Komemoracija za Predraga Matvejevića
http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/komemoracija-za-predraga-matvejevica-1256
Pozivamo Vas na komemoraciju za istaknutog pisca i intelektualca,
PREDRAGA MATVEJEVIĆA
koja će se održati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb,
u utorak, 7. veljače 2017. u 12 sati.
Na komemoraciji će govoriti:
Nikola Petković Nenad Popović Velimir Visković Zdravko Zima Vjeran Zuppa Tonko Maroević
HND Perkovčeva 2 10000 Zagreb
http://www.hnd.hr/dogadanja
Utorak, 7.02.2017. 17:00 Velika dvorana I. kat
Hrvatsko novinarsko društvo Hrvatski P.E.N. centar
Oproštaj s Predragom Matvejevićem
Predrag Matvejević
https://hr.wikipedia.org/wiki/Predrag_Matvejević
Predrag Matvejević (Mostar, BiH, 7. listopada 1932. – Zagreb, 2.veljače,2017.), bosanskohercegovački i hrvatski pisac, publicist. Hrvatski i talijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine. Matvejević spada među naprevođenije hrvatske književnike u svijetu, a možda najpoznatije njegovo djelo "Mediteranski brevijar" prevedeno je na 23 jezika.
Povijest i politika
/VELIKI INTERVJU/ PREDRAG MATVEJEVIĆ: Autor imena Jugoslavija je 'četnik' Matija Ban iz Osojnika pored Dubrovnika
http://www.portaloko.hr/clanak/veliki-intervju-predrag-matvejevic-autor-imena-jugoslavija-je-cetnik-matija-ban-iz-osojnika-por/0/69788/
INTERVJU, PREDRAG MATVEJEVIĆ: IDEJA KOJA JE KAO LUČ SIJALA U TAMU
http://www.transeurope-express.eu/predrag-matvejevic-o-jugoslovenstvu-ideja-koja-je-kao-luc-sijala-u-tamu/
Predrag Matvejević: Plakao sam dok sam slušao kakvi su zločini počinjeni u “Herceg-Bosni”
http://www.znet.hr/2013/05/predrag-matvejevic-plakao-sam-dok-sam-slusao-kakvi-su-zlocini-pocinjeni-u-herceg-bosni/
Predrag Matvejević nominiran za Nobela
http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/303089/predrag-matvejevic-nominiran-za-nobela
Il Nobel per Predrag Matvejević
http://www.balcanicaucaso.org/aree/Italia/Il-Nobel-per-Predrag-Matvejevic-168924
Miroslav Krleža čita odlomak iz svog romana 'Zastave' (audio zapis)
https://www.youtube.com/watch?v=q4z3GTCP-2Q
Istaknuti hrvatski književnik Predrag Matvejević u više je navrata razgovarao s Miroslavom Krležom i te razgovore objavio u knjizi koja je doživjela više izdanja.
Tijekom tih razgovora Krleža je o nekim temama govorio u magnetofon. Posebno zanimljiva je ova snimka iz svibnja 1981. gdje Krleža čita odlomak iz prve knjige svog romana 'Zastave', u kojem primarijus Vugrovečki tumači starom Kamilu Emeričkom što je to infarkt.
Krleža je zazirao od snimanja, te je ovo jedini sačuvani zapis u kojem veliki pisac čita svoja djela. Na taj je način, putem svog glasa, Krleža oživljava i biva nam blizak, kao i kad čitamo njegova djela.
Photos, Predrag Matvejević
https://www.google.hr/search?q=predrag+matvejević&client=opera&sa=N&biw=1745&bih=856&tbm=isch&tbo=u&source=univ&ved=0ahUKEwiF64L00PHRAhVEuxQKHd_PDJ04ChCwBAgc
TUŽNA VIJEST: Umro je Predrag Matvejević
http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/tuzna-vijest-umro-je-predrag-matvejevic-1255
2.2.2017.
S tugom vas obavještavamo da je danas, u 85. godini, umro naš član Predrag Matvejević. Bio je jedan od naših najistaknutijih intelektualaca i jedan od naprevođenijih europskih književnika; humanist, kozmopolit, poliglot, aktivist. Za svoja je djela primio brojne nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu. Dodijeljeni su mu počasni doktorati na više uglednih sveučilišta, a prije godinu dana šezdesetak je uglednih talijanskih umjetnika potpisalo inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost, među kojima su bili glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris.
MATVEJEVIĆ, Predrag, esejist i polemičar (Mostar, 7. X. 1932 – Zagreb, 2. II. 2017). Osnovnu školu i gimnaziju (1951) završioje u Mostaru. Studij romanistikezapočeojenaFilozofskomfakultetu u Sarajevu, a diplomirao 1959. nazagrebačkomeFilozofskomfakultetu. Doktoriraoje 1967. radomPrigodnopjesništvo (Poésie de circonstance)naOdsjekuzakomparativnuknjiževnostpripariškomesveučilištu Sorbonne, gdjejeobranioihabilitacijuzaredovituprofesuru (1994). Na Filozofskomfakultetu u Zagrebupredavaoje franc. književnost (1959–91). Na sveučilištu Paris III, Sorbonne nouvelle, bio jeprofesornaOdsjekuzaopćuikomparativnuknjiževnost, a od 1994. profesorjenaslavisticirimskogasveučilišta La Sapienza. Bio jepredsjednikHrvatskogacentra PEN-a (1980–89); počasnijepotpredsjednikSvjetskoga PEN-a od 1990.
U najranijemrazdobljusvojegadjelovanjaMatvejević se baviotemamaiz franc. književnosti; nanjegovoknjiževnoformiranjeposebnosuutjecali franc. egzistencijalisti, osobito J.-P. Sartre (o kojemuje 1965. objaviokratkustudiju): slijedećisartreovskupoetiku, deklarira se kaolijevoopredijeljenangažiraniintelektualackojisudjeluje u nizupolemikanajavnojsceni, sukobljavajući se s protivnicima s desnice, alii s dogmatskimsnagama u Savezukomunista. Takvimstavovimaprivukaojepozornost M. Krleže. RezultatjenjihovebliskostiknjigaRazgovori s MiroslavomKrležom(1969), nastalanatemeljunizaMatvejevićevihtekstovaiintervjua s Krležomkojejeobjavljivaoisprva u francuskom, a potomijugoslavenskomtisku. Dobarpoznavateljopusavodećegahrv. lijevogpisca, takođerizvrsnoinformirano aktualnimintelektualnimgibanjima u Europi, MatvejevićjemotiviraoKrležu da iziđeizkonformističkihokvirasocijalističkemitskeknjiževneveličinete da autentičnimglasomprogovori o nizupitanjakoja se odnosenagenezunjegovaopusa, umjetničkepreferencije, te da komentiraniztadaaktualnihpojavanajugosl. isvj. intelektualnojsceni. Knjigajeizazvalavelikupozornostitiskanaje u višeproširenihizdanja.
Sedamdesetih god. XX. st.Matvejevićjestalnoprisutannajavnojsceni: piše o tradicijilijeveknjiževnosti u svijetui u Jugoslaviji, o sukobunaljevici 30-ih god., komentiraaktualnazbivanja u književnostiifilozofiji. Osim M. Krleže, međunjegovimomiljenimpiscimajei D. Kiš, kojegavatrenobrani u polemiciokoknjigeGrobnicazaBorisaDavidoviča (Premanovomkulturnomstvaralaštvu, 1975; Književnostinjezinadruštvenafunkcija, 1977; Tevjetrenjače, 1977). OsamdesetihobjavljujeknjiguJugoslavenstvodanas (1982), u kojojanalizirapovijestjugosl. ideje, njezinurealizaciju u socijalističkojJugoslavijiimogućuperspektivu. Mnogobrojnaprosvjednapisma, uglavnomupućenajugosl. iistočnoeur. komunističkimliderima, u kojimabrani polit. disidenteinjihovopravonasloboduizražavanja, sabraoje u knjiziOtvorenapisma(1985).
God. 1987. objaviojesvojunajvažnijuknjigu, Mediteranskibrevijar; ta knjiga o Mediteranunastalaje u dobakadaje u Hrvatskoji u Europi bio aktualiziranpojamSrednje Europe. Matvejevićjesvojomknjigom, kaosvojevrsnimkorektivom, upozoriokakojezaeur.civilizaciju, pa izaHrvatsku, važnaimediteranskaorijentacija. Knjigajesastavljenaodnizakraćihzapisa u kojima se preplećufilološke, geografske, historiografske, etnografske, arhitektonskeiknjiževnopov. informacijeterazličitifunkcionalnistilovi: od znanstveno-enciklopedičkoga (pozitivističkogiobjektivističkog) do književnoga (personaliziranogizrazaprožetogafektivnošću, punogknjiževnopredočenihslika). Kombinacijomleksikonskeformeteprepletanjemznanstv. deskripcijeiknjiž. naracijeMatvejevićjepostigaovelikmeđunarodniuspjeh: knjigajedobilabrojnenagradeipozitivnerecenzije, objavljenajenadvadesetakjezika u visokimnakladama.
NakonraspadaJugoslavijenapisaojeniztekstova u kojimajerazobličavaoautoritarnuprirodunacionalističkihpostjugoslavenskihrežimaiuloguintelektualaca u kreiranjuratnihideologija. U knjiziIstočniepistolar (1994) tiskaojesvojapisma, adresiranaraznim polit. moćnicima: od komunističkih do postkomunističkih, osvjedočujućitrajnozalaganjezaintelektualcekojisunaudaruraznihoblikarepresije. U knjiziGospodari rata imira (1999), kojujenapisao s V. Stevanovićemi Z. Dizdarevićem, kritičkigovori o političkimprotagonistimapostjugoslavenskekrize. Druga Venecija(2002) jeputopisno-esejističkaknjiga, koja se strukturnovezujezaMediteranskibrevijar:Matvejevićkombinirakulturnopov. informacije o Veneciji s vlastitimimpresijama o životu u gradu, nudećičitateljimanovevedute toga pitoresknogagrada. U knjiziKruhnaš (2009) u nizuesejističko-leksikografskihfragmenataobrađujepovijestkruha, preplećućieruditskeiskaze s intimističkimreminiscencijama.
U svojemopusuMatvejevićjevještoamalgamiraorazličiteumj. komponente: s jednestraneborbenostangažiranogintelektualca, uvijekspremnognapolemiku, s drugesklonosteruditskojprozi, u kojoj se esejizamprepleće s književnim smislom za slikovit detalj i poetičan zapis. Kombinirajućiteknjiž. elementeostvarioje opus koji je izazvao veliku pozornost i izvan Hrvatske.
DJELA: Jean-Paul Sartre, Zagreb 1965; Razgovori s MiroslavomKrležom, Zagreb 1969; La poésie de circonstance, Pariz 1971; Premanovomkulturnomstvaralaštvu, Zagreb 1975; Književnostinjezinadruštvenafunkcija, Novi Sad1977; Tevjetrenjače, Zagreb 1977; Pour unepoétique de l’événement, Pariz 1979; Jugoslavenstvodanas, Zagreb 1982; Otvorenapisma, Beograd 1985; Mediteranskibrevijar, Zagreb 1987; Epistolariodell’Altra Europa, Milano 1992; Istočniepistolar, Zagreb 1994; Ex-Jugoslavia – Diario di unaguerra, Napulj 1995; Le monde ex: confessions,Pariz 1996; Traasiloedesilio, Rim 1998; Gospodari rata imira (s V. Stevanovićemi Z. Dizdarevićem), Split 1999; Compendiod’irreverenza, Lugano 2001; Druga Venecija, Zagreb 2002; Mondo ex e tempo del dopo, Milano 2006; Kruhnaš, Zagreb 2009; Graniceisudbine, Zagreb 2014.
LIT.: I. Mandić,Uzdlaku,Zagreb 1970; J.-M. Palmier, Un marxiste s’ interroge sur la poésie et l’engagement, Le Monde,1. X. 1971; Z. Škreb, P. Matvejević, La poésie de circonstance, Književnasmotra,1972, 12; N. Mihaljević, P. Matvejević, Književnostinjenadruštvenafunkcija, Vjesnik,27. VI. 1978; B. Petranović,Podsticajniiprovokativni, Književniglasnik, 1984, 2; C. Magris, Zajednufilologiju mora, u knj. P. Matvejević, Mediteranskibrevijar,Zagreb 1987; M. Kovač, Duh (našeg) kontrasta, NIN, 11. X. 1987; S. Lasić, Krležologijailipovijestkritičkemisli o MiroslavuKrleži, V, Zagreb 1993; R. Picchio,Predgovor, u knj. P. Matvejević, Traasiloedesilio, Rim 1998; S. RoićiN. Ivić (ur.), PredragMatvejević (zbornik), Zagreb 2003; R. La Capria,Predgovor, u knj. P. Matvejević, L’altre Venezia, Milano 2003; K. Milačić, Dobri duh gradakoji tone, Vjesnik, 20. VIII. 2003; E. Betizza, Venecijanskibrevijar, SlobodnaDalmacija, 25. II. 2005; I. Bešker, MatvejevićevSizifovtrud, Jutarnji list, 10. XI. 2005; R. Rossanda,Predgovor, u knj. P. Matvejević, Mondo ex e tempo del dopo, Milano 2006; I. Bešker,Mediteranskibrevijar: definitivnoizdanjekojeautoravraća u Hrvatsku, Jutarnji list, 12. II. 2007; D. Pilsel, Mediteran bez granica, Novi list, 25. II. 2007; Književnarepublika (tematskiblok), 2013, 4–6.
Oprostili se od velikana…..
http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/foto-oprostili-se-od-velikana-u-hrvatskom-drustvu-pisaca-odrzana-komemoracija-za-preminulog-predraga-matvejevica/5603603/#&gid=5603547&pid=5603347
OPROŠTAJ OD PISCA
DVIJE KOMEMORACIJE ZA PREDRAGA MATVEJEVIĆA 'Možda je i bolje da je otišao tiho jer ne bi mogao podnijeti ovo što se uporno radi u Hrvatskoj'
http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/dvije-komemoracije-za-predraga-matvejevica-mozda-je-i-bolje-da-je-otisao-tiho-jer-ne-bi-mogao-podnijeti-ovo-sto-se-uporno-radi-u-hrvatskoj/5605491/