Autor: Prof.dr.sc. Mario Plenković
Datum objave: 28.04.2019
Share


Pojam i značenje medija

'kakav medij takva je i uporabna (ne)vrijednost informacije'.

Za komunikologiju, u analizi medijskih komunikacijskih sustava, jedan od osnovnih pojmova jest - pojam i značenje medija.


Iz tih razloga je sasvim razumljivo da se bez određenja pojma i značenja medija ne može započeti nikakva uozbiljena komunikološka rasprava.


Medij ?


Kao što je komuniciranje pretpostavka za prelaženje informacije iz statusa 'per se' u komunikacijsku (ne)vrijednost 'per nos', isto tako je i medij druga pretpostavka uporabne (ne)vrijednosti informacije.


Naime, bez transponiranja informacije u neki komunikacijski medij (govor, vidno/vizualni komunikacijski kanal, pismo, elektromagnetske i elektronike valove,… itd.) ona ostaje nečujna i nevidljiva svim primateljima osim samom autoru. 

Iz tih razloga možemo ustvrditi 'kakav medij takva je i uporabna (ne)vrijednost informacije'. 


Ako komunikološki protumačimo poznatu i prepoznatljivu uzrečicu M. McLuhana 'medij je poruka' možemo zaključiti da ona ima komunikološki smisao. To potvrđuju brojni ugledni teoretičari komunikologije (Ch.S.Piercea, U.Eco, J.Lockea, B.Malinowski, T.Parsons, N.Weiner, K.O. Apel, W.Shramm, K.Kosyzyk, K.Pruys, S.Chafe, E.Hullet, G.Gerbner, D.Legge, P.Barber, F. Vreg, M.Plenković, A.Gavranović…i drugi), jer uvijek između informacije i medija, kao načina, vrste i oblika komuniciranja, postoji stanovita sukladnost i uvjetovanost u kvalitativnom i kvantitativnom komunikološkom pogledu (izuzev u hijeroglifskom mediju). 


Sve komunikološke rasprave o strukturi i funkciji medija, uglednih medijskih komunikologa, ističu kako je medij nastao na povijesnim komunikološkim zakonitostima, a njegov ukupni tehnološki te sadržajno- strukturalni brzi tehnički razvojni put je u funkciji povijesnih, tehničkih i epohalnih stvaralačkih mogućnosti čovjeka,  u skladu s ubrzanim razvojem IT-a i novih medijskih tehnologija (Google, Yahoo, Internet, Chrome, Deezer, Email, Gmail, Facebook, Twiter, Linkedln, Istagram, Instagram Market, Flickr, Flickr photo download, Galaxy Store, Hangousts, Camera, Play muzic, Play film, PowerPoint, Skype, Mobile industry, EMarket, E Play, Video, YouTube, Calendar,….itd.). 


Sva naša osjetila nisu ništa drugo do komunikacijski kanali za primanje ili prijenos poruka, koji čovjeku nisu dani jednom zauvijek, već se i čovjekova osjetila povijesno razvijaju u skladu s zakonitostima komunikacijske interakcije te filogenetskih i autogenetskih faktora.


Možemo ustvrditi da svaka izolacija medija od sadržajne komunikološke poruke vodi iskrivljavanju fenomena komuniciranja u području medijske komunikacije.


S pojmovnih i komunikoloških pogleda možemo zaključiti da je M. McLuhan u pravu kada medije definira kao čovjekove produžetke, jer uz pomoć medija se čovjekov učinak multiplicira u vremenu i prostoru te čovjek postaje komunikativniji, svestraniji, umniji, a time i zbiljski moćniji.


Pojam medija se iz tih razloga ne može komunikološki promatrati odvojeno (izolirano) od ljudskih poruka (komunikatora, novinara, PR-ovca, i drugih), odnosno kao obično tehničko sredstvo u procesu medijske komunikacije. Osnovni tvorac medijske komunikacije je učinkoviti kreativni autor informacija i komuniciranja (komunikator, novinar, PR-ovac, umjetnik, znanstvenik, sportaš, političar, građani, …itd.).


Čovjek (građanin) kao autor i komunikator u svom zanosnom radnom i stvaralačkom procesu se komunikativno udružuje s drugim ljudima (komunikatorima i medijima), jer sam ne može postići sve što čovjek (kreativni autor) želi ?

 

Iz te iskonske čovjekove komunikativne potrebe za učinkovitom i kreativnom suradnjom komunikatori se međusobno, organizacijski, korporativno, obiteljski, javno, politički, kulturno, športski, umjetnički,…, itd.,  u dijalektičko interakcijskim odnosima povezuju i udružuju s medijima radi realizacije svojih zacrtanih postignuća i kreativnih razvojnih osobnih ili javnih ciljeva.


U procesu medijske komunikacije svaki autor, kao komunikator, posreduje javnosti (građaninu kao primatelju komunikativnih poruka) nove komunikativne spoznaje u obliku produktivnih informacija. Kako informacije ne mogu same po sebi prijeći iz glave autora (pošiljatelja) u glavu drugih (primatelja) subjekata, pojavila se urgentna potreba za kreiranjem učinkovitih medijskih sustava pomoću kojih svaki čovjek (građanin) može ostvariti željeni učinkoviti komunikativni proces na svim razinama medijske komunikacije.

Na taj način građanin (autor kao komunikator u organiziranom medijskom sustavu) lakše i učinkovitije (kao medijski komunikator) uz podršku medija (sredstva za prijenos informacija) medijski komunicirao s javnostima.


Čovjek nije slučajno došao do medija, nego je tijekom cijele svoje povijesti uspoređivao svoje spoznaje i otkrića s drugima (uvećavao, podebljavao informacijske spoznaje i nova medijska otkrića) u prošlosti u cilju kreiranja sadašnjosti i medijske budućnosti.


Medij, prema tome, nije obično sredstvo komuniciranja već jedinstvo informacije i tehničkih mogućnosti sredstava komuniciranja u danom komunikativnom trenutku. Zahvaljujući 'mediju' medijska informacija dobiva svoju upotrebnu komunikacijsku vrijednost i ona postaje čujna, vidljiva i javno prepoznatljiva sudionicima i javnosti na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne medijske komunikacije.


Svaki medijski komunikator unosi u medij svoje osobne kreativne komunikativne sposobnosti te tako od medija kao tehničkog sredstva komuniciranja stvara novi kreativni selektivni osmišljeni medijski diskurs za prijenos medijskih poruka.


Iz svega navedenog možemo zaključiti da medij kao sredstvo komuniciranja nije samo tehničko sredstvo već jedinstvo informacije i tehničkih mogućnosti koje nam tehnički pružaju mediji kao najpoželjnije sredstvo medijske komunikacije.


Zahvaljujući mediju, kao savršenstvu novih IT-a i suvremenih medijskih tehnologija, medijska  informacija dobiva svoju uporabnu komunikacijsku (ne)vrijednost i ona postaje javno prepoznatljiva svim građanima u procesu medijske komunikacije.

Možemo analitički zaključivati, u pojmovnom i komunikološkom pogledu, da su mediji osnovno i poželjno sredstvo suvremene medijske komunikacije. 


Mediji se, u sadržajnom, informacijskom i komunikacijskom smislu na današnjem stupnju razvijene suvremene i sofisticirane medijske IT digitalne tehnologije (medijske konvergencije i mobilne industrije), ne mogu više promatrati izolirano kao tehničko sredstvo komuniciranja za prijenos i emitiranje medijskih poruka i (ne)vrijednosnih spoznaja.


Medij, s vidika medijske komunikologije, kao sredstvo komuniciranja, su pojmovno i sadržajno združeni u 'holističko dijalektičko jedinstvo' autora medijskih poruka (komunikatora, novinara, PR-ovca) i suvremenih sredstava za prijenos (ne)vrijednosnih informacija i medijskih sadržaja na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne medijske komunikacije.


Medijska komunikacija se razvija u obzorju budućnosti, a budućnost pripada medijima i konvergentnim digitaliziranim oblicima komuniciranja.


1177
Kategorije: Društvo
Developed by LELOO. All rights reserved.