Autor: prof. Anči Fabijanović
Datum objave: 23.12.2017
Share


Praizvedba predstave DEŽGRACIJA u Zagrebu

u srijedu, 27.12.2017. u 20 sati, na 'Sceni Vidra' u Zagrebu,Draškovićeva,80

Praizvedba će se održati u srijedu, 27.12.2017. u 20 sati, na "Sceni Vidra" u Zagrebu

http://kut-vis.blogspot.hr/2017/12/najava-dogaanja-praizvedba-predstave.html


Siniša Brajčić  DEŽGRACIJA

Redateljica: Julia Klier

Jezični savjetnik: Siniša Brajčić

Scenograf i asistent redateljice: Dražen Krešić

Autor glazbe: Senko Karuza

Kostimografkinja: Žarka Krpan

PODJELA ULOGA

MIKULA......................................................................................................Zoran Kelava

VISKO.........................................................................................................Siniša Brajčić

HANI ............................................................................................................... Sara Ipša

ZANA ....................................................................................Sunčana Zelenika Konjević

GRADONAČELNIK ..................................................................................Robert Kurbaša

OLGA ..............................................................................................................Beti Lučić

PISMOR ................................................................................................... Vito Ruljančić

RADIO SPIKER............................................................................................Marinko Prga


Praizvedba: 27. prosinca 2017. Kazalište Vidra Zagreb

http://kut-vis.blogspot.hr/2017/12/najava-dogaanja-praizvedba-predstave.html

Uprizorenje drame Dežgracija  - uz potporu prijatelja

U ovo naše vrijeme koje je, kad je riječ o kulturi, bremenito problemima, tj besparicom i inim preprekama,  svaka premijera, a pogotovo praizvedba neke novije drame, pravi je pothvat. Uz pomoć prijatelja i to veliku, svoje će kazališno uprizorenje za nekoliko dana, ili točnije 27. prosinca 2017. godine u Vidri u Zagrebu imati drama viškoga dramatičara Siniše Brajčića, a produkciju potpisuje HNK u Varaždinu. Nekome će možda biti čudan taj spoj Varaždina, Zagreba i Visa, jer da – za one koji ne znaju – Siniša Brajčić Rošo je Višanin, profesor koji eto nakon činovničke karijere, pa karijere amaterskog glumca, zatim još uvijek bavljenja ribolovom, a odnedavno i politikom, postaje sve više poznat i priznat kao dramski pisac. Svakako valja preporučiti ovu predstavu, a da ne duljim objasnit ću samo kako je do spone spomenutih gradova došlo: Jasna Jakovljević, intendantica u HNK u Varaždinu,  moja je kolegica, komparatistica (pa smo ponosni i ja i ona što se predstavljamo na ovome mjestu, na blogu koji je, zahvaljujući kolegi Slobodanu Elezoviću, okrenut uspomeni na našega dragoga profesora Ivu Hergešća, kojem pak ostajemo vječno zahvalni za sve znanje, polet i ideje koje nam je podario!), pa smo uvijek na istoj valnoj duljini i rado surađujemo. Tu je i Dunja Bezjak, također profesorica, predana kulturna djelatnica koja već dugo spaja svoj rodni Varaždin sa Slovenijom u kojoj živi, ali i Visom u kojem također provodi dobar dio svake godine. Dakle, ona je svojom energijom spojila i Sinišu i Jasnu i mnoge druge kako bi ova drama, koja postaje simbol zajedništva i kreacije, zaživjela na daskama koje život znače. I da, tu je Siniša koji je uvijek zahtjevan i prema sebi i prema drugima – a koji pisac to nije?! Nadajmo se da će praizvedba i sve daljnje izvedbe biti uspješne, jer, koliko sam vidjela na jednoj od proba u Zagrebu, predstava je to koja je (uz sjajne glumce i nadahnutu režiju) pogodna za svako podneblje, a posebno ono uz more. Pa će turneja koja je planirana i po otocima (Šolta, Brač, Hvar itd,, ali prije svega tu je Vis u travnju za Dan grada!) zasigurno biti uspješna. A od autora nakon Veje, Dežgracije i Trijumfa očekujemo nove dramske uratke.

Anči Fabijanović


(fotografije iz HNK u Varaždinu)


--- Ovo ćete naći u deplijanu/programskoj knjižici ako posjetite krajem godine kazalište Vidra u Zagrebu:


Kako vratiti ljudsko dostojanstvo


Autor drame Dežgracija Siniša Brajčić je profesor ali i nagrađivani amaterski glumac, zatim ribar te svakako etablirani dramski autor. Za ovu prigodu, uz uprizorenje Dežgracije, jedne od njegove tri drame iz knjige Viška trilogija, u produkciji HNK u Varaždinu, važno je sagledati Sinišu Brajčića upravo kao kao dramatičara. Uz adaptacije na viški govor nekih stranih dramskih tekstova i radiodramsku izvedbu ovo je za njega drugo autorsko kazališno uprizorenje, a prvo je bilo nagrađivana Veja, etnomonodrama iznjedrena prema Libru viškiga jazika Androta Fortunatota Rokija.


Siniša Brajčić u Dežgraciji kroz likove gostioničara Mikule, prognanice/kuharice Zane, umirovljenog  ribara Viska, gradonačelnika, pročelnice gradske uprave Olge, novinarke Hani i Pismora govori o tome kako on doživljava ovo naše danas na škoju – tragično, mračno, tek ponekad ironično i smiješno, ali uvijek upozoravajuće. Riječ je tu ne samo o lokalnoj politici i sukobu svjetonazora, nego i o „kuntreštavanju“ vezano uz turizam, urbanizam, kulinastvo, prostorne planove i nautiku, ali ponajviše: razotkrivanje javnih i osobnih tajni. A one su vezane uz ljubav danas ali i jučer, tj nekad davno. Važnu ulogu tu ima jedna slika koja otkriva puno toga, ali publici treba ostaviti da je sama doživi u kazalištu. Ovaj put u produkciji HNK u Varaždinu, ali u zagrebačkom kazalištu Vidra, a poslije u Visu, pa širom Dalmacije, po ostalim otocima,a možda i dalje ... Sretna bila plovidba Dežgraciji  koja upozorava, navodi na razmišljanje, ali daje i katarzu, što je u današnje vrijeme rijetko i - ma koliko mi šutili o tome ili se autor i ne složio – daje nadu, tj. krejoncu. Jer ako o nekim stvarima otvoreno i jasno progovorimo - a dramsko pismo ovako visokoga nivoa kakvo Rošotovo (da upotrijebimo i autorov nadimak po kome ga svi na škoju znaju) svakako jest, je tu nenadomjestivo -  možemo ih riješiti, popraviti, nastaviti postojati i posebno: biti, živjeti, voljeti i – stvarati! Posebno na lipom viškom jaziku ...


Evo što sam autor govori o svome djelu: „Postajući ruvinani i ravnodušni ljudi – bez gušta i šušta ... kada se na sve to nažunto samo demografsko stanje na mojim škojima postalo mi je jasno, do boli, da ne mogu samo čekati čekanje da bi dočekao čekanje samo ... Eto, zato sam iz svoje utrobe progovorio o ovom našem dereverso movimentu normalnosti, i to u drami, koja mi se kao forma činila najpogodnijom. U njima sam pokušao napisati sve ono što sam znao i umio, ostavljajući tako svoju poruku u boci, prije svega, onim ljudima koji brodeći još uvijek budni sanjaju i bacelaju ... Ali, za reći pravo, svojim dramama samo pokušavam spasiti svoje vlastito ljudsko dostojanstvo.“


Redateljica  Julia Klier svoje viđenje drame tumači ovako: „Osunčani jadranski otok često je sinonim za opuštanje, poetičnost, hedonizam. Evocira nostalgične uspomene na ljeto i neka prošla bezbrižnija vremena. Dežgracija idealiziranim namaštavanjima suprotstavlja surovu realnost - realnost otoka zimi. Ustajalost, usamljenost, otuđenost. Odumiranje otoka kao mikrokozmosa - dok turisti dolaze, mladi odlaze, a starci umiru.“


Književnik i također dramatičar Tahir Mujičić ovako piše: „ ... i tako je Sinša Brajčić ... „osudivši sam sebe“ na svojevrstan povratak korijenima i okružnu, zanatima predaka i miru koji omogućava kontemplaciju i distancu od neuroza teatarskih središta, postao izuzetno zanimljiv fenomen suvremene dramske riječi. ... Siniša Brajčić svojom se predanošću kazalištu i njegovoj književnosti, svojom nadarenošću i osjećajem za ono bitno (dramsko, dramaturško, dijaloško), te temeljnom, kako teatarskom tako i lingvističkom neospornom pismenošću, daje kao autor koji nas vraća starom dobrom kazališnom štivu ... I upravo zato želim da izdrži u tom stvaralačkom smjeru ...“


Akademik Tonko Maroević svoj doživljaj iznosi  autoru osobno te mu piše ovako: „ Libar sam proštija s guštom i empatijom. Veja je izvrsna ... U dramama se izvrsno boriš s „općim mjestima“ i pojednostavljenim stilizacijama likova ... a sve to kompenziraš prodorima koji imaju i autobiografsku crtu ... U svakom slučaju i literarno i etički i lokalpatriotski impresivan ishod ... Spreman sam posvjedočiti o snazi povoda i značenju tvoga angažmana 


...“  Što naglasiti za kraj? Drama je aktualna, zaslužuje pozornost i gledanost, posebno zato jer je nastala uz pomoć prijatelja, a to su prof.  Dunja Bezjak, članovi MH Varaždin i ostali. Siniša najbolje zna – koji su to ... (A. Fa.)

56
Kategorije: Kazalište
Developed by LELOO. All rights reserved.