Večernji list dodijelio plakete Odsjeku za povijest glazbe i Antropološkom centru
http://www.vecernji.hr/glazba/hazu-974385
Večernji list je komercijalan medij, živimo od čitatelja i želimo im dati što kvalitetniji sadržaj. Želimo surađivati s Akademijom koja je stožerna institucija u Hrvatskoj, a Večernji list prema svom konceptu drži do tradicionalnih vrijednosti i poštuje prave hrvatske vrijednosti, rekao je glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić
Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Antropološki centar HAZU,
…..plakete su od glavnog urednika Večernjeg lista Gorana Ogurlića primili voditeljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe akademkinja Koraljka Kos i upravitelj Antropološkog centra prof. dr. sc. Mario Šlaus, član suradnik HAZU.
Koraljka Kos
http://hr.wikipedia.org/wiki/Koraljka_Kos
http://www.muza.unizg.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=279&Itemid=387
Koraljka Kos rođena je 12. svibnja 1934. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala na Historijsko-teoretskom odjelu Muzičke akademije (1957). Na Filozofskom fakultetu studirala je povijest umjetnosti i njemački jezik s književnošću koji je diplomirala 1959. Doktorsku disertaciju iz muzikologije pod naslovom Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske obranila je 1967. na Muzikološkom odjelu filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Iz muzikologije se usavršavala 1957.-58. u Edinburghu (kod Ferdinanda Redlicha i Hansa Gála), a 1973.-74. je kao stipendistica zaklade Alexander von Humboldt boravila u SR Njemačkoj.
Nakon zaposlenja na Radničkom sveučilištu Moša Pijade u Zagrebu gdje je radila kao stručni suradnik, od kraja 1967. počela je raditi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu najprije kao stručni suradnik u knjižnici, a od 1970. na Odjelu za muzikologiju, gdje je 1984. izabrana u zvanje redovitog profesora. Predavala je opću povijest glazbe i povijest hrvatske glazbe, paleografiju i organologiju. Pod njezinim su mentorstvom izrađene brojne diplomske te nekoliko magistarskih i doktorskih radova. Predavala je kao gostujući profesor na Muzikološkom odjelu Sveučilišta u Grazu (ak. god. 1983.-84.) te na Hochschule (danas Universität) für Musik und darstellende Kunst u Beču (1993.), a održala je i nekoliko predavanja na dva američka sveučilišta (UCLA, Stanford, 1985.).
God. 1977. postala je članom suradnikom, 1986. izvanrednim članom JAZU, a od 1991. redovitim članom HAZU. Sudjelovala je u radu niza kongresa i znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je članom mnogih organizacijskih odbora i savjeta, pa tako i članom programskog odbora XV. kongresa Međunarodnog muzikološkog društva, održanog 1992. u Madridu. Kontinuirano se bavi uredničkim radom. Član je uredništva i niz je godina bila glavna urednica časopisa Arti musices (1980.-89.); uredila je dvije knjige Rada JAZU/HAZU (1988., 1992.), nekoliko notnih izdanja (dvije simfonije L. Sorkočevića za Garlandove serije Symphonies 1720-1840, 1984; popijevke I. Zajca, klavirske minijature i solo pjesme D.Pejačević), dva sveska korespondencije F. Ks. Kuhača (1985?, 1992?), spomenicu Muzička akademija u Zagrebu 1921-1981, te je sa S. Majer-Bobetko uredila zbornik radova Božidar Kunc. Život i djelo (2007) s istoimenog znanstvenog skupa u čijoj je organizaciji također sudjelovala.
U svojih šest knjiga i više od 100 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima bavila se temama iz područja hrvatske glazbe u međunarodnome kontekstu od srednjega vijeka do 20. stoljeća. Posebno se ističu teme vezane uz novootvorena područja istraživanja: glazbena ikonografija (gdje je uz knjige i niz radova kao članica međunarodne komisije za muzičku ikonografiju pokrenula sustavna istraživanja ikonografije u Hrvatskoj), glazbena kultura u razdoblju renesanse, ranog baroka (uključujući Pavlinsku pjesmaricu)i pretklasicizma (L. Sorkočević), povijest Lieda (od Lisinskog do Kunca), te hrvatska glazbena moderna (uključujući posebno život i djelo Dore Pejačević). God. 1982. dobila je „Nagradu Josip Andreis“ Društva skladatelja Hrvatske (danas: HDS) za monografiju o D. Pejačević, god. 1994. državnu „Nagradu Bartol Kašić“ (zajedno s O. Šojat i V. Zagorcem) za Pavlinski zbornik 1644, a 2008. „Nagradu D. Plamenac“ HMD-a (zajedno sa S. Majer-Bobetko i R. Palić-Jelavić) za zbornik radova B. Kunc. Život i djelo.
Akademkinja Prof.dr.sc.Koraljka Kos,…fotosi
https://www.google.hr/search?q=koraljka+kos&client=opera&hs=Bjb&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=xWVuVMG4CsbAPO72gfAG&ved=0CC4QsAQ&biw=931&bih=600
Hrvatsko muzikološko društvo
http://www.hmd-music.hr/index.php?subhtml=kuhac2011_galerija.php
Prof.dr.sc.Mario Šlaus
http://www.ffzg.unizg.hr/antropologija/nastavnici-2/dr-sc-mario-slaus-red-prof/
Rođen u Zagrebu 08.09.1959. Trenutno je trajno izabran Znanstveni savjetnik i redoviti profesor u Antropološkom centru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čiji je i upravitelj. Od 1990 do danas zaposlen je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao Trajno izabran znanstveni savjetnik. Od 2012 Upravitelj je novoosnovane znanstvene jedinice Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2001. g. ima kumulativni radni odnos s Katedrom za Sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao Znanstveni savjetnik. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje naslovnog redovitog profesora na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Osnovao je i trenutno drži 7 studijskih programa u rasponu od dodiplomskih kolegija do doktorskog studija na dva Sveučilišta (Zagreb i Zadar) koji su posvećeni bioarheologiji i forenzičkoj antropologiji. Vodio je ili sudjelovao kao znanstveni istraživač u realizaciji 10 znanstveno-istraživačkih projekata od kojih su 3 bili međunarodni projekti, jedan Kolaborativni projekt, i 6 projekata financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Na 5 projekata bio je Voditelj istraživanja ili koordinator. Prof. dr. Mario Šlaus uveo je bioarheološka i forenzičko antropološka istraživanja u Hrvatsku znanost te značajno doprinio razvoju ovih disciplina na međunarodnoj razini. Osnovao bioarheološki laboratorij i Osteološku zbirku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sudjelovao u radu multidisciplinarne ekipe stručnjaka koju je Vlada RH zadužila da pronađe i identificira žrtve Domovinskog rata te je u tom kontekstu do danas sudjelovao u preko 3000 identifikacija i do danas objavio 121 znanstvenih publikacija (knjiga, poglavlja u knjigama i znanstvenih radova). Član je Upravnog vijeća Instituta za antropologiju, Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija Sveučilišta u Zadru i Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj znanstveni doprinos bioarheologiji i forenzičkoj antropologiji 2011. g. dobio je Državnu godišnja nagradu za znanost.
Goran Ogurlić je glavni urednik Večernjeg lista
http://www.jutarnji.hr/goran-ogurlic-novi-je-glavni-urednik-vecernjeg-lista/164550/
Objavljeno: 30.11.2006
Goran Ogurlić, dojučerašnji izvršni urednik Jutarnjeg lista, postao je glavni urednik Večernjeg lista. Ogurlić je bio jedini kandidat Uprave za tu poziciju.
Rođen je u Rijeci 18. listopada 1969. godine, krajem osamdesetih bio je glavni urednik riječkog Vala, a 1990. postaje pomoćnik glavnog urednika prvog privatnog dnevnog lista u Hrvatskoj RiTelefaxa.
Sudjeluje u pokretanju nekoliko lokalnih novina koje i uređuje. Nakon toga obnaša mnoge uredničke dužnosti: glavni urednik tjednika Kronika (1994.), pomoćnik glavnog urednika primorsko-goranskog Dnevnika (1996.), a uređuje i neka revijalna izdanja Novog lista (Tribina, Feniks). Bio je suradnik u Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, Globusu i Nedjeljnoj Dalmaciji.
Goran Ogurlić bio je prvi šef deska Jutarnjeg lista, potom pomoćnik glavnog urednika te izvršni urednik Jutarnjeg. Jedan je od najzaslužnijih u pokretanju Jutarnjeg te njegovu razvijanju u najutjecajniji dnevni list u Hrvatskoj. (jl)  ;
fotosi
https://www.google.hr/search?q=goran+ogurlić&client=opera&hs=BNH&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=cmpuVNXIG8jBOffygLgL&ved=0CDcQsAQ&biw=931&bih=600
http://www.24sata.hr/news/wmf-desni-kuljis-dosadnim-uvodom-otjerao-sve-paneliste-236038
Dnevne novine su već sada postale magazini. Vijesti više gotovo niti ne objavljujemo, sve ide na web. To je budućnost, rekao je Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista na rovinjskom Weekend Media Festivalu. Gostovao je na panelu Specijaliziraj se ili umri, gdje je s urednicima hrvatskih dnevnika i tjednika raspravljao o budućnosti dnevnih novina. Zbog eksplozije besplatnog sadržaja na webu tiskani mediji moraju raditi na kreativnosti. Hrvatski urednici zato na tržište izbacuju specijalizirana izdanja.
- Najvažnije nam je da razvijamo rast svaki dan. Ljeti smo imali rast prodaje od 12 posto - rekao je Ogurlić, dodavši da isplativost specijaliziranih izdanja potvrđuje i podatak da se tjednik Forum prodao u 17.000 primjeraka.
- Živimo u društvu u kojem stvari nisu lijepe. Novine se pokušavaju odmaknuti od tog trenda - kazao je Ogurlić.