Okrugli stol:
NESTAJE LI TURISTIČKO NOVINARSTVO ?
HND, FIJET, 1.12.2014.
Moderator: Tina Eterović Čubrilo
Prof.dr.sc.MARIO PLENKOVIĆ:
NOVI TRENDOVI U MEDIJSKOM PRAĆENJU TURIZMA
NESTAJE LI TURISTIČKO NOVINARSTVO ? = ne, no, dolazi do REDEFINIRANJA TRADICIONALNE MEDIJSKE PARADIGME NOVINARSTVA U TURIZMU
ZAŠTO ? = MEDIJI ? = MEDIJSKA KOMUNIKACIJA U TURIZMU? = novinarstvo, putopisne reportaže, tradicionalni mediji, novi mediji, Internet, medijski dizajn,kreativna turistička vizualna, grafička i multimedijska komunikacija na društvenim mrežama u turizmu: (Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Social Network, Bluetooth, blogeri, web komunikacija, mobilne aplikacije, chat servisi, histogram, iPhone, instant poruke (IM), nove IM aplikacije, WhatsAppa, Facebook Messenger, Big Data, Metricom,…).
Kreativni medijska komunikacija u turizmu zahtijeva nova komunikacijska znanja i vještine virtualnog komuniciranja s toga je medijsku turističku kreativnu komunikaciju nužno promatrati s aspekta upravljanja, vođenja i evaluacije medijskih, korporativnih, promocijskih, gospodarskih,političkih, geostrateških, vjerskih, kulturnih, obrazovnih i drugih događanja u turizmu (Medijskih, promocijskih i „PR-kampanja u turizmu“).
REGIONALNI MEDIJSKI MONITORING – 2014 (UM & MediaNet)
HRVATSKA = 922 MEDIJA
(323 Press; 130 R; 32 TV; 437 Web Sites)
GLOBALNI MEDIJSKI MONITORING -2014
EU, Afrika, Arapska regija, SAD
»Turistička medijska riječ (turistčka medijska poruka) htjela bi se dići do Neba (svih turista)«
ali
»Turistička medijska riječ bez informacijskog i komunkacijskog smisla neće k Bogu stići (razvojni turizam - turisti)« !
Sintagma:
„Turizam = medijska Informacija – komunikacija (relacija) – akcija u turizmu«
Turizmu, svi građani komunikativno pripadamo u ime opsega i volumena našeg tursističkog iskustva, znanja i akceleracije k novim vrijednim razinama (globalno, regionalno, nacionalno i lokalno) za kvalitativno medijsko bolje u turizmu i uvijek prema novim turističkim spoznajama, koje su nove, šire, veće i reljefnije i koje tvore sliku svijeta (građanima- turistima) o novim komunikativnim globalnim, regionalnim, nacionalnim i lokalnim svijetovima turizma.
- Što je komunikativni svijet turizma i tko smo mi kao turisti?
- Je li komunikativni svijet turizma (ICT tehnologije = TURCOM)?
(Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Social Network, Bluetooth, blogeri, web komunikacija, mobilne aplikacije, chat servisi, histogram, iPhone, instant poruke (IM), nove IM aplikacije, WhatsAppa, Facebook Messenger, Big Data, Metricom,…).
- Komunikatvnom svijetu turizma najprije pripada priroda, čiji smo sastavni dio, gdje osmišljavamo aktivni turizam , u njezinim punim blagodatima i učinkovito, i u mjeri u kojoj percipiramo sebe kao osobitu vrstu prirode kojoj pripadamo, s kojom komuniciramo, i, tvorimo koordinatni sustav turističkih ostvarljivih vrijednosti (dingač, plavac, cviček, berba ,,…, planine, rijeke, jezera, mora, skijališta, i …) u turizmu.
- To bi trebao biti osnovni komunikativni medijski turistički kvalitet o turizmu,o prirodi turizma, kao naš medijski stvaralački, kreativni i plodonosan rad u turizmu.
- Mediji u turizmu su kontinuirana medijska komunikativna turistička akcija, to jest, ona turistička akcija koja inicira stručnu turističku misao pretočenu u medijsku turističku riječ, u duhovni izraz čovjekova turističkog bića, spremnoga za konkretan izazov u turizmu, oblik i vrstu kreativnoga komunikativnog turističkog izraza i vođenja u turizmu.
Relacija (Medijska komunikacija u turizmu) = medijska riječ –djelo u turizmu, medijska ideja – čin u turizmu, medijska vizija – tvorba destinacijskog produkta u turizmu, …….
Kada je riječ o medijskim trendovima u turizmu, uvijek je u pitanju proces strukturiranja javnosti i javnog mnijenja. Javno mnijenje je (ugled turističke destinacije, to jest turističkog osoblja, korporacija, turističke ponude, produkta koje nudi regija, lokalne destinacije ili države), prema tome, javno mnijenje je smisao cijelog procesa medijske komunikacije u turizmu. Turistička javnost je pluralna kategorija (opća, posebna, pojedinačna, ..) te podrazumijeva skup svih medijskih pojedinaca koji svoju pozornost usmjeravaju na pitanja od općeg interesa za turizam (turistička publika) i na sferu komuniciranja među pripadnicima različitih turističkih javnosti (različite publike) u cilju stvaranja javnog mišljena (osobnog ugleda ili javne reputacije) u kojoj pripadnici različite publike (turističke javnosti) formiraju svoje mišljenje i komunikacijske stavove u odabiru turističke ponude (javno turističko mnijenje). Ključni pojmovi za razumijevanje medijske kmunikacije (novinarstva u turizmu) a i novih medijskih trendova u praćenju turizma,su:
Novinari u turizmu, putopisci, javnost, publika, komunikacijski procesi, masovni mediji, novi mediji, mobilna tehnologija, Internet, nove informacijske i komunikacijske tehnologije, društvene mreže, medijski dizajn, korporacije, vladine i nevladine organizacije, politika, društvo, javni interes, javni ugled, javno mnijenje i nove komunikativne službe i servisi (agencije za odnose s javnostima), korporacije, institucije i građani (turisti), …;
U novom promišljanju novih medijskih trendova u turizmu i traženju novih kreativnih medijskih i komunikacijskih zakonitosti u turizmu te komunikativnih specifičnosti odnosa s javnostima u turizmu (personalni odnosi s javnostima i lobiranje) razvile su se brojne komunikativne teorije koje aspiriraju na spoznajne zakonitosti novih medijskih trendova u turizmu:
- Teorija javnog djelovanja;
- Rekonceptualizirana komparativna medijska teorija javnog djelovanja u turizmu;
- Teorija strateškog medijskog sporazumijevanja u turizmu;
- Medijska teorija brzine misli u turizmu;
- Konvergentna i digitalna medijska teorija;
- Medjska retorika u turizmu;
- Medijska etika u turizmu;
PROSLOV NOVIM MEIJSKIM I KOMUNIKATIVNIM TRENDOVIMA U TURIZMU
ČOVJEK (NOVINAR,…, TURIST), TAJ HOMO SAPIENS, KAO KOMUNIKATIVNO BIĆE, SEBE SMATRA NAJVIŠIM DOMETOM ŽIVOTA I NJEGOVIM CILJEM, …;
- NO, ČOVJEK (NOVINAR, TURIST) PREDVIĐA /ZABORAVLJA DA JE SAMO PRIJELAZNI OBLIK NA PUTU OD ZAČETKA ŽIVOTA PREMA NOVIM RAZVIJENIM OBLICIMA, TE DA JE NJEGOV ŽIVOTNI KOMUNIKACIJSKI VIJEK NEDOVRŠEN I PROLAZAN;
TUNEL“ KAO UMJETNA KONVERGENTNA MEDIJSKA TEHNOLOGIJA
- (Maurice Benaqion, multimedijalni francuski umjetnik, konstruirao tunel ispod Atlanskog oceana koji povezuje Pariz i Montreal)
»LE TUNNEL SOUS L' ATLANTIQUE«
- VIDEO I ZVUČNIK PREDSTAVLJAJU »PODVODNI SVIJET«
- ODVODNIM KANALOM OSOBA PROLAZI GALERIJE, VOĐENA ZVUKOVIMA I MUZIKOM
- PODVODNI SVIJET JE PREDSTAVLJEN KAO NEPREGLEDNO JEDINSTVENA KOMBINACIJA ZVUKA I SLIKE (MULTIMEDIJSKA KOMUNIKACIJA U TURIZMU)
- POJAM »TUNEL« = UMJETNA TEHNOLOGIJA
- VIRTUALNI »BLACK SUN«
»VIRTUALNO DRUŠTVO SONY
MEDIJSKA MOĆ JAVNOG DJELOVANJA U TURIZMU
- MEDIJSKA PORUKA ZAVRŠENIM KREATIVNIM KOMUNIKACIJSKIM ČINOM STJEČE NEZAVISNOST OD SAMOG AUTORA (kreatora medijske poruke u turizmu) i ONA POSTJE DIO UPOTREBNE GOSPODARSKE, POLITIČKE, GRAĐANSKE I TURISTIČKE JAVNOSTI;
- Autor /kreator MEDIJSKE TURISTIČKE PORUKE NEMA MOGUĆNOSTI UTJECAJA NA KOMUNIKOLOŠKI PROCES UTJECAJA ODASLANE PORUKE U JAVNOSTI (DO KUDA ĆE NJEGOV MEDIJSKI URADAK STIĆI KOMUNIKATIVNIM JAVNOSTIMA) ;
- AUTOR MEDIJSKE PORUKE U TURIZMU GUBI NADZOR NAD UČINKOM SVOJIH MEDIJSKIH RIJEČI U JAVNOSTI;
UVJERAVAČKA MEDIJSKA TURISTIČKA KOMUNIKACIJA
KAKO MISAONO I EMOCIONALNO NAVESTI SLUŠATELJE, ČITATELJE I GLEDATELJE DA PRIHVATE PLASIRANU I DOKAZNU MEDIJSKU TURISTIČKU INFORMACIJU KOJA POSTAJE PODLOGA ZA OBLIKOVANJE OSOBNOG I GRAĐANSKOG PONAŠANJA U TURIZMU:
- TKO ? / WHO?
- ŠTO ? / WHAT?
- GDJE ? / WHERE?
- KADA ? / WHEN?
- ZAŠTO ? / WHY?
KAKO ? / HOW?
- ŠTO I KAKO U TURIZMU?
- KAKO MEDIJSKI KOMUNICIRATI U TURIZMU (DJELOVATI U JAVNOSTI) ?
- KAKO UPRAVLJATI TURISTIČKOM KOMUNIKACIJOM (u normalnim i kriznim uvjetima komunikativnog djelovanja)?
- KAKO USPIJETI U TURIZMU ?
- SVAKI ČOVJEK IMA SVOJ CILJ, DOGAĐAJ, TURISTIČKU PRIČU I VIZIJU O USPJEHU U TURIZMU (?)
- ŠTO MORATE IMATI NA UMU (?):
- ŠTO ZNATE ?
- ŠTO HOĆETE ?
- ŠTO MORATE STUDIRATI (UČITI O TURIZMU) ! (?)
- ŠTO ZNATE O NOVIM ICT TEHNOLOGIJAMA U TURIZMU (?)
- MORATE TVRDO (MUKOTRPNO) RADITI DA BI USPJELI U TURIZMU (?)
MEDIJSKA SVAKODNEVNA KOMUNIKACIJA U TURIZMU:
- TURISTIČKA DESTINACIJA;
- HOTELI;
- MALI OBITELJSKI HOTELI;
- POSEBNE TURISTIČKE USLUGE I SERVISI;
- APARTHOTELI;
- TURISTIČNA NASELJA;
- KAMPOVII;
- TURISTIČKO SEKTORSKO GOSPODARSTVO;
- VIKEND NASELJA;
- MARINE;
- SKIJALIŠTA;
- ŠPORTSKI CENTRI;
- TURISTIČKE AGENCIJE;
- TURISTIČKE INFORMATIVNE SLUŽBE ;
- TURISTIČKA NACIONALNA, ŽUPANIJSKE I LOKALNE ORGANIZACIJE;
- GOSPODARSKA KOMORA NA SVIM RAZINAMA;
- NADLEŽNO MINISTARSTVO
- SEKTORSKE STRUKOVNE TURISTIČKE TGANIZACIJE (HOTELJERSTVO I TURIZAM);
- MEDIJSKE INSTITUCIJE;
- Nažalost, uspiješna medijska komunikacija u turizmu, teško se ostvaruje i gotovo da korelira s utopizmom.
- Turizam sve više ostaje bez prave medijske komunikacije, u njegovom globalnom nabujalosti i kvantitativnoj obilatosti, postaje sve tanji (selektivni turizam), uži, neosjetniji, ponekad i zanemaren, pa nam je okruženje (turistički zrak) pun nezadovoljnih ljudskih krikova (novinari, medijski djelatnici kao i turistički djelatnici), koji kroz riječi i glasove, u ogromnom rasponu povoda, razloga, potrebe i iskaza, situacija i stanja, koja su izraz medijske zaglušenosti i nedostatka prave medijske riječi u turizmu, koja ponekad zanemaruje vrhunsku vijednost čovjekova medijskog i turističkog bića koji želi » Mir« ! i »Tišinu«! u medijskom i turističkom okruženju!
- Čovjek u turizmu je najveći i najviši kada pretežito šuti! kada kontemplira, kada misli i osmišljava, kada otkriva nove turističke spoznaje, kada osvjetljava sebe iz sebe i priprema se za nove medijske globalne, regionalne, nacionalne i lokalne turističke svijetove … (Medijska ICT – tehnologije kao potpora novinarstvu, putopiscima i svim medijskim djelatnicima u turizmu) =
MEDIJSKA KOMUNIKATIVNA FILOZOFIJA FIJET-a.
NOVI MEDIJSKI TRENDOVI U TURIZMU = KOMUNICIRANJE U TURIZMU
- Komuniciranje u turizmu je svaki kmunikacijski proces prilikom kojeg ljudi razmjenjuju turističke poruke i dijele međusobne informacije, ideje, i osjećaje.
- Komuniciranje u turizmu uključuje, ne samo izgovoreno i napisano, već i govor tijela, osobne manire, i stil – sve ono što daje značenje porukama u turzmu.
Nova redefinirana kreativna medijska i komunikacijska paradigma tradicionalnog novinarstva u turizmu uključuje komunikologiju, ekonomske zakonitosti, teoriju javnosti i javnog mnijenja, komunikacijski menadžment, teoriju i praksu društvenih i komunikacijskih konflikata, kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju, komunikološke metode, sustavnu komunikološku teoriju, teoriju masovnog komuniciranja, nove medije, internetsku komunikaciju, politološku teoriju, sociologiju, regulaciju međuljudskih odnosa, informacijske, komunikacijske i kibernetske zakonitosti, teoriju demokratske javnosti, demokratsko dijaloško komuniciranje, interkulturalnu komunikaciju, retoriku, etiku, teoriju informacija i komunikacija, medijsku komunikologiju, nove medije, medijski dizajn, te kreativnu medijsku vizualnu i grafičku komunikaciju na društvenim i komunikacijskim mrežama.
HVALA ZA VAŠU POZORNOST