Nj. E. Dančo Markovski, veleposlanik Republike
Makedonije u RH
Ekselencijo Markovski, u ime čitatelja e-portala EHO u
nama i oko nas, kao medijske inovacije tradicionalne Tribine za kulturu i
znanost Collegium Hergešić, koja se više od desetljeća održava u
Knjižnici “Bogdan Ogrizović”, Preradovićeva, 5, kao i u Europskom domu, u
Zagrebu, zahvaljujemo Vam na razgovoru, osobito u vrijeme jubilarne dvadesete
godišnjice državne neovisnosti Republike Makedonije, koja je svoju državotvornu
neovisnot ostvarila prvi put u svojoj ukupnoj, složenoj i često teškoj
povijesti, 1991….
Tada, u dinamičnim i dramatičnim uvjetima raspada
Jugoslavije, čelnik makedonske nastajuće države, gospodin Kiro Gligorov, bio je
kreatorom uvjeta za mirno ostvarenje makedonske državne neovisnosti, pa je
uspio osloboditi Makedoniju, izlučiti je iz Jugoalsvije, mirno, bez ispaljenog
metka. To je i tada bio fenomen, a jednako je impresivan i poučan danas,
s distance od puna dva desetljeća.
Možete li , molim Vas, predstaviti suvremenu
Republiku Makedoniju…
O. Na početku dozvolite mi da se zahvalim Vama i Vašem
e-portali EHO na pruženoj mogućnosti da budem sugovornik i spodelim određena
aktualna stanja u Republici Makedoniji.
8.rujna proslavili smo dvadesetu
obljetnicu Dana naše
neovisnosti, povjesni trenutak kada su naši građani jasno izrazili svoju odluku
da krenu samostalnim i neovisnim putem. Makedonija, često je opisivana kao
zemlja čija kultura ima stare korijene, a ipak je mlada demokracija. No, 20
godina neovisne države je dovoljno dugo razdoblje da bi mogli reći da smo
zrela, razvijena i napredna demokratska država. Država koja je uspjela
obilježiti svoje mjesto u međunarodnoj
zajednici i pri tom zadržati svoju poletnost
i energiju. Prošli smo put ispunjen mnogim izazovima. Suočili smo se borbom oko međunarodnog priznavanja,
gospodarskim blokadama, transformacijom gospodarstva, političkih kriza i etničkih tenzija, koje smo uspjeli
prevladati. Zatvorili smo i pitanja državne granice sa svim susjedima.
Svakako, nedvojbena je i pozitivna povjesna
uloga i našeg prvog predsjednika Gligorova.
Kako je profilirana javna politička i društvena scena
u Makedoniji danas.?
O. Proteklih 20 godina bile su godine izgradnje, kada smo postavili temelje ključnih biljega
makedonske državnosti. Naše institucije, armije, diplomacije, vlastite
nacionalne valute, uspostavi temelja demokratskih institucija, građanskog
organiziranja i djelovanja, slobodnog mišljenja i izražavanja.
Stvorili smo neovisnu državu koja poštiva
prava svojih građana, koja može biti pravi dom svima. Makedonska tradicija
etničkog i vjerskog suživota i suradnje, hrabre nas na ovom putu da donosimo
jedinstvena rješenja, rješenja koje postaju primjer drugim državama u regionu.
Makedonija je prihvatila svoje bogatstvo raznolikosti kao prednost u
izgrađivanju zajedničke države. Naša
raznolikost je izvor naše unutarnje snage.
Koje strateško-taktičke razvojne opcije postoje i koje
prevladavaju u ime pune i potpune prezentacije suštine duha i poteba suvremenog
makedonskog čovjeka….?
O. Makedonski građani teže k
što boljim privrednim,
tržišnim i sigurnosnim uvjetima razvoja makedonskog društva. Usmjereni su na
svom europskom putu civilizacijske naravi koji podrazumijeva ulazak u jedno
organizirano društvo koje se zove Europska unija i NATO. Put koji pruža mogućnost
da se definiraju i usklađuju zajednički interesi i izravno sudjeluje u
kreiranju vlastite budučnosti i razvoja. Pri tom svakako brižno štiteći svoj
identitet i posebnost.
Živimo u doba reafirmacije i sve veće proklamirane
pažnje – društvu znanja.
To znači da se spoznaje potreba širokog obuhvata
mladih generacija programom školovanja, sustavnoga obrazovanja u ime novih
kvalitetnih razina kultrure, umjetnosti, ali prije svega u ime proizvodnosti u
svim vitalnim sferama gospodarstva temeljenog na prirodnim mnogim resursima i s
čovjekom, osviještenim, za njihovo postojanje i uporabu, u rasponima proizvodno
- industrijske djelatnosti s najsuvremenijim tehnološkim aplikacijama…..
Gospodarstvo, proizvodno gospodarstvo, bi trebalo biti
okosnicom suvremene gospodarske strategije zemalja u razvoju i očekivanju
jasnije profiliranog svoga identiteta, materijalno-proizvodnog, kao i
kulturološko-duhovnoga……..molim Vas komentirajte ovo netom rečeno?
O. Razni događaji kao oružani
sukobi, kriminalnih pretvorba, borba za međunarodno priznanje i drugi veoma
komplicirani događaji s kojima su zemlje iz ovog regiona bile suočene,
zasigurno su ostavile belege u normalnom razvoju njihova društva. Međutim
period tranzicije je iza nas. Lično vjerujem u naše potencijale i mogućnosti da
gradimo svoje društvo u kome ćemo zadržati svaku vrstu identiteta. Želja i
borba za samostalnost i neovisnost kojima su Hrvatska i Makedonija stremili je
dovoljan dokaz.
Svjesni
smo da je prilagođavanje sustava obrazovanja mladih generacija
osnovni imperativ napretka zemlje. U tom smislu makedonska
Vlada je preduzela nekolko konkretnih mjera u smislu prilagođavanja obrazovanja
potrebama tržišta. Kao primjer naveo bih sprovođenje odluke o nabavi kompjutera
svakom učeniku u osnovnim školama.
Međutim
negativni tjekovi svjetske financijske krize, problemi koji su isplivali na
površinu glede liberalnog kapitalizma su veliki izazovi kojima
treba pristupiti veoma odgovorno s prihvaćenom nacionalnom strategijom koju će
podržati svi relevantni faktori političko - gospodarskog života države. Sve
drugo bi bilo puka inprovizacija.
Spomenuvši prvog gospodina predsjednika Republike
Makedonije, Kiru Gligorova, dopustite mi spomenutii i gospodina Zdravka Mršića,
prvoga hrvatskoga ministra inozemnih poslova, koji je danas jedan od
najplodonosnijh socijalnih publicista, a koji je nedavno u socijalnom
eseju “Hrvatska i Zapad”, naznačio:
“Zapad, a to se odnosi i na Hrvatsku, sad sve teže
plaća ono što troši, jer proizvodi sve manje dobara. Najviše proizvodi zabavu!
Dosadašnje prednosti Zapada pred ostatkom svijeta, a to su bili predvodništvo u
tehnologiji i usredotočenje kapitala, sve više kopne, jer se i tehnologija i
kapital ravnomjerno raspoređuju svijetom a sirovine i rad ostaju vezani uz
teritorij.
Stoga gospodarstva “novih” zemalja, od kojih su neke
doista mnogoljudne, postaju sve snažnijima. Bogatstvo se stvara radom i uporabom prirodnog
blaga.
Osim gospodarstava novih zemalja jačaju i države tih
zemalja, jer su one dužne nadzirati i štititi ljude i prirodno blago. Nasuprot
tome, Zapad je zahvaljujući liberalističkoj ideologiji ne samo izručio i
tržištu prepustio ljude, prostor, okoliš i prirodno blago, nego je i državu
ostavio tržištu na milost i nemilost.
Ako narodi Zapada (i hrvatski među njima!) ne preuzmu
svoje države iz tržišnih u svoje ruke, sadašnji razvitak u svijetu dovest će do
potpunog zalaska Zapada i do slabljenja njegovih država, dok jača uloga država
i naroda izvan zapadne polukugle.
Jedna od posljedica sadašnjeg premještanja središta
svijeta u Aziju (i buđenja Afrike uz potporu Azije) je povratak siromaštva na
Zapad. Stupanj siromaštva Zapada još se ne očituje u ozbiljnom smanjenju opće i
osobne potrošnje, ali se očituje u smanjenju ulaganja i stupnju zaduženosti
(ljudi, mjesnih uprava, poduzeća i država).
Zapad je desetljećima sustavno zapuštao poljoprivredu
i rudarstvo (jer su hrana i sirovine drugdje bile jeftinije), sasjekao je
proizvodno gospodarstvo koje pada u sve veće gubitke a pouzdavao se u
financijski i uslužni sektor gospodarstva.
Ta dva sektora, nažalost, ne mogu opstati bez
proizvodnje, a proizvodnje nema, jer je Zapad prestao raditi.
Zapad je prepun dilera, posrednika, sportaša,
zabavljača, modela, svodnika, konobara i konzultanata.
Skučeni proizvodni sektor i poljoprivreda, na
zemljištu koje se sve više pretvara u građevinsko i energetsko, sad trebaju
uzdržavati golem uslužni sektor i državnu administraciju, koji u najjačoj
državi Zapada i svijeta zapošljavaju 80% radno sposobnog pučanstva.
Zapad će i dalje propadati sve dok se ne prihvati
proizvodnje onoga čime valja zadovoljiti potrebe ljudi, a ne potražnju koju
izmišlja sâmo tržište.
Riječi proizvodnja i potrebe trebaju zamijeniti riječi
ponuda i potražnja……”
Postoji li, molim Vas, mogućnost prispodobe ove
citirane društvene “slike” i s pojavama u suvremenoj Makedoniji?
O. Načelo pravednosti i
jednakosti je osnovni imperativ kojim se mora pridržavati svaka politička
elita. Nepoštivanje ovog načela i stvaranje velikih socijalnih razlika prije
ili kasnije izaziva socijalne pobune. Ekonomske zakonomernosti su neumoljive.
Stoga iznimno važno je da političke elite koje upravljaju državom budu
odgovorne u planiranju, raspodjeli i sprovođenju ekonomskih mjera, stvarajući
na taj način realne uslove u ekonomskom životu. Sprovođenje ekonomskih mjera ni
u kom slučaju ne smije polaziti od stranačkih interesa, već od interesa cjeloga
društva. Pogodovanje izvjesnim grupama u društvu ili još konkretnije,
preduzimanje populističkih mjera prije ili kasnije rezultiraju s ozbiljnim
problemima. Ovih dana, nažalost svjedočimo takvim primjerima.
U svojoj diplomatskoj aktivnosti, Vi se, Ekselencijo
Markovski, zalažete za gospodarski razvitak i suradnju medju državama, u
ime zdrave podloge za uzlazne odnose i razvitak u području kulture i
umjetnosti.
Dopustite podsjetiti se da je utemeljiteljica
medjunarodno poznatoga festivala Ohridsko ljeto,1961.( pola stoljeća je )
operna umjetnica Ana Lipša Tofović, bila povremena gošća zagrebaččke operne
scene, jedan od najslavnijih makedonskih dramskih i filmskih umjetnika, Ilija
Džuvalekovski, je bio niz sezona članom Drame zagrebačkog HNK
Hrvatska nacionalna operna prvakinja Ruža Pospiš –
Baldani, je medju prvima priredila veliki dobrotvorni koncert u Skopju, nakon
razornoga potresa, 1963.
U godini obnove povijesne zgrade zagrebačkoga HNK, 27.
studenoga, 1969.u redove istaknutih zagrebačkih opernih solista i kasnije
prvaka Zagrebačke opere, stigao je i veliki umjetnik Stojan Stojanov, koji je i
danas istaknuti vokalni pedagog, koji dijeli radnu sezonu izmedju Zagreba i
Skopja……
I primabalerina Natka Penušlinska, na zagrebačkoj
baletnoj sceni, a Nina Spirova povremeno na estradi.
Istaknuto mjesto u kulturi i umjetničkom izrazu
lakozabavne glazbe i pjesme, stvorila je u Zagrebu i Hrvatskoj, dama makedonske
kulture Ljupka Dimitrovska - Kalogdjera, koja je desetljećima ugledni
reprezentant duha svoje domaje Makedonije, s velikom ovojnicom “hrvatske
politure”
Na jakim temeljima bogate i visokokvalitetne tradicije
u području umjetnosti, Makedonija i Hrvatska će, sigurno i Vašim prinosom
osiguravati ritmove u razmjeni i zajedničkim projektima toga vitalnog i
nendomjestovog oblika života i kreativnog rada.
Što nam u tom području spominjete kao aktualnosti?
O. Kada govorimo o kulturnoj
suradnji moram istaknuti da i mi imamo Hrvata u Makedoniji koji su ostavili
beleg u našoj kulturi. Setimo se Ljubomira Brandzolice izvrsnog skladatelja
koji je ostavio neizbrisiv trag makedonske glazbe. Medjutim ono što dva naroda
čini veoma bliskim je postignuti stupanj izvan institucionalne suranje. Bilo da
je riječ o kazališnoj umjetnosti, književnoj suradnji, likovnim umjetnicima i
svima onima koji prezentiraju kulturu svoje zemlje, više ne trebaju
posredovanje veleposlanstva ili ministarstva kulture. Direktna komunicija znači
da su kulturne veze iskrene, duboke i s puno razumijevanja.
Svake godine realiziraju se brojni kulturni događaji kako u
Hrvatskot tako i u Makedoniji, na kojima umjetnici prezentiraju svoja
umjetnička dijela. S druge strane međusebno poznavanje i bliskost dvaju naroda
uvijek izaziva velik interes publike.
A što je, molim Vas, u području gospodarskih odnosa,
osobito nakon posjeta gospodina Predsjednika Republike Makedonije Hrvatskoj i
susreta s Predsjednikom Republike Hrvatske, Prof. dr. sc. Ivom Josipovićem?
O. Gospodarska suradnja svakako
je jedna od najznačajnijih čimbenika, u sveukupnim odnosima između dviju zemalja.
Upostavljeni ugovorni okvir omogućuje efikasni i nesmetani nastup kompanija na
oba tržišta. Interes za suradnju je konstantno na visokoj razini. Broj
hrvatskih kompanija (među kojima Croacija-osiguranje, Croacija-erlajns,
Vindija, Kraš, Ingra, Konstruktor, Podravka, Saponija i dr.) je iznad šezdest.
Stoga,
pri svim susretima uzvanika dviju zemalja, ovo pitanje se nalazi na vrhu agende
razgovora. Neposredni susret predsjednika Prof. dr. sc. Gjorge Ivanova s predstavnicima
hrvatskih kompanija, tjekom njegovog službenog posjeta Hrvatskoj, imao je cilj
da se neposredno infomira s njihovim planovima za nastup u Makedoniji, kao i da,
sa svoje strane, informira o uslovima i potencijalima kojima raspolaže naša
država.
Kako vidite dinamiku i kvalitetu razvitka i
unapredjivanja odnosa u tim vitalnim djelatnostima naših zemalja?
O. Zasigurno smo upućeni na
pronalaženje viših ili organizovanijih formi za zajednički nastup naših
kompanija na trećim tržištima. Brzina prihvaćanja ove forme suradnje će
zasigurno omogućiti značajnije prisustvo na svjetskom tržištu, pa ako hoćete i
pristup kapitalu. Male ekonomije kakve su naše jednostavno su upućene na takve
korake. Premali smo da se sami nosimo s velikim korporacijama koje sve žešće
pritišću k svjetskoj ekonomskoj globalizaciji, gdje nema mjesta za male igrače.
Hrvatska je pred uvrštavanjem u članstvo Europske
Unije, već daje prinos životu NATO-a čijom je članicom, a Makedonija se za sve
to priprema…
Postoji li, molim, konstruktivna suradnja i razmjena
iskustava medju dvjema državama i uz ta šira strateška i razvojno vitalna
pitanja… ?
O. Suradnja između ministarstva i drugih državnih organa
odvija se u skladu potpisanih ugovora, te razmjenom iskustava o provedbi
reforma u društvenom sustavu dviju država. Bliski ili identični stavovi po
određenim međunarodnim pitanjima, omogućuju koordinirani nastup u okvirima
Ujedinjenih Naroda, NATO saveza, Europske Unije, kako i raznih regionalnih
inicijativa u okvirima Jugoistočne Europe.
Ovdje
moram istaknuti pozitivan odnos hrvatske diplomacije prema makedonskim
strateškim orijentacijama za naše članstvo u NATO-a, u EU, koji je sadržan i u
vanjskopolitičkoj programskoj strategiji Hrvatske, koja se zalaže za cjelovitu
integraciju zemalja našeg regiona. Svjedoci smo da u svojim nastupima hrvatski
dužnosnici otvoreno izražavaju potporu Makedoniji na njenom putu u euro –
atlanskim integracionim procesima, ističući pritom postignute uspjehe u
reformiranju naše države.
Možete li sugerirati i očekivana postignuća u
razdoblju od nailazećih pet godina?
O. Slijedećih pet godina, bit
ćemo svjedoci sporog oporavka Europe iz
ekonomske krize, ali i određenih političkih pregrupiranja unutar same Unije.
Proces multipolarnog svijeta i stavranje novih centara političke moći, biće sve
izraženiji. Nastupa period globalne ekonomske stagnacije.
Hvala Vam na pažnji i posvećenosti rasponu pitanja,
Ekselencijo Markovski !
Srdačno, uz najbolje želje za Vaše uspjehe i uspjehe u
odnosima države Makedonije i Hrvatske.
Dr. sc. Slobodan Elezović, prof.
1.http://www.dalmacija.hr/SDŽInfo/Novosti/tabid/304/articleType/ArticleView/articleId/682/Veleposlanik-Republike-Makedonije-Danco-Markovski-na-primanju-u-Zupaniji.aspx
2.http://www.zagorje.com/clanak/7308/makedonski-veleposlanik-markovski-gospodarska-suradnja-je-dvosmjerna-ulica.aspx
3.http://www.sibenik.hr/vijesti/veleposlanik-republike-makedonije-danco-markovski-u-sibeniku