Autor: admin
Datum objave: 22.07.2020
Share


Plenković u 5:30: Gotov je sastanak, dogovorili smo budžet, Hrvatskoj 22 milijarde €

Kada se sva sredstva zbroje, Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde eura.

Plenković u 5:30: Gotov je sastanak, dogovorili smo budžet, Hrvatskoj 22 milijarde €

https://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovic-u-530-gotov-je-sastanak-dogovorili-smo-budzet-hrvatskoj-22-milijarde/2199659.aspx

ČELNICI zemalja članica postigli su nakon pet dana maratonskih pregovora dogovor o planu oporavka EU teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.
Premijer Andrej Plenković objavio je to u ranim jutarnjim satima na svom Twitteru.
"Završio je sastanak. Usvojili smo budžet za idućih sedam godina. U Hrvatsku donosimo 22 milijarde eura koje su jamstvo brzog gospodarskog oporavka i daljnjeg ravnomjernog razvoja zemlje", napisao je Plenković u 5:30.
"Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost", izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.
390 milijardi bespovratno, 360 milijardi zajmova
Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.
"Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju", kazao je Michel na konferenciji za novinare.
"Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost", istaknuo je Michel.


Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o "uistinu povijesnom" sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa.


"Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (...) Prvi put smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun", kazao je šef francuske države.


Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda 390  milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove.


"Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije", kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.


Posljednji europski maratonski samit održan je 2000. u Nici i trajao je punih pet dana.

https://twitter.com/AndrejPlenkovic?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1285418367948554240%7Ctwgr%5E&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fclanak.aspx%3Fid%3D2199659


Pitali smo analitičare što za Hrvatsku znače 22 milijarde eura iz EU

https://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-za-hrvatsku-znace-milijarde-iz-eu-analiticari-to-je-prilika-ali-i-opasnost/2199743.aspx


ČELNICI zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa težak 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.


"Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost", izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.


Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.


Plenkovićeva samohvala


Premijer Andrej Plenković nije propustio pohvaliti sebe i svoju vladu. Kaže da možemo biti izrazito zadovoljni. Kada se sva sredstva zbroje, Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde eura.


"Ovo je postignuće bez presedana, više od duplo u prvih 7 godina članstva. Mislim da ćemo na ovaj način imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za provođenje reformi, za realizaciju projekata, za ulaganja i ono što je najvažnije, za brzi gospodarski oporavak", rekao je.


"Postigli smo veliko postignuće po svim različitim formulama koje su dobivene. Mi smo uspjeli dobiti dodatnih 500 milijuna eura. Ne znam koliko ste uspjeli vidjeti, paragraf koji smo dobili još u veljači uspjeli smo staviti u pregovarački okvir, dobili smo s 300 milijuna na 400 milijuna dodatne kohezije, dodatni ciklus i razvoj. I dodatnih 100 milijuna eura, što je plod noćašnjih pregovora za ruralni razvoj. Prema tome, Hrvatska je dobila više od 22 milijarde eura. Ubrajamo se u one zemlje koje su dobile više sredstava u koheziji i poljoprivredi. Nakon dosta posla, mogu reći da smo obavili dobar posao ovdje u Bruxellesu", rekao je Plenković.
Tijekom intervjua za Novu TV kazao je da je njegov govor koji je održao u Bruxellesu bio prijelomni trenutak.


"Prijelomni trenutak dogodio se preksinoć. Postojala su tri segmenta dogovora. Jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na covid-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU. Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50. Ja sam održao govor koji je preokrenuo situaciju i koji je nekoliko kolega podržao, a rekao sam da smo došli u vremenski tjesnac i pet mjeseci se nismo fizički sastali. Imamo veliki problem i treba nam veliko rješenje. Jednostavno sam rekao da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu'', kazao je Plenković.


Ekonomski analitičari za Index su prokomentirali ovu odluku te nam otkrili što to točno znači za Hrvatsku i hoćemo li svi imati koristi od toga. Izdvojili su nekoliko važnih elemenata koji se tiču ovog dogovora.


Lovrinčević: Novac za Hrvatsku je velika prilika, ali i opasnost


"Novac koji je Bruxelles namijenio za Hrvatsku je velika prilika, ali i opasnost jer prijeti da se vlada pretvori u tehničko tijelo koje će u sljedeće četiri godine zapravo samo predstavljati produženu ruku Europske komisije", kaže za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.


"U načelu, vlada će sada postati neka vrsta agencije koja će se baviti administriranjem oko povlačenja europskih sredstava. Mandat vlade će se zapravo svesti na to da pokuša povući što više novca iz fondova EU. To neće biti tako samo u Hrvatskoj nego i u nizu drugih članica, posebno onih koje su teže pogođene koronakrizom", ocijenio je Lovrinčević za Index. 


Iznos za koji se Hrvatska izborila u Bruxellesu je velik, no naš sugovornik upozorava kako tu treba razlikovati dvije važne komponente. Jedna je iznos koji je Europska komisija u svojoj novoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi namijenila članicama, pa tako i Hrvatskoj. Ta je financijska "omotnica" za Hrvatsku velika i predstavlja iznos koji možemo povući do 2027. godine. No priča, dodaje Lovrinčević, ima i svoje naličje jer Hrvatska mora i uplaćivati u proračun EU pa je neto učinak ipak manji od spominjanih 12,6 milijardi eura. Osim toga, dodaje, uspješnost povlačenja tih sredstava ovisi i o sposobnosti svake članice da povuče alocirani joj novac, a hrvatska iskustva u tom segmentu baš i nisu najbolja. 


Druga komponenta je 750 milijardi eura težak fond za borbu protiv posljedica koronakrize, što čini oko šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU. Unija će se tu prvi put sama zadužiti na financijskim tržištima i tako ublažiti krizu koju je izazvala pandemija koronavirusa.  


Hrvatskoj je iz tog „antikorona“ fonda, prema dosadašnjim informacijama, namijenjeno 9,4 milijarde eura. Dio tog novca doći će u obliku bespovratnih sredstava, a dio kroz zaduženja. Ili, preciznije, kako pokazuju podaci Vijeća EU, 390 milijardi eura namijenjeno je za bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura za zajmove. U hrvatskom slučaju, udio bespovratnih sredstava bit će veći od udjela zajmova, što već samo po sebi pokazuje u kakvom nam je stanju gospodarstvo i koliko nas je pogodila kriza izazvana pandemijom koronavirusa. 
Bespovratna sredstva zapravo neće biti donacije, ali zajmovi će biti povoljniji od dosadašnjih  


No Lovrinčević upozorava kako ni bespovratna sredstva zapravo neće biti donacije jer se na razini EU planira uvođenje poreza koji će biti prihod proračuna EU. Europske porezne škare će, prema dosadašnjim najavama, najvjerojatnije zahvatiti zaštitu okoliša i digitalne usluge. Otvoreno je, međutim, pitanje porezne osnovice, a o njoj će ovisiti i to kako će u cijeloj priči proći Hrvatska. Izvjesno je, pak, da će na razini EU rasti zahtjevi za jačanjem fiskalne unije, odnosno za unifikacijom proračunskih politika.


"Zato i pojam bespovratna sredstva treba shvatiti uvjetno jer to zapravo znači povećanje poreznog opterećenja kao i sve veće zahtjeve za unifikacijom fiskalnih politika u EU", ističe Lovrinčević.


Kada je riječ o zajmovima, Hrvatska tu, dodaje naš sugovornik, spada u kategoriju zemalja koje će vjerojatno bolje proći nego da se sama zaduži na financijskim tržištima. S Hrvatskom u tu skupinu ulaze još barem Italija, Grčka i Španjolska, kao i neke druge zemlje. Zajedničko tim članicama je da će se EU umjesto njih povoljnije zadužiti, odnosno dobiti novac po nižim kamatama i na dulji rok otplate. Uštede bi tu mogle biti velike. 


Međutim, i ovaj dio priče ima svoje naličje jer pokazuje da se mnoge zemlje, bez "kišobrana" EU, više ni ne mogu povoljno zadužiti. Dosad je to, podsjeća Lovrinčević, bila samo Grčka, a sada će u tu skupinu ući i nekoliko drugih članica. 


Svi premijeri pohvalit će se da su dobili više, ali ne smiju stati s reformama


Kada je riječ o Hrvatskoj, napominje naš sugovornik, stvari nisu crno-bijele. Ulaskom u Europski tečajni mehanizam II (ERM-II) i početkom priprema za uvođenje eura, Hrvatska će doći i pod jači nadzor Bruxellesa i Frankfurta. To bi se u konačnici moglo pokazati kao dobra priča jer će je natjerati da provede reforme, a na financijskim tržištima će ipak bolje kotirati nego do sada. 


"Premijeri svih članica vratit će se u svoje matične zemlje i reći da su dobili više novaca nego što su očekivali. To je dijelom i točno. No ne bi se smjelo dogoditi da se politike vlada sada svedu samo na to kako povući što više novca koji im je alociran. Potrebno je provoditi i reforme kako bi ojačala otpornost EU i članica na slične šokove u budućnosti", zaključuje Lovrinčević.


Grubišić: Neprihvatljivo je da se novac iz EU koristi za financiranje nečijeg privatnog biznisa


Andrej Grubišić, financijski savjetnik iz tvrtke Grubišić i partneri, za Index je istaknuo da ovaj dogovor europskih čelnika ima i pozitivnih, ali i negativnih elemenata.


"Prvo, moramo biti svjesni da to nije novac EU, već novac koji će EU prije ili kasnije ubrati kroz poreze od stanovnika zemalja članica EU. Druga stvar je da se tu ne radi o benevolentnosti državnih birokrata, već činjenici da oni imaju ovlasti i moć oporezivati ljude pa pretenciozno dijeliti narodu novac kao da su ga oni zaradili pa ga sad velikodušno dijele. Tu postoji dosta nerazumijevanja od strane ljudi, o tome čiji su to zapravo novci koje će države dobiti", istaknuo je Grubišić.


Navodi kako EU nije kreirala dodatne vrijednosti, već je činjenica ta da se mora nekome uzeti da bi se onome drugom dalo.


"Podaci pokazuju da i u Hrvatskoj određene interesne skupine trenutno više dobivaju nego što daju, to je činjenica", kazao je.


Istaknuo je kako mu je još i razumljivo da se novci iz EU koriste za stvari koje su od javnog interesa, no neprihvatljivo je, navodi, da se koriste za financiranje nečijeg privatnog biznisa jer je to direktno miješanje države u privatne odnose.


"Ne možemo mi financirati nečiji privatan biznis, mislim možemo, ali je to nepošteno. Protiv sam poticaja privatnim biznisima i subvencijama istih, tako netko prisilno financira tuđi biznis, a niti su vlasnici pa da imaju udio u dobiti niti imaju išta od toga. Država se ne bi trebala baviti poduzetnicima. Interesne skupine će vam uvijek reći kako je to dobro za državu, no budimo realni, to je dobro za njih, a mi drugi imamo trošak", mišljenja je Grubišić.


Treća stvar je, navodi, ta da čim država barata s tolikim novcima jer ih ima mogućnost dobiti, tako, kaže, stavlja direktno šapu nad ekonomske tokove u zemlji i povećava ovisnost svih sudionika o samoj državi.


"Zaključak bi bio da nemam ništa protiv da se EU fondovi koriste za financiranje javnih dobara i infrastrukture što bi bilo na korist svih, no i tu treba napomenuti nešto. S vremenom će dio novca iz fondova ići i u jedinice lokalne samouprave čime će se čelnici tih lokalnih samouprava pohvaliti, to će im biti dobar PR, međutim što god je napravljeno tim novcem ostaje tamo i to će iziskivati troškove pa je pitanje kako će se danas, sutra to financirati ili će se to preliti na trošak lokalnih poreznih obveznika", kazao je Grubišić.


Na kraju je još jednom istaknuo kako je protiv toga da se ti novci koriste za financiranje privatnih biznisa jer su oni direktna konkurencija privatnom sektoru.


Novotny: Ovo samo potvrđuje da će Hrvatska doživjeti veliki pad


Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index je analizirajući postizanje ovog dogovora naveo da ima nekoliko povijesnih aspekata, a jedan od tih je da se EU prvi put zadužuje na razini EU.


"Europska komisija će se zadužiti jer EU to može podnijeti i pomoći zemljama iz toga zaduženja, poput Hrvatske, Grčke i Italije koje su najviše pogođene krizom zbog turizma, ali i drugih djelatnosti i upravo će te zemlje doživjeti najveći pad, tako da je ta intervencija EU dobra i bila je potrebna", rekao nam je Novotny.


Pritom je naglasio da je Hrvatska dobro prošla s 22 milijarde eura, ističući kako je to više od onog što bi Hrvatska mogla dobiti u normalnim okolnostima, kad se uzme u obzir hrvatski BDP i participacija Hrvatske u BDP-u EU.


I dok je, kaže, pozitivno što je Hrvatskoj toliko odobreno, istovremeno je to negativna vijest jer samo potvrđuje da će hrvatska ekonomija doživjeti veliki pad.


"Hrvatska će dobiti novac, ali mora ići s provođenjem određenih reformi koje bi trebale ojačati nacionalnu ekonomiju i transformirati državni i javni sektor. Hrvatska mora ojačati digitalizaciju javnog sektora i svakako mora pojačati učešće digitalnih tehnologija. Mora se dogoditi i čitav niz promjena kako bi se daleko više ubrzao lokalni razvoj te da se otvori prostor privatnim investitorima", istaknuo je Novotny.


"Ovaj dogovor ima povijesni značaj"


Istaknuo je kako je u ovom dogovoru čelnika zemalja članica EU povijesna još jedna činjenica.


"Ide se prema EU federalizaciji i tome da se unutar europske monetarne unije postigne optimalno valutno područje unutar kojeg vrijede iste porezne politike, odgovorne politike i u tom kontekstu ovaj dogovor ima povijesni značaj", objasnio je Damir Novotny.


Što se tiče redovnog sedmogodišnjeg proračuna, tu je Hrvatska, navodi, na razini prijašnjih sedam godina te će način distribucije novca iz EU biti sličan kao i prethodnih godina, na način da će se distribuirati prema prioritetima.


"Bilo bi poželjno da vlada definira prioritetne intervencije i da se mogu otvarati natječaji te da prijavitelji u kratkom roku mogu dobiti novac", kazao je.


Prateći situaciju očekivao je da EU postigne kompromis, a to se, kaže, uvijek i dogodi.


"EU na kraju uvijek postigne kompromis. Vidjeli smo sad tijekom ove koronakrize što se događa u SAD-u. Recimo, guverner države New York Andrew Cuomo stalno je tražio pomoć ostalih sjedinjenih država i nije ju dobio. Taj tip solidarnosti kakvu EU ima, nije se pokazao u SAD-u. EU ide prema snažnijoj integraciji, to je pozitivno i dobro je da smo članica EU i bilo bi dobro da u kratkom roku postanemo i članica monetarne unije. Mi smo sad u tom postupku, pokrenuli smo se za ulaz u europsku monetarnu uniju zemalja koje koriste euro. Tu će se dogoditi dodatan impuls za fiskalnu integraciju Hrvatske", smatra Novotny.






Kako se prije trošio novac EU? "Češka je sa svakim milijunom iz EU stvorila 150 radnih mjesta, Hrvatska 20"


Ističe kako je fiskalna integracija nužna kako bi se ojačala ekonomija eurozone pa i cijele EU i da se poveća otpornost na buduće šokove, koji će se, kaže, sigurno događati.


"Sad nam je taj šok priredio virus, jednom će to biti rat na Bliskom istoku, uglavnom svakih 10 godina se dogodi neki vanjski šok, nakon kojeg EU izađe jača za razliku od država koje nisu u EU. Primjerice, jedan Japan nakon takvog jednog šoka stagnira idućih 20 godina", rekao je Novotny.


Što se tiče raspodjele europskih sredstava u Hrvatskoj, navodi kako je ključno da se utvrde operativni programi distribucije koji su usuglašeni s EU.


Na pitanje kako komentira dosadašnje trošenje novca iz EU fondova u Hrvatskoj, rekao je da nije vidio velike manipulacije od strane političkih elita, ali da je vidio loše pravilnike koji su propisivali kako poduzetnici mogu doći do novca. Naveo je i da je Hrvatska sporo povlačila novac za velike infrastrukturne projekte jer nije bilo projektne dokumentacije ili nisu bili uređeni imovinsko-pravni odnosi, a našao je i još nekoliko velikih zamjerki.


Naveo nam je nekoliko primjera država članica koje su dobro odradile posao s povlačenjem sredstava i njihovim korištenjem.


"Češka je na svakih milijun eura otvorila 150 radnih mjesta, a mi smo otvorili po 20. Dakle, premalo smo radnih mjesta otvorili europskim novcem. To je velika zamjerka, druga je što je premalo novca išlo prema poduzetništvu. Poduzetnici su imali projekte, no alocirano im je premalo novca. Htjeli smo zadovoljiti jako puno gladnih korisnika, a na kraju nismo. Najvažnije je da se sad ubrza lokalni ekonomski razvoj. Slavonija je bila potpuno zanemarena u prošlom europskom proračunu", rekao je Novotny.
"U Slavoniju se nije ulagalo, nije čudo da su ljudi odselili u Irsku konobariti"
Navodi kako je tek pretkraj Plenkovićeva prvog mandata nešto novaca otišlo prema Slavoniji.
"Imamo dobar primjer regeneracije malih gradova pogođenih ratom, to su Beli Manastir, Vukovar, Petrinja i Knin, koji su dobili po 200 milijuna kuna i dosta se napravilo na fizičkoj regeneraciji. Takav bi program trebalo provesti u svim slavonskim gradovima. Normalno je da se ljudi iseljavaju iz Slavonije jer nemaju uvjete za život. Dosta smo se fokusirali na revitalizaciju kulturne baštine, na gradove na obali", kazao je Novotny.
Opet naglašava da se u Slavoniju istovremeno nije ulagalo, odnosno ulagalo se premalo.
"Recimo, u Slavoniji imamo dosta dvoraca koji su zapušteni, neiskorišteni. Mađarska, Rumunjska, Češka i Slovačka su uložile u svoje dvorce i stavile ih u funkciju turizma te se tako ekonomski razvijaju. Osim toga, Mađari, Česi, Poljaci i Rumunji su veliki dio europskih potpora usmjerili prema poticanju privatnih ulaganja u industrijski sektor. Hrvatska je, s druge strane, potpuno zanemarila potrebu za reindustrijalizaciju u malim mjestima, u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj", istaknuo je Novotny.
Te bi se greške, smatra, u buduće trebale ispraviti.
"Pa evo, Osijek je izgubio 20 posto stanovnika, jer nema kvalitetnih radnih mjesta. U Istru se, s druge strane, doseljavalo, ljudi su tamo mogli zaraditi novac kroz turizam. Dakle, nismo vidjeli demografske promjene u turističkim županijama, dok nam je istovremeno dobar dio ljudi iselio iz Osijeka, Požege, Slatine, Virovitice, Bjelovara, Petrinje. U tim gradovima nedostaju radna mjesta koja su nekad bila u industrijskom sektoru. Pa da tamo imate dobra radna mjesta ne bi ljudi išli u Irsku konobariti. Te stvari se moraju promijeniti. Vidite kako je Slovenija uspješno alocirala europska sredstva u manja mjesta i otvoreni su novi industrijski pogoni. Primjera radi, u Murskoj Soboti je otvoreno 6000 radnih mjesta. Austrijski proizvođač finih čarapa je tamo otvorio pogon i osigurao bolje plaćena radna mjesta", naveo je Novotny.
Hrvatska bi stoga, smatra, novcem koji je sad osiguran u europskom proračunu trebala napraviti ove promjene koje je naveo

32
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.