Pola stoljeća od Gavelline
smrti,
prigodna izložba u
zagrebačkom dramskom kazalištu čijim je utemeljiteljem bio
Dr Branko Gavella, a koje
danas nosi njegovo ime, Dramsko kazalište Gavella
GAVELLA U GAVELLI, 5.
TRAVNJA, 2012. U 12 SATI
Dr. Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. -
Zagreb, 8.
travnja 1962.), hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog.
Filozofiju i
germanistiku studirao je u Beču. Pisao je kazališne kritike u dnevniku Agramer
Tagblatt, a 1914. prvi put režira u HNK. Potiče osnivanje glumačke škole, ravna
Dramom HNK i postavlja svoje najbolje predstave, te realizira brojna djela
opernog repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvođenje hrvatske dramske
baštine. Režira u godinama nakon Drugog svjetskog rata u Bratislavi, Ostravi i
Ljubljani, a od 1949. ponovo je u svom rodnom gradu, a 1950. preustrojio je
zagrebačku Zemaljsku glumačku školu u Akademiju za kazališnu umjetnost, danas
ADU. 1953. pokreće utemeljenje Zagrebačkog dramskog kazališta, danas Dramsko
kazalište Gavella. Režirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a
napisao je knjige: "Hrvatsko glumište", "Glumac i kazalište"
i "Književnost i kazalište". Branko Gavella jedan je od najvećih
umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Stvaralac i teoretičar,
organizator i pedagog, redatelj, prevodilac i publicist koji svojim
nezaobilaznim djelom postaje pojmom i simbolom cijelog kazališnog razdoblja.
Zanimljivo je i da je,
kao nogometni sudac, sudio prvu prvenstvenu utakmicu na području današnje
Hrvatske, odigranu između Croatie i Zagreba, u rujnu 1912.,što znači da je puno
stoljeće od toga dogadjaja.
U ponudi Gradskog
dramskog kazališta Gavella, piše:
dr. Branko Gavella
Branko Gavella (Zagreb, 29. VII. 1885 – Zagreb, 8. IV. 1962),
kazališni redatelj, ravnatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i
prevoditelj. Pisao i pod pseudonimom Brankač i Aleksandar Mautner. Maturirao u
Zagrebu, a filozofiju, germanistiku i slavistiku studirao u Beču, gdje je 1908.
i doktorirao. Od 1909. zaposlen u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici, a 1914.
počinje režirati u zagrebačkom kazalištu. Ovdje je, a potom i u svim
južnoslavenskim kazališnim središtima, Češkoj, Slovačkoj te Italiji, postavio
279 dramskih i opernih djela, pri čemu se posebice ističu režije Držića,
Gundulića, Brezovačkoga, Krleže, Begovića, Shakespearea, Pirandella i Wagnera.
Utmeljitelj je Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu (1950), te jedan od
osnivača Zagrebačkoga dramskog kazališta (1953), danas Dramskoga kazališta
"Gavella". Redoviti član JAZU (1961).
U književnosti se
javio 1910. kazališnim kritikama u zagrebačkome njemačkom dnevniku
"Agramer Tagblatt" koje je, uz manje prekide, pisao do 1918,
surađujući istovremeno u "Savremeniku" i "Hrvatskoj njivi".
Teorijske probleme glumčeva stvaralaštva analizira u Krležinu časopisu
"Danas" (1934), postulirajući bit glume kao "suigru" između
glumca i gledatelja, utemeljenu u psihološkoj "višesložnosti glumčeve
ličnosti". Od 1950. objavljuje niz studija i eseja o hrvatskim
dramatičarima i pjesnicima (Držić, Mažuranić, Šenoa, Vojnović i posebice
Krleža), književnih "portreta" (D. Boranić, M. Kombol, Lj. Babić) i
nastavlja ranija istraživanja o "estetici kazališta i glume", dok
metodom teatrološke sociologije raspravlja o stilskim obilježjima hrvatskoga
glumišta i njegovu odnosu prema svojemu "kazališnom susjedstvu".
Smisao i cilj vlastitog djelovanja Gavella je tražio u trajnoj i neraskidivoj
uzajamnosti "književnosti i kazališta", kojom je sinkretističkom
formulom prožeta njegova redateljska poetika i protkano književno stvaranje. Od
fikcionalnih djela objavio je deseterački "govorni zbor" Pjesma radu
("Spremnost", br. 62, Zagreb,
1943), a u rukopisu je ostao "govorni oratorij" u stihovima Put
Hrvata (1944; ostavština u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta
i glazbe, HAZU), pisan manirom Nazorovih Hrvatskih kraljeva. Dramska djela i
operna libreta prevodio je s francuskoga, njemačkoga, talijanskoga, češkoga i
engleskoga (Shakespeareov Macbeth, Kako vam drago, Henrik IV).
Djela: Hrvatsko
glumište – analiza nastajanja njegova stila, Zagreb,
1953, 1971, 1982; Glumac i kazalište, Novi Sad,
1967; Igralec in gledališće, Ljubljana, 1968;
Književnost i kazalište, Zagreb,
1971; Izabrana djela, PSHK, knj. 86, Zagreb,
1971; Drama i teatr, Moskva, 1976.
Predstave koje je dr.
Branko Gavella režirao u Zagrebačkom dramskom kazalištu, današnjem GDK
"Gavella":
U LOGORU
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/u_logoru
Premijera: 28. lipnja 1954.Posljednja izvedba: 09. ožujka
1973.
Broj izvedaba: 78
Golgota,
Premijera: 30. listopada 1954.Posljednja izvedba: 04. lipnja
1955.
Broj predstava: 20
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/golgota
Na kraju puta
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/na_kraju_puta
Premijera: 23. prosinca 1954.Posljednja izvedba: 18. lipnja
1955.
Broj predstava: 21
Kako vam drago
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/kako_vam_drago
Premijera: 14. listopada 1955.Posljednja izvedba: 25.
travnja 1956.
Broj predstava: 26
Kir Janja
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/kir_janja
Premijera: 03. veljače 1956.Posljednja izvedba: 18. lipnja
1957.
Broj predstava: 41
Zimska priča
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/zimska_prica
Premijera: 14.travnja 1956.Posljednja izvedba: 17. lipnja
1956.
Broj izvedaba: 13
Svoga tela gospodar
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/svoga_tela_gospodar
Premijera: 29. prosinca 1956.Posljednja izvedba: 20. rujna
1961.
Broj predstava: 48
Macbeth
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/macbeth
Premijera: 12. listopada 1957.Posljednja izvedba: 23.
studenog 1957.
Broj izvedbi:9
ZATVORENE SOBE
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/zatvorene_sobe
Premijera: 19. veljače 1959.Posljednja izvedba: 28. lipnja
1959.
Broj predstava: 16
TIRENA
http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/tirena
Premijera: 19. ožujka 1959.Posljednja izvedba: 13. svibnja
1959.
Broj predstava: 11