Nova Vlada s prve sjednice Saboru uputila Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom
https://vlada.gov.hr/vijesti/nova-vlada-s-prve-sjednice-saboru-uputila-prijedlog-zakona-o-obnovi-zgrada-ostecenih-potresom/30020
Predstavljajući Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom premijer Plenković izrazio je želju da se o tom zakonu postigne što je moguće širi konsenzus i s drugim strankama i sa svim dionicima. "Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv", poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje financiranja konstrukcijske obnove zgrada koji će ići prema modelu da 60 % financira Vlada, 20 % jedinice lokalne samouprave i 20 % vlasnici.
Otvarajući današnju, 1. sjednicu Vlade u novom mandatu i 15. sazivu, predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je svim članicama i članovima Vlade na povjerenju kojeg su jučer svi zajedno dobili od većine zastupnika i zastupnica u Hrvatskome saboru.
Još je jednom zahvalio sugrađanima na povjerenju kojeg su dobili na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja te partnerima u okviru parlamentarne većine na suradnji u izradi Programa Vlada, izrazivši želju da svi zajedno predano rade za Hrvatsku na ciljevima Programa.
Govoreći o prvoj točki dnevnoga reda, aktualnom stanju i aktivnostima vezanim uz koronavirus, premijer Plenković kazao je kako očekuje od potpredsjednika Vlade Božinovića i ministara Beroša i Grlića Radmana te ministrice Brnjac da budu u tijesnoj suradnji sljedećih dana kako bi u konzultacijama s drugim zemljama komunicirali ono što se poduzima u Hrvatskoj s ambicijama da se održi što je moguća bolja turistička sezona.
U posljednja 24 sata 81 novi slučaj zaraze koronavirusom
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o aktualnim aktivnostima vezanim uz koronavirus. Kazao je da je u svijetu broj oboljelih premašio 15 milijuna i 400 tisuća, a broj preminulih 630 tisuća.
"Na 151. dan pojave novog koronavirusa u Hrvatskoj, prema posljednjim službenim podacima od ukupno 109.358 testiranih osoba, njih 4.715 je pozitivno. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je 1032. 139 osoba je na bolničkom liječenju, a 9 pacijenata je na respiratoru. u protekla 24 sata zabilježen je 81 novi slučaj. Od početka epidemije preminulo je 128 osoba, od kojih 8 u posljednjih tjedan dana. Postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranih osoba je 4,31%", kazao je ministar Beroš.
Dodao je da su poznata žarišta oko zagrebačkih noćnih klubova te samostana u Đakovu stavljena pod kontrolu te je broj novooboljelih s navedenih područja i dalje u padu. Pod kontrolom su i manja grupiranja u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dok je još uvijek aktivno žarište u mjestu Ivankovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ostale županije u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom su mirne, bez većih grupiranja, a u primorskim županijama zabilježeno je nekoliko manjih grupiranja, međutim 54,3 posto današnjih pozitivnih su iz samoizolacije.
Ministarstvo zdravstva uputilo je županijskim stožerima civilne zaštite i domovima zdravlja podsjetnik na obavezu procjene potrebe aktiviranja COVID ambulanti, osobito u priobalnim županijama, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju te broj turista. Dosad su organizirane ambulante u 13 županija na 27 lokacija.
Dostavljena je uputa svim bolničkim zdravstvenim ustanovama o potrebi osiguranja preduvjeta za primjenu e-uputnica.
"Trenutno većina oboljelih ima blažu kliničku sliku ove bolesti", dodao je ministar Beroš i istaknuo da, iako je trenutno epidemiološka situacija pod kontrolom, ne smijemo biti zadovoljni jer smo pokazali da možemo i bolje i pozvao sve građane na dosljedno pridržavanje jednostavnih mjera kako bi od zaraze zaštitili i sebe i druge, ali i izbjegli dodatno opterećenje našeg zdravstvenog sustava.
U proteklome tjednu 7365 nadzora provedbe epidemioloških mjera, utvrđeno 284 nepravilnosti
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je o aktivnostima Stožera civilne zaštite, koji je u proteklome tjednu donio odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju prema kojoj se svadbene svečanosti mogu održati samo u krugu najuže obitelji. Mjera se primjenjuje do 4. kolovoza.
Što se tiče djelovanja Stožera, intenzivirao se nadzor nad provođenjem propisanih mjera i preporuka kojeg provode lokalni stožeri i timovi. Sveukupno je u proteklome tjednu provedeno 7365 nadzora., a utvrđeno je 284 nepravilnosti.
"To nam ukazuje da se poslodavci i građani u najvećoj mjeri pridržavaju propisanih mjera", kazao je potpredsjednik Božinović i dodao da se najčešće krše mjere vezane uz korištenje zaštitne opreme, isticanje obavijesti o obvezi pridržavanja općih higijenskih mjera i nepridržavanja uputa o posluživanju hrane.
U Hrvatskoj trenutno boravi 619.431 strani državljanin, a najbrojniji strani gosti su iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke i Austrije, kazao je potpredsjednik i dodao da raste broj prijava za ulazak u Hrvatsku te da se najčešće radi o turističkim razlozima.
Potpredsjednik Božinović kazao je da je u intenzivnom kontaktu s ministrom vanjskih poslova i ministricom turizma te izrazio zadovoljstvo time što su vlade Njemačke, Austrije i Slovenije objavile da je Hrvatska i dalje sigurna za turiste iz tih zemalja.
Vrlo su intenzivni i kontakti s vladom Nizozemske, gdje će diplomacija i turistička diplomacija poduzeti dodatne napore kako bi izložila svu argumentaciju da njihovi turisti borave u sigurnoj turističkoj destinaciji.
Želimo postići što širi konsenzus o Zakonu o obnovi nakon potresa
Predstavljajući Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, premijer Plenković kazao je da se radi o zakonu koji treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i na način da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba.
Istaknuo je da su u procesu izrade ovog prijedloga zakona uključeni svi zainteresirani dionici te su svoj obol dali građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, brojni građani i predstavnici Grada Zagreba.
S obzirom da se zakon odnosi na veliki broj ljudi i da je dugoročan, predsjednik Vlade kazao je da je upravo zato bila želja da on prođe javno savjetovanje, koje je iznjedrilo skoro 400 komentara te da je dio tih sugestija već unesen u ovaj prijedlog koji danas Vlada upućuje u Hrvatski sabor.
"Naša je želja da o ovom zakonu postignemo što je moguće širi konsenzus i sa drugim strankama i sa svim dionicima. Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv", poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje konstrukcijske obnove zgrada i modela financiranja.
Financiranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada u omjeru 60% država, 20% jedinice lokalne samouprave i 20% vlasnici
Ovaj prijedlog zakona predviđa da bi financiranje konstrukcijske obnove zgrada išlo prema modelu da 60 % financira Vlada, 20 % jedinice lokalne samouprave i 20 % vlasnici.
Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljat će svojevrsni One stop shop za sve građane koji su pogođeni potresom.
Vlada će i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove, kazao je premijer podsjetivši da je do sada rebalansom proračuna i sredstvima iz fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima i zabatnim zidovima te 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere.
Sa Svjetskom bankom dogovoren je zajam od 200 milijuna dolara za obnovu zdravstvenih i školskih ustanova, a razgovara se s Razvojnom bankom Vijeća Europe za povoljne kredite. Podnesen je i zahtjev za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a odluka o isplati akontacije u iznosu 89 milijuna eura trebao bi biti isplaćen već početkom kolovoza, dok je ukupan iznos tih sredstava oko 500 milijuna eura.
Premijer Plenković najavio je da će se razmatrati i način na koji se mogu prilagoditi operativni programi i projekti koji bi pridonijeli da se i iz europskih sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju nađu odgovarajuća sredstva za financiranje obnove Zagreba.
Podsjetio je da su procijenjene štete na 25 tisuća zgrada otprilike 11,5 milijardi eura.
Napomenuo je da će Zakon ići u dva čitanja u Hrvatski sabor.
„Prvi među jednakima unutar europske obitelji“
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izvijestio je o aktivnostima i rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije (1. siječnja 2020. – 30. lipnja 2020.). Poručio je da je ova godina bila iznimna kako za Vladu, tako i Hrvatsku.
„Nakon samo 30 godina moderne hrvatske države i ostvarenih svih vanjskopolitičkih ciljeva, predsjedali smo Vijećem Europske unije. Dobili smo priliku biti prvi među jednakima unutar europske obitelji, tako da smo tim činom osnažili našu državnost, ali i globalnu vidljivost u novom europskom strateškom prostoru“, kazao je Grlić Radman.
Poručio je da je pandemija koronavirusa promijenila sve aspekte života, ne samo u EU već i svijetu. „Naša pak prilagodljivost kriznim situacijama i trud hrvatskih predstavnika i stručnjaka, koji su dali vlastiti obol uspjehu našeg predsjedanja, došli su u prethodnih šest mjeseci do punog izražaja.
Uspjeli smo – zajedno s Europskom komisijom i Vijećem – osigurati odvijanje procesa u do sada neviđenim uvjetima, kada su se fizički sastajali tek stalni predstavnici u Bruxellesu. Ostvarili smo prvo digitalno predsjedanje u povijesti“, istaknuo je.
Grlić Radman izdvojio je da je isključivo hrvatskim zalaganjem usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Podsjetio je da je na inicijativu premijera Andreja Plenkovića održan Zagrebački summit na vrhu i to putem videokonferencije te je donesena Zagrebačka deklaracija, čime je potvrđena europska perspektiva šest jugoistočnih država.
Otvoreno je, dodao je, i posljednje pregovaračko poglavlje s Crnom Gorom te je osiguran uređen izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
„Ostvaren je napredak u provedbi strateškog programa Europske unije u nizu područja“, kazao je.
Grlić Radman je naglasio da pohvale Hrvatskoj još uvijek stižu, a u njima se ističu postignuća hrvatskog predsjedanja u jačanju atmosfere solidarnosti i jedinstva među državama članicama te u nadvladavanju dezintegracijskih tendencija.
„To je bilo potvrđeno i tijekom ceremonije primopredaje“, dodao je.
Poručio je da je zajedničkim naporima Hrvatska predstavljena kao pouzdana, hrabra i inovativna članica Europske unije, koja je 30 godina po uspostavljanju demokracije znala odgovoriti na najveće izazove.
„Iz predsjedanja izašli smo ojačani, s puno optimizma i samopouzdanja“, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da smo napravili najbolje što smo mogli. „Iskreno mi je žao, politički pa i komunikacijski, da nismo održali sve one sastanke koje smo planirali dugi niz godina u Hrvatskoj, kako bismo dodatno predstavili hrvatskoj javnosti, našim sugrađanima, što je danas Europska unija, kolike su koristi one nje i koliko ona mijenja naš svakodnevni život i koliko je, u konačnici, korisna za hrvatske građane i gospodarstvo“, kazao je, dodavši da je Covid-19 promijenio puno toga.
Za Hrvatsku 22 milijarde eura
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je o izvanrednom sastanku Europskoga vijeća održanom od 17. do 21. srpnja 2020. Podsjetio je da je riječ o važnom dogovoru o Višegodišnjem financijskom okviru i instrumentu EU iduće generacije. Izvijestio je da je iz ova dva okvira ukupno na raspolaganju 1824,3 milijarde eura.
„Iz tog ukupnog iznosa na Hrvatsku ukupno ide više od 22 milijarde eura“, kazao je.
Izdvojio je da je instrument EU iduće generacije novi instrument, kao odgovor na krizu Covida-19 i potpora državama članicama.
Najavio je da će se o ovome detaljnije govoriti u Hrvatskom saboru idući tjedan. Istaknuo je da je učinjeno sve da se kvalitetno argumentira posebni položaja Hrvatske.
„Uspjeli smo u svojoj namjeri da Komisiji i predsjedniku Europskog vijeća te našim partnerima dobro predstavimo specifičnost Hrvatske. A to je da smo jedina država koja je do sada koristila samo jedan sedmogodišnji proračunski okvir“, rekao je, dodavši da se ta razlika osjeti u ukupnim sredstvima koje je Hrvatska do sada dobila, kao i u dinamici apsorpcije.
Premijer Plenković podsjetio je da je 22 milijarde eura namijenjenih Hrvatskoj duplo veći iznos od iznosa koji je bio na raspolaganju od 2014. do 2020. te ujedno predstavlja enormnu odgovornost za Vladu.
„Osnovat ćemo posebno tijelo već idućeg tjedna koje će baviti izradom Nacionalnog programa oporavka“, najavio je Plenković.
Tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama
Vlada je Saboru na potvrdu poslala ugovore o tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama čija je ukupna vrijednost gotovo 660 milijuna eura, a riječ je zajmovima Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe namijenjenim odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19, obnovi nakon potresa i jačanju zdravstva.
Saboru su poslani zakonski prijedlozi kojima bi se potvrdila dva ugovora o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) - za odgovor na krizu i podršku oporavku koji je vrijedan 275,9 milijuna eura, te za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, u vrijednosti 183,9 milijuna eura.
Vlada je početkom lipnja prihvatila izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje ta dva zajma, krajem lipnja ih je odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke, a ugovori su potpisani početkom srpnja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su uvjeti za oba zajma isti i vrlo povoljni - otplata na 14,5 godina, uz poček od pet godina, te promjenjiva kamatna stopa vezana uz šestomjesečni Euribor plus 0,75 posto fiksne kamatne marže.
Zajmom Svjetske banke za odgovor na krizu i podršku oporavku, čija je vrijednost 275,9 milijuna eura, podržavaju se mjere Vlade za ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane pandemijom Covid-19 kao i za postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog opravka.
Zajam od 183,9 milijuna eura za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva omogućit će podršku u obnovi nakon potresa u Zagrebu i okolici i unaprijediti institucionalni kapaciteti za obnovu i ojačati nacionalni sustavi za pripravnost javnog zdravstva.
Projekt uključuje uspostavljanje institucionalnog i koordinacijskog kapaciteta za planiranje i provedbu otporne sanacije i obnove javnih zgrada oštećenih potresom, olakšavanje brze, ponovne uspostave ključnih zdravstvenih i obrazovnih usluga nakon potresa te jačanje ključnih kapaciteta sustava pripravnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite za prevenciju i učinkoviti nadzor izbijanja zaraznih bolesti u budućnosti, napomenuo je Marić.
Sredstva za suočavanje s izvanrednim situacijama u kontekstu pandemije Covid-19
Vlada je na potvrdu Saboru uputila i okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe za Projekt LD 2056 (2020) - Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti Covid-19 - instrument financiranja javnog sektora.
„Riječ je o zajmu od 200 milijuna eura, a njime se osiguravaju sredstva za suočavanje s izvanrednim situacijama u kontekstu pandemije Covid-19 radi prevladavanja izazova u sektoru zdravstva kao i radi ublažavanja ekonomskog šoka“, pojasnio je Marić.
I uvjeti tog zajma su, istaknuo je ministar financija, vrlo povoljni - rok otplate je do 12 godina, uz tri godine počeka te uz fiksnu kamatnu stopu od 0,24 posto ili promjenjivu utemeljenu na šestomjesečnom Euriboru plus 0,36 posto fiksne kamatne marže.
„Zajam će se koristiti za financiranje mjera za smanjenje širenja zaraze te posljedica pandemije, očuvanje široke dostupnosti medicinskih usluga, osiguravanje potrebnih farmaceutskih proizvoda, medicinskih potrepština i zaštitne opreme kao i radi podrške kontinuitetu pružanja javnih usluga jedinica lokalne i područne samouprave koje su slijedom donesenih mjera suočene s padom prihoda uslijed otpisa i odgode te obročnog plaćanja poreza na dohodak i prireza“, objasnio je Marić.
Paneuropski jamstveni fond - potencijalni iznos za hrvatske tvrtke 800 milijuna eura
Vlada je odlučila pokrenuti i postupak za sklapanje Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19, u okviru kojega bi hrvatski doprinos bio oko 107 milijuna eura, dok bi potencijalni iznos za hrvatske tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, bio oko 800 milijuna eura.
„Fond je nastao kao odgovor na Covid-19 krizu te je dio paketa mjera u iznosu od 540 milijardi eura dogovorenih na razini europskog Vijeća za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te državama europski stabilizacijski mehanizam (ESM)“, kazao je Marić.
Cilj je fonda odgovoriti na gospodarskih učinak izbijanja pandemije Covid-19 krizu osiguravajući da prihvatljivi subjekti, ponajprije mali i srednji poduzetnici u državama članicama Europske unije imaju dovoljnu raspoloživu likvidnost i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju.
Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura, a formira se na temelju jamstava država članica, dok će kratkoročnu likvidnost osigurati EIB. Takva jamstva, objašnjava Marić, pokrivaju gubitke i povezane troškove nastale u provedbi operacija.
Procjenjuje se da će fond mobilizirati dodatna ulaganja u iznosu od 200 milijardi eura.
Fondom će upravljati EIB, a svaka država odgovara za gubitke i ostale troškove u sklopu operacija EIB-a i europskog investicijskog fonda maksimalno do razine svog udjela u jamstvenom fondu.
Malim i srednjim poduzećima pristup dodatnim kapacitetima EIB grupe
Sukladno udjelu Hrvatske u ukupno upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza Hrvatske tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura.
"Uzme li se u obzir da je potencijalna obveza Hrvatske u fondu 106,7 milijuna eura, analogijom našeg participiranja u ukupnom jamstvenom fondu, može se reći da je iznos potencijala za Hrvatsku negdje oko 800 milijuna eura", rekao je Marić napominjući kako to naravno ovisi i o iskoristivosti sredstava drugih zemalja članica.
Jamstvenim fondom, pojasnio je Marić, šire se postojeći financijski kapaciteti EIB grupe za jačanje likvidnosti i kratkoročni obrtni kapital koji se plasiraju krajnjim klijentima izravno putem EIB-a te EIF-a te neizravno putem postojećih kanala financijskih posrednika, nacionalne razvojne banke, odnosno u našem slučaju HBOR-a.
Prihvatljive operacije bit će prvenstveno posredovane operacije privatnog sektora, ali mogu uključivati izravne i posredovane operacije usmjerene na trgovačka društva i subjekte javnog sektora u području zdravstva i zdravstvenih istraživanja ili pružanja ključnih usluga vezanih uz zdravstvenu krizu.
Instrumenti EIB grupe u okviru fonda bit će jamstva, zajmovi, vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, kupnja vrijednosnih papira, osiguranih imovina i slično.
"Sudjelovanjem u fondu omogućit će se gospodarstvu, posebice malim i srednjim poduzećima koja su značajno pogođena krizom, pristup dodatnim kapacitetima EIB grupe u sklopu izvanredne financijske pomoći u okolnostima pandemije", rekao je Marić.
Sea Guardian - unaprjeđenje sposobnosti Hrvate ratne mornarice
Prihvaćena je Odluka o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru ,,SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju. Predviđeno upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga brodom Hrvatske ratne mornarice „Dubrovnik“ početkom rujna ove godine u trajanju od oko 20 dana.
Ministar obrane Mario Banožić je istaknuo da se sudjelovanjem pripadnika Hrvatske vojske u NATO operaciji Sea Guardian značajno unaprjeđuju sposobnosti Hrvate ratne mornarice za provedbu misija i zadaća.
„Sudjelovanjem u operaciji nastavit će se proces razvoja sposobnosti za djelovanje sa snagama drugih država članica NATO-a, ali i razvoj sposobnosti za zaštitu nacionalnih interesa, kao temeljne zadaće Hrvatske vojske“, poručio je ministar Banožić, dodavši kako Hrvatska još jednom potvrđuje da je vjerodostojna saveznica koja doprinosi operacijama i drugim aktivnostima.
Operacija potpore miru ,,SEA GUARDIAN“ je NATO vođena operacija koja doprinosi razvoju pomorske sigurnosti, osiguranju slobode plovidbe i borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje te razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih država u Sredozemlju.
Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine
Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković izvijestila je o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine. Ukupno je 284 planiranih statističkih aktivnosti u 2019. godini - 164 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 82 na temelju administrativnih izvora podataka, te 38 razvojnih aktivnosti).
„Provedena je 281 aktivnost, dok tri statističke aktivnosti nisu provedene – Metodologija i obračun vrijednosti dugotrajne imovine Hrvatske, Izrada godišnjih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima i Izrada tromjesečnih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima. Navedene aktivnosti nisu provedene do konca 2019. godine zbog pomaka roka za izvršenje tih aktivnosti od strane Eurostata. Taj rok postavljen je na 31. ožujka 2020. Godine te je su aktivnosti izvršene u zadanom roku“, izvijestila je Brković.
1. sjednica Vlade Republike Hrvatske (24.7.2020.)
https://www.youtube.com/watch?v=CdqwJZ8Ml3k&feature=emb_title
Sabor glasa o Plenkovićevim kandidatima
https://www.youtube.com/watch?v=jxluhO7fXF0
U Hrvatskom saboru večeras će se glasati o povjerenju vladi Andreja Plenkovića. Predstavio je 20 ministara i program svoje vlade. Zanimljivo je da Plenkovićeva vlada ima 19 ministarstava i jednog ministra bez portfelja. Glavni ciljevi Vlade su porast gospodarstva i prevladavanje društvenih podjela. S obzirom na to da ga je kao mandatara podržao 91 zastupnik, sigurno je da će dobiti povjerenje Sabora.
Završna izjava predsjednika Vlade u Saboru (23.07.2020.)
https://www.youtube.com/watch?v=bUnTIv3p0jk&feature=emb_title
Sabor potvrdio povjerenje novoj Vladi koju će predvoditi Andrej Plenković
https://vlada.gov.hr/vijesti/sabor-potvrdio-povjerenje-novoj-vladi-koju-ce-predvoditi-andrej-plenkovic/30016
Vlada premijera Andreja Plenkovića i njezin program dobili su u četvrtak navečer većinsko povjerenje zastupnika Hrvatskog sabora. Nakon rasprave u Hrvatskom je saboru za 15. hrvatsku Vladu glasovalo 76 zastupnika od ukupno 151, protiv ih je bilo 59, a suzdržanih zastupnika nije bilo.
Hrvatska, uz odvažno vodstvo, treba pokazati odgovornost, solidarnost i zajedništvo za dobrobit svih građana
https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatska-uz-odvazno-vodstvo-treba-pokazati-odgovornost-solidarnost-i-zajednistvo-za-dobrobit-svih-gradjana/30011
Program nove, 15. Vlade temelj je za izgradnju sigurne Hrvatske, poručio je premijer Plenković i naglasio da se Hrvatska danas brani na području zdravstvene i socijalne sigurnosti, na pitanjima demografskog opstanka, boljeg životnog standarda i perspektivnije budućnosti, na ostvarivanju samodostatnosti u poljoprivredi i energetici, na izgradnji otpornijeg gospodarstva i učinkovitije javne uprave te na postizanju snažnijeg međunarodnog položaja.
Predsjednik dosadašnje i mandatar nove Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Program i ministre u novoj, 15. Vladi Republike Hrvatske.
Obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
"Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici,
Imam čast pozdraviti vas na početku sjednice 10. saziva Hrvatskog sabora i predstaviti program 15. hrvatske Vlade.
Prije svega, želim svim zastupnicama i zastupnicima čestitati što ste dobili povjerenje hrvatskih građana koje nas sve obvezuje na časno i odgovorno zagovaranje interesa hrvatskih građana u iduće četiri godine.
Odgovorno, jer se danas, kada se pripremamo obilježiti 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja i pobjede u Domovinskom ratu, Hrvatska ponovno nalazi u posebno zahtjevnom trenutku svoje povijesti.
Hrvatski su građani svoj dio odgovornosti preuzeli kada su na izborima za Hrvatski sabor, prije dva tjedna odabrali sigurnu budućnost, dajući široku potporu Hrvatskoj demokratskoj zajednici, da vodi parlamentarnu većinu s partnerima i Vladu u sljedeće četiri godine.
Ta potpora obvezuje i sada je ta odgovornost na nama da uspješno upravljamo i onim predvidljivim izazovima i onim neočekivanim krizama pred nama.
Zajedno, uz struku i znanost, možemo prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati gospodarski oporavak
Čitav svijet se danas suočava s najvećom zdravstvenom krizom u posljednjih sto godina, i gotovo da nema zemlje koja nije pogođena pandemijom koronavirusa za koju još nema lijeka ni cjepiva.
U proteklih šest mjeseci, više od 15 milijuna ljudi diljem svijeta je oboljelo, 620 tisuća je već izgubilo život.
Pandemija ne jenjava, naprotiv ubrzava se: svakog dana imamo četvrt milijuna više zaraženih i preko 5000 preminulih.
U Hrvatskoj broj preko 4500 ljudi se dosad zarazilo, preko 3200 oporavilo, no nažalost 125 naših sugrađana je izgubilo život.
I ovom prilikom želim izraziti moje suosjećanje s njihovim najbližima.
Želim također pozdraviti sve zdravstvene djelatnike, liječnike, medicinske sestre, kao i ostale službe, koje se svakodnevno bore kako bi spasili svaki život, na čemu im kao zajednica trebamo odati priznanje i biti zahvalni.
Pandemija će još biti s nama pa je potrebno da ostanemo odgovorni, da pridržavanjem zaštitnih mjera svi skupa naučimo živjeti s virusom, ne dopuštajući mu da ugrozi naše živote i naše gospodarstvo.
Jedino zajedno, uz oslanjanje na struku i znanost možemo uspješno prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati gospodarski oporavak Hrvatske.
Novim mjerama sačuvati zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto
Brojni naši sugrađani trpe teške posljedice ove iznenadne krize, koja ugrožava tisuće radnih mjesta i opstanak brojnih poduzeća.
Upravo zbog toga, Vlada je proteklih mjeseci poduzela snažne mjere kako bi stala iza hrvatskih radnika i poduzetnika te osigurala plaće za preko 600.000 zaposlenih i likvidnost za preko 100.000 poslodavaca.
I zahvaljujući tome sačuvali smo radna mjesta i većinu naših tvrtki i obrta.
No, s obzirom na neizvjesnu jesen koja nas čeka, u mjesecima, a i u godinama pred nama, bit će potrebno pronaći nove mjere kako bismo učinili sve što je u našoj moći da sačuvamo zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto – jer iza svakog radnog mjesta je sudbina jedne obitelji.
Nadalje ćemo podupirati i poslodavce jer oni su kralješnica hrvatskog gospodarstva i bez njih nema radnih mjesta.
Prema sada dostupnim podacima, procjenjujemo da ćemo u ovoj godini pretrpjeti gospodarski pad od oko 10 % u odnosu na prošlu godinu, što dovoljno govori o ozbiljnosti trenutka u kojemu se nalazimo.
Prioritet u potpunosti iskoristiti 22 milijarde eura europskih sredstava
No zahvaljujući svim poduzetim mjerama, kao i djelomičnoj turističkoj sezoni koju smo za razliku od mnogih europskih zemalja ipak uspjeli pokrenuti, sljedeće godine očekujemo snažan oporavak gospodarstva, po stopi iznad 6 %.
Prema procjenama Europske komisije bismo mogli rasti i za čak 7,5% u 2021., po čemu bismo ostvarili drugu najveću stopu rasta u Europskoj uniji, iza Grčke.
U tom će pogledu prioritet Vlade biti da, nakon Europskog vijeća i ispregovaranih 22 milijarde eura iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira i europskog programa za oporavak „EU za sljedeće generacije“, u potpunosti iskoristimo ta sredstva kao dodatnu snažnu polugu za naše gospodarstvo.
Prema našim procjenama, u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, odnosno proračunu Europske unije za 2021. – 2027., Hrvatska bi trebala imati na raspolaganju 12,7 milijardi eura, ponajprije za ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, kao i za promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i konkurentnost gospodarstva.
Pored toga, samo za mjere oporavka "EU za sljedeće generacije" od posljedica pandemije, imat ćemo na raspolaganju do kraja 2024. godine, dodatnih 9,4 milijarde eura.
Sve skupa, riječ je o 166 milijardi kuna, odnosno više od jednogodišnjeg državnog proračuna, ili na razini deviznih prihoda od čak dvije turističke sezone.
Zajmovi pod najpovoljnijim tržišnim kamatama u svijetu su oni po kojima se zadužuje Europska unija.
Ta sredstva želimo ponajprije upotrijebiti kako bismo očuvali radna mjesta, osigurali brz oporavak gospodarstva, ali i ulagali u preobrazbu naše ekonomije kako bi Hrvatska ubuduće bila puno otpornija na bilo koju krizu.
Naime, ova kriza razotkrila je svu ranjivost europskih gospodarstava, pa tako i hrvatskog, te je stoga važno da izvučemo sve pouke i ovaj izazov pretvorimo u povijesnu priliku za transformaciju Hrvatske, našeg društva i gospodarstva.
Program Vlade temelj i putokaz za izgradnju sigurne Hrvatske
Usto, Zagreb i okolicu je 22. ožujka pogodio razoran potres koji je oštetio preko 25 tisuća kuća i zgrada, a brojne i srušio, u kojemu su mnogi ostali bez svojeg doma i bez mogućnosti da žive kao prije.
Stoga je pred nama i zahtjevan i skup izazov dugogodišnje obnove glavnog grada Hrvatske.
Sutra ćemo na prvoj sjednici Vlade, ukoliko dobijemo vaše povjerenje, usvojiti prijedlog zakona i uputiti ga u prvo čitanje već idućega tjedna. Podsjećam da su procijenjene štete 11,5 milijardi eura.
Cijenjene zastupnice i zastupnici,
Imajući upravo sve te izazove na umu, Program Vlade koji vam danas predstavljam bit će temelj i putokaz za izgradnju sigurne Hrvatske.
Svjesni smo da se zbog sadašnje neizvjesnosti mnogi naši sugrađani boje sutrašnjice, da su u grču zbog moguće zaraze, zbog sebe ili svojih bližnjih, da se pribojavaju od mogućeg gubitka posla ili smanjenja plaća, da se pitaju hoće li njihova tvrtka, obrt ili proizvodnja opstati ili završiti u stečaju.
Odlučnim vodstvom i zajedništvom vratit ćemo potreban optimizam, elan i vjeru u budućnost
Sve to uzrokuje veliku gospodarsku i društvenu nesigurnost, koja osobito pogađa one najranjivije među nama: starije, nemoćne i bolesne, osobe s invaliditetom, samohrane majke, zaposlene na određeno ili samozaposlene, mlade koji su u potrazi za prvim ili stabilnim poslom, poljoprivrednike koji ne mogu prodavati svoje proizvode, a i mnoge druge.
Svi oni trebaju oslonac, a Hrvatska, kao i prije trideset godina, uz odlučno vodstvo treba pokazati odgovornost, solidarnost i zajedništvo.
Jedino tako vratit ćemo potreban optimizam, elan i vjeru građana u sigurniju budućnost.
Jedino tako ćemo se učinkovito obraniti od virusa.
Jedino tako ćemo se vratiti na put gospodarskog rasta.
Jedino tako moći ćemo ponovno živjeti normalan život bez zazora od običnog rukovanja.
Zato ćemo se kao Vlada svakog dana odlučno boriti za zdravstvenu sigurnost naših građana, za njihova sigurna radna mjesta, sigurne plaće i mirovine, za sigurne obitelji i demografsku revitalizaciju, za sigurnu hranu i očuvan okoliš, za siguran život i sigurne granice, za siguran gospodarski oporavak i sigurnu starost naših umirovljenika i sigurnu budućnost naših mladih.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
danas se Hrvatska brani na području zdravstvene i socijalne sigurnosti naših građana, na pitanjima demografskog opstanka naše države i našeg naroda, boljeg životnog standarda i perspektivnije budućnosti naših obitelji i mladih, na ostvarivanju samodostatnosti u poljoprivredi i energetici, na izgradnji otpornijeg gospodarstva i učinkovitije javne uprave te na postizanju snažnijeg međunarodnog položaja Hrvatske.
To su izazovi na koje naš program nudi rješenja i na koje ćemo odgovoriti politikama koje se zasnivaju na konceptu novog suverenizma, koji se temelji na osnaživanju države i gospodarstva te učinkovitom korištenju hrvatskog utjecaja u Europskoj uniji radi promicanja nacionalnih interesa i kvalitetnijeg života svih hrvatskih građana.
Socijalna sigurnost preduvjet je razvoja suvremenog društva
Naša prva zadaća je osigurati socijalnu sigurnost našim sugrađanima, jer ona je preduvjet razvoja suvremenog društva, u kojemu svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.
Kriza s kojom se danas suočavamo ukazala je na potrebu jačanja i modernizacije zdravstvenog sustava.
Zato ćemo uložiti tri milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenog sustava i zdravstvenu skrb, sagradit ćemo Nacionalnu dječju bolnicu u Zagrebu i revitalizirati Imunološki zavod.
Socijalna sigurnost također znači siguran posao.
Zbog toga ćemo nastaviti s dosadašnjom politikom i uložiti 10 milijardi kuna kako bismo stvorili poticajno okruženje za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta.
Važna mjera bit će i bespovratna potpora od 130.000 kuna svakoj mladoj osobi koja krene s projektom s poslovnom idejom.
Cilj nam je do kraja mandata daljnjim poreznim rasterećenjima i mjerama za oporavak gospodarstva podići prosječnu neto plaću na 7.600 kuna u cijeloj zemlji, a minimalnu neto plaću na najmanje 4.250 kuna.
Želimo graditi uključivo i tolerantno društvo koje dijeli nacionalne i univerzalne vrijednosti
Nastavkom provedbe mirovinske reforme osigurat ćemo održivost mirovinskog sustava, a za dostojanstvenu starost umirovljenicima povećat ćemo mirovine za najmanje 10% i proširiti krug umirovljenika koji mogu i žele raditi.
Na socijalnu sigurnost imaju dakako pravo i najugroženiji među nama te ćemo nastaviti s uključivanjem osoba s invaliditetom na tržište rada i u društvo, a donijet ćemo i novu strategiju borbe protiv siromaštva i socijalnog isključivanja.
U dogovoru s našim partnerima, donijet ćemo Operativni program za poboljšanje kvalitete života i položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Oni su bili i bit će naši partneri jer želimo graditi uključivo i tolerantno društvo koje dijeli i nacionalne i univerzalne vrijednosti.
Druga naša zadaća je da, u vrijeme četvrte industrijske revolucije, osiguramo perspektivnu budućnost našim ljudima, osobito mladima, i gospodarstvu, koje treba biti konkurentno i temeljiti se na demografski vitalnom i obrazovanom društvu.
To podrazumijeva postupni prelazak na nove i čiste tehnologije, jer one stvaraju najveću dodanu vrijednost, nova radna mjesta i pokazale su se otpornijima na vanjske šokove.
Nastavljamo s poreznim rasterećenjem i ulaganjem u sve krajeve Hrvatske
Perspektivna budućnost također pretpostavlja nastavak povećanja raspoloživog dohotka građana radi podizanja životnog standarda.
Stoga ćemo smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% odnosno s 36% na 30%, a poduzećima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna – koji su također teško pogođeni u ovoj krizi – ćemo smanjiti stopu poreza na dobit s 12% na 10%, čime ćemo obuhvatiti 110.000 poduzeća, odnosno njih 93%.
Za svu hranu ćemo također sniziti stopu PDV-a s 25% na 13%.
Nastavit će se reforma školstva i jačat će se digitalizacija u obrazovanju kako bi se osiguranjem kvalitete i kontinuiteta obrazovanja mlade pripremalo za poslove budućnosti te poticati ulaganja u istraživanje i razvoj.
Uložit ćemo pet milijardi kuna u modernizaciju obrazovnog sustava, nastavit ćemo unaprjeđivati položaj odgojno-obrazovnih djelatnika te osigurati 50.000 učeničkih, socioekonomskih i STEM stipendija.
U razvoju novih industrija vodit ćemo računa o boljem integriranju proizvodnje, proizvoda, tržišta i korisnika pomoću digitalnih tehnologija.
Uložit ćemo pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode radi digitalne transformacije industrije, razvijanja kreativnih industrija i povećanja izvoza, a ulaganja u istraživanje i razvoj povećat ćemo sa sadašnjih 1% na 2,5% BDP-a.
Ulagat ćemo i dalje u ravnomjeran regionalni razvoj.
Pokrenut ćemo Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski Kotar vrijedan 2 milijarde kuna te dodatno ojačati Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kao i razvoj otoka te sjevera Hrvatske.
Nastavljamo rad na preokretanju negativnih demografskih trendova
Uz obrazovanje i transformaciju gospodarstva, demografska revitalizacija strateško je pitanje budućnosti Hrvatske.
Nastavit ćemo raditi na preokretanju negativnih demografskih trendova i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika.
Osigurat ćemo roditeljske naknade u visini od pune plaće, reformirati sustav ostvarivanja doplatka za djecu s ciljem njegovog povećanja i pravednije raspodjele.
Subvencionirat ćemo 20.000 stambenih kredita za mlade obitelji i osigurati produljeni rad u još 200 vrtića.
Regulirat ćemo rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji, te nastaviti poticati ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, na tržištu rada i u obitelji.
Novi zakoni o financiranju kulture i obavljanju umjetničke djelatnosti uz produljenje mjera potpore
Njegovanje našeg kulturnog identiteta, zaštita baštine, podrška stvaralaštvu i kreativnim industrijama, promocija hrvatske kulture i umjetnosti u domovini i svijetu te međunarodna suradnja ostaju naše trajne zadaće.
Donijet ćemo nove cjelovite zakone o financiranju kulture i obavljanju umjetničke djelatnosti, kao i novi zakon o kazalištima.
Osigurat ćemo produljenje mjera potpore za one kulturne djelatnosti koje će dulje vrijeme zbog epidemije morati funkcionirati u promijenjenom obliku.
Radi daljnjeg postizanja vrhunskih rezultata, ali i poticanja zdravijeg života, radit ćemo na razvoju svih oblika sporta, uključujući vrhunski i rekreacijski sport, sport osoba s invaliditetom i sport u sustavu obrazovanja.
Osnažit ćemo ekonomsku suverenost Hrvatske, uz posebnu ulogu hrvatskoga sela
Treća naša zadaća da osnažimo ekonomsku suverenost Hrvatske, kroz približavanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije.
Poremećaji u lancu opskrbe u globaliziranom gospodarstvu koje je izazvala pandemija koronavirusa ukazali su nam na tu nužnost.
Naš novi model razvoja zato treba biti održiv i utemeljen na proizvodnji domaće i organski uzgojene hrane, na prijelazu na niskougljične i obnovljive izvore energije i na očuvanju naših prirodnih resursa i okoliša za buduće generacije.
Posebnu ulogu u samodostatnosti i povećanju izvoza treba imati hrvatsko selo, a razvoj kružnog gospodarstva treba poboljšati naše gospodarenje otpadom, koji treba postati resurs, a ne trošak.
Time ćemo, uz nastavak niskougljične energetske tranzicije, dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena koje su prijetnja i našoj poljoprivredi i našim obalnim mjestima.
Stoga nam je cilj povećati našu poljoprivrednu proizvodnju za 30%, na 22 milijarde kuna, izgraditi 20 regionalnih centara za voće i povrće te udvostručiti navodnjavane poljoprivredne površine.
Čuvat ćemo okoliš, kvalitetnije gospodariti otpadom, a Europski zeleni plan vidimo kao priliku za ubrzanu energetsku tranziciju Hrvatske prema čistim energijama.
Modelom tržišne premije potaknut ćemo daljnju instalaciju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i povećati ih za 150%.
Bolje prostorno uređenje i održiviji model turizma
Većoj ekonomskoj suverenosti Hrvatske pridonijet će i bolje prostorno uređenje i raspolaganje prostornim podatcima, kao i stvaranje održivijeg modela turizma.
Donijet ćemo Državni plan prostornog razvoja, kao i Prostorni planovi Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a) i epikontinentalnog pojasa.
Završit ćemo projekt uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, a prostorne ćemo planove integrirati s drugim prostornim informacijama te tako omogućiti digitalno javno samoposlužno korištenje.
Zbog udjela turizma u našem gospodarstvu, od strateške je važnosti da bude otporniji na krize, održiv i poticajan za druge djelatnosti, osobito poljoprivredu, a i promet.
Stoga ćemo ulagati u modernizaciju hrvatskog turizma, u povećanje kvalitete ponude i smještajnih kapaciteta te poticati investicije čiji se potencijal procjenjuje na tri milijarde eura u sljedećih pet godina.
Poticat će se razvoj svih vrsta turizma dok će se poseban naglasak u promociji staviti na zdravstveni i nautički turizam.
Osnažena državnost kroz učinkovitost javnih službi i otpornost javnih financija
Četvrta naša zadaća je osnažiti našu državnost.
To se odražava ponajprije kroz učinkovitost javnih službi, ali i otpornost javnih financija koja se pokazala ključnom za uspješno upravljanje velikim krizama.
U okolnostima koje živimo vidimo da je uloga i snaga države nezamjenjiva.
Premda je Hrvatska mlada država, pokazala je posljednjih godina da se zna i može nositi s raznovrsnim krizama – od najvećeg restrukturiranja u Europi, brojnih pitanja hrvatske ekonomske tranzicije, preko požara, poplava, potresa pa do pandemije koronavirusa i s njom povezanim gospodarskim udarom.
Pravedna država osnažena povjerenjem građana u njene institucije počiva na djelotvornom pravosuđu, zbog čega ćemo nastaviti s reformom pravosuđa.
Novi Ovršni zakon i beskompromisna borba protiv korupcije
Donijet ćemo novi Ovršni zakon i beskompromisno se boriti protiv korupcije, s naglaskom na njenoj prevenciji.
Za izgradnju pravednijeg društva potrebno je intenzivirati i dodatno pojačati rad svih institucija koje rade na procesuiranju svih ratnih zločina.
Za otpornost države ključna je i njezina financijska stabilnost i sposobnost da u krizama podrži gospodarstvo, što smo i dokazali.
A jednako je važno podizati kvalitetu upravljanja državnom imovinom, osobito javnim poduzećima, kao i učinkovitost državne i javne uprave kako bi se na što kvalitetniji način odgovorilo na potrebe građana i gospodarstva.
S tim ciljem, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina, uz daljnju digitalizaciju javnih usluga.
Kako bi se odluke donosile što bliže građanima, radit ćemo na daljnjoj fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji i nadograđivati projektnu suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te poticati održivost projekata.
Nastavit ćemo graditi i snažan sustav domovinske sigurnosti i jačati sve njegove sastavnice, a osobito civilnu zaštitu i vatrogastvo.
Sanacija posljedica razornog potresa
U suradnji s Gradom Zagrebom i susjednim županijama, za obnovu Zagreba i okolice, nastavit ćemo sanaciju posljedica razornog potresa.
Donijet ćemo kvalitetan zakonski okvir za obnovu i uz pomoć domaćih i međunarodnih izvora financiranja obnavljati ga u skladu sa suvremenim standardima građenja.
Razvijena prometna mreža okosnica je funkcionalne države te ćemo stoga nastaviti ulagati značajna sredstva u modernizaciju željeznice i prometne infrastrukture, a razvijat ćemo i širokopojasnu infrastrukturu za pristup brzom internetu i ujednačen digitalni razvoj svih krajeva Hrvatske.
Ubrzat ćemo transformaciju hrvatske javne uprave i gospodarstva daljnjom digitalizacijom i razvojem digitalnog društva, što se pokazalo od posebne važnosti u uvjetima ograničenog kretanja.
Dodatno ćemo osnažiti međunarodni položaj Hrvatske
Glede globalne prepoznatljivosti Hrvatske, naš je cilj da još dodatno osnažimo njezin međunarodni položaj i da zastupamo djelotvorno naše nacionalne interese.
Prije trideset godina, zahvaljujući požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja pod vodstvom predsjednika Tuđmana, izborili smo svoje mjesto među slobodnim narodima svijeta, a danas kao članica Europske unije i NATO-a suodlučujemo o budućnosti europskog kontinenta.
Time smo oplemenili i učvrstili naš suverenitet koji je dobio novu dimenziju.
Naše političko i gospodarsko pozicioniranje u Europi i svijetu pridonosi otvaranju novih tržišta za izvoz, privlačenju ulaganja, turističkoj atraktivnosti zemlje i promicanju naše kulture na svim kontinentima.
U tu svrhu pomicat ćemo Hrvatsku kao srednjoeuropsku i mediteransku zemlju bogate povijesti, kulture i prepoznatljivog identiteta.
Nakon prvog i uspješnog predsjedanja Vijećem Europske unije, radi tješnje integracije u Europsku uniju, radit ćemo na ostvarivanju naših dvaju strateških ciljeva – ulazak u Schengenski prostor i u europodručje.
Radit ćemo na ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu UN-a za održivi razvoj 2030, kao i na provedbi Pariškog klimatskog sporazuma.
Bit ćemo aktivni u svim multilateralnim organizacijama, regionalnim organizacijama i posebnim inicijativama.
Nastavljamo jačati Hrvatsku vojsku i hrvatsku policiju te intenzivno tražiti osobe nestale u Domovinskom ratu
Nastavit ćemo jačati Hrvatsku vojsku, kao jamac sigurnosti Hrvatske i oslonac saveznicima u NATO-u u sve nepredvidljivijem svijetu, kao i policiju, radi što učinkovitije zaštite sigurnosti naših građana i granica.
Uredit ćemo normativni proces reguliranja prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.
Intenzivno ćemo raditi na pronalasku osoba nestalih u Domovinskom ratu te unaprjeđivati hrvatski model traženja nestalih kako bi se omogućilo njihovim obiteljima da saznaju sudbinu svojih najmilijih.
Uz izgradnju kulture sjećanja i iskazivanje pijeteta prema žrtvama, poticat ćemo i financirati povijesna istraživanja kako bi se rasvijetlila ona razdoblja hrvatske povijesti čija interpretacija još uzrokuje podjele u našem društvu.
Radit ćemo i dalje na povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, poticati učenje hrvatskog jezika i posebno skrbiti o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i u susjednim zemljama.
Zalagat ćemo se za ustavnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, podržavati europsku budućnost Bosne i Hercegovine i zagovarati prava naših sunarodnjaka, osobito u Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji, Austriji, Crnoj Gori i na Kosovu.
Uspostavit ćemo posebnu ustanovu koja će uskladiti sve aktivnosti za gospodarsku i kulturnu promociju Hrvatske u svijetu.
Ministri u 15. Vladi bit će iskusni ljudi s političkim i profesionalnim karijerama
Da bismo ostvarili ove ciljeve, moramo imati kvalitetan tim članica i članova Vlade koji danas predstavljam. Sastoji se od iskusnih ljudi sa svojim političkim i profesionalnim karijerama.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja bit će Tomo Medved, ujedno je i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske.
Zdravko Marić bit će potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Davor Božinović bit će potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Boris Milošević, dosadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru, bit će potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.
Gordan Grlić Radman nastavit će posao ministra vanjskih i europskih poslova.
Ivan Malenica bit će, u ovoj Vladi, ministar pravosuđa i uprave.
Mario Banožić bit će ministar obrane.
Tomislav Ćorić bio je ministar zaštite okoliša i energetike, a sada će preuzeti resor gospodarstva i održivog razvoja spajanjem dva ministarstva.
Josip Aladrović bit će ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Vili Beroš nastavit će svoju dužnost ministra zdravstva.
Radovan Fuchs bit će ponovo ministar znanosti i obrazovanja nakon pauze od skoro deset godina.
Oleg Butković nastavit će svoj posao ministra mora, prometa i infrastrukture.
Marija Vučković nastavit će svoj posao ministrice poljoprivrede.
Nina Obuljen Koržinek bit će ministrica kulture i medija.
Darko Horvat bit će ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine.
Nikolina Brnjac preuzet će dužnost ministrice za turizam i sport.
Nataša Tramišak bit će ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Od ministara očekujem primjenu najviših profesionalnih i etičkih standarda u svome radu
Uvjeren sam da će predložene ministrice i ministri kao i svi zajedno kao članovi Vlade, u svom djelokrugu raditi na ostvarivanju zacrtanih ciljeva u Programu Vlade.
Od svakog od njih očekujem primjenu najviših profesionalnih i etičkih standarda u svome radu te da daju svoj doprinos unaprjeđenju javnih politika, kako bi Hrvatska bila još uređenija zemlja.
Vlada koju predlažem rezultat je političke suradnje ponajprije Hrvatske demokratske zajednice, kao uvjerljivog, ali ipak relativnog pobjednika izbora za Hrvatsko sabor, te naših partnera iz HSLS-a i HDS-a, te HNS-a i Reformista, HDSSB-a i nezavisne zastupnice Marijane Petir te svih osam zastupnika nacionalnih manjina.
U naš program ugrađen je naravno i dio našega predizbornoga programa, a on je i plod dogovora cijele parlamentarne većine.
Da bismo uspješno svladali sve prepreke potrebno je nacionalno jedinstvo uz uvažavanje političkih razlika
Poštovane zastupnice i zastupnici,
Kao što sam rekao uvodno, Hrvatska se nalazi u prijelomnom trenutku pred velikim izazovima i to od svih nas zahtijeva najvišu odgovornost, stručnost i predani rad za opće dobro i dobrobit hrvatskih građana.
Da bismo uspješno savladali sve prepreke potrebno nam je i nacionalno jedinstvo kao nikada u proteklih dvadeset godina, uz uvažavanje svih naših političkih razlika.
Uvjeren sam da u tome možemo zajednički uspjeti, poštujući se međusobno i uvažavajući političke i ideološke razlike.
Očekujem konstruktivnu suradnju upravo ovdje, u Hrvatskom saboru, zrcalu hrvatskoga naroda i to s povjerenjem koje je svatko od vas dobio i koje poštujem, poštujući sve birače koji su vam dali povjerenje.
Na nama je da osiguramo nacionalnu koheziju i što brži gospodarski oporavak Hrvatske. Veselim se suradnji.
Hvala vam lijepo."