JOŠKO KLISOVIĆ, SDP-ov MINISTAR VANJSKIH POSLOVA U SJENI 'Predsjednica i premijer ne vode istu vanjsku politiku'
http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/josko-klisovic-sdp-ov-ministar-vanjskih-poslova-u-sjeni-predsjednica-i-premijer-ne-vode-istu-vanjsku-politiku/6533499/
Na nedavno, prije desetak dana, održanoj konferenciji na koju su predsjednica Republike i premijer sazvali sve hrvatske veleposlanike bilo je rečeno da u Hrvatskoj postoji samo jedna vanjska politika? Slažete se?
- Normalno da bi država morala imati jednu vanjsku politiku, ali ne može se ne vidjeti da predsjednica države i premijer vode svako svoju politiku. Njihove se vanjskopolitičke agende evidentno razlikuju. Inače, održavanje godišnje konferencije s veleposlanicima smatram dobrom idejom. Pod uvjetom da se to okupljanje ne pretvori u PR državnog vrha. Loše je što je na konferenciji izostala kritička analiza rada diplomacije, stanja vanjske politike i međunarodnog položaja zemlje. Predsjednica je posljednjih godina u više navrata javno kritizirala hrvatske diplomate, tvrdila je da ne promiču hrvatske interese. Nisam čuo da je ovoga puta to ponovila. Premda je konferencija najbolja prilika da se veleposlanicima otvoreno i jasno kaže što je dobro, što loše. Bojim se da ni ovoga puta nisu dobili jasne vanjskopolitičke smjernice. A primaju li s vrha države različite signale, diplomatima na terenu lako se pogubiti.
Možemo, dakle, reći da Hrvatska ima dvije vanjske politike? Onu predsjednice Republike i premijerovu. Kako biste ih definirali? Proamerička i proeuropska? Ili, kako neki tvrde, suverenistička i briselska?
- Da, faktički imamo dvije vanjske politike, s tim da koordinacija između njihovih sukreatora ne funkcionira na Ustavom predviđeni način. Oba brda, kako volimo kazati, nastoje nametnuti svako svoju vanjskopolitičku ideju i dovesti pred svršen čin ono drugo. Pritom, ne zaboravimo, predsjednica nema instrumente za provođenje vanjske politike, dok ih Vlada ima. Šefica države može pričati, ali bez Vladine potpore svoju priču ne može pretvoriti u djelo. Također, europska je politika kompletno u domeni Vlade, jer se sve europske odluke donose u Bruxellesu u različitim formatima Vijeća ministara, na kojima sjede i hrvatski ministri. Predsjednica nije član nijednog tijela odlučivanja u Europskoj uniji.
Kakve su posljedice takve, najblaže rečeno, neusklađenosti?
- Velike distinkcije u vanjskoj politici. Želeći pokazati da imaju svaki svoju autentičnu politiku, predsjednica i premijer uglavnom gube ono što bi im trebalo biti zajedničko. Najgore što se jednoj državi može dogoditi! Jer, ako imate dvije vanjske politike, iz perspektive međunarodnih partnera, bez obzira jesu li to države ili multinacionalne organizacije, postajete nevjerodostojni, gubite kredibilitet. Zbog tog dualiteta Hrvatska bi se u međunarodnoj zajednici mogla početi percipirati kao država koja nije pouzdana, na koju se ne može računati ni osloniti.
U svom govoru na konferenciji veleposlanika predsjednica je rekla da se hrvatska vanjska politika ne može voditi u Bruxellesu, nego se isključivo mora oblikovati, određivati i dogovarati u Zagrebu? Kome je ta poruka bila upućena?
- Može biti upućena jedino drugom sukreatoru vanjske politike.
Znači, premijeru Plenkoviću?
- Da, trećeg nema. Naravno da se hrvatska politika ne može voditi u Bruxellesu, ali ni u New Yorku, Washingtonu ili Mostaru. Veliko je, međutim, pitanje može li mala država imati veliku vanjsku politiku i odlučujuće utjecati na međunarodne odnose. Mislim da ne može. Prevelike ambicije, ambicije da se pokažemo važnim partnerom u igrama velikih, globalnih igrača znaju biti tek očajnički pokušaji da nerealno nabildamo vlastitu ulogu, što često završava fijaskom. Samosvjesne zemlje utvrdit će vlastite vanjskopolitičke prioritete te ih onda pokušati realizirati u skladu s raspoloživim kapacitetima i instrumentima. Slijedeći svoje ciljeve izbjegavaju opasnost da budu iskorištene za račun tuđih interesa. Ne vidim da bi se vanjska politika u Hrvatskoj vodila na takav način. Vidim samo ogromne ambicije naših političara.
Predsjednica tvrdi da možemo biti veliki onoliko koliko hoćemo?
- To je na razini djevojčice koja još živi u svijetu bajki i vlastitih maštarija.
Kako biste karakterizirali vanjsku politiku predsjednice države, a kako premijerovu?
- Evidentno je da predsjednica pokušava ostvariti što bliže odnose s Amerikancima. Zato je ušla u inicijativu Triju mora. Podržavam gospodarski segment te inicijative, posebno kad je riječ o energetskoj i prometnoj infrastrukturi. Milanovićeva je Vlada zagovarala sličnu suradnju s državama Istočne Europe u projektu Baltik-Jadran. Ekonomsku dimenziju inicijative Triju mora podupire i Vlada premijera Plenkovića, pa je tako na nedavnom sastanku u Poljskoj, uz predsjednicu države, sudjelovala i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, zadužena za gospodarstvo, a ne ministrica vanjskih poslova. O političkoj dimenziji tog projekta Vlada se nikad nije očitovala. Možda i zato što su politički ciljevi inicijative Triju mora još uvijek nejasni. Jedni je vide kao sredstvo stvaranja novog izolacijskog koridora prema Rusiji, drugi kao instrument protunjemačke politike. Kako politički aspekti inicijative stalno evoluiraju, nije nemoguće da se na koncu razviju u nepoželjnom i neprihvatljivom smjeru, zavisno kako će se mijenjati američka vanjska politika. Predsjednica Republike nekritički je i brzopleto ušla, čini se, u jednu igru za koju ni sama još ne zna kamo nas zapravo vodi. Još nismo čuli ni koji su to hrvatski politički interesi u projektu Triju mora. Osim regionalne suradnje, koja je, naravno, uvijek dobrodošla. Mislim da je prvo trebalo utvrditi političke ciljeve, važne za hrvatsku državu i njene građane, ciljeve koji se sudjelovanjem u toj inicijativi kane ostvariti. Bez toga, pusta želja da se Hrvatska ili neki njen političar na vanjskopolitičkom planu učine važnim može se pokazati kontraproduktivnom.
Sukob Plenković - Kitarović prijeti da preraste u otvoreni rat
http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/505967/sukob-plenkovic--kitarovic-prijeti-da-preraste-u-otvoreni-rat
Teško je oteti se dojmu da je u trenutku kad je čuo kako je Kolinda Grabar-Kitarović "Za dom spremni" definirala kao stari hrvatski pozdrav Andreju Plenkoviću pao mrak na oči. Netom nakon što je uspio pridobiti koalicijske partnere iz HNS-a i SDSS-a da mu daju još koji tjedan da riješi problem s HOS-ovom pločom u Jasenovcu, a potom i privoljeti vrh HDZ-a – u kojemu mahom sjede ljudi birani voljom njegova prethodnika Tomislava Karamarka – da stane iza jasne poruke da ustaškom pozdravu "Za dom spremni" nije mjesto u neposrednoj blizini hrvatskog Auschwitza, predsjednica je čitavu priču vratila na početak.
Nije to prvi, a sudeći po tenzijama koje postoje, ni posljednji put da su se premijer i predsjednica Republike našli u raskoraku. Ovih dana Kolinda Grabar-Kitarović ustvrdila je da brojke o padu nezaposlenosti varaju, jer one ne pokrivaju ljude koji su otišli iz Hrvatske u potrazi za boljom plaćom i višim standardom.
Plenković je uzvratio da, unatoč odlascima iz zemlje, Hrvatska danas ima 50 tisuća više zaposlenih nego prije dvije godine i 25 tisuća više nego lani. Plenković i Kolinda Grabar-Kitarović razišli su se i u pitanju ovršnog zakona, gašenja požara, osnivanja novog ministarstva demografije i – što je posebno uočljivo – vanjske politike.
Tri šefa diplomacije
Iako dolaze iz iste stranke, njihov odnos često ne nalikuje harmoničnoj simbiozi, nego prilično žestokoj kohabitaciji. Onakvoj kakvu je još ne tako davno imao SDP-ov dvojac Ivo Josipovići Zoran Milanović, koji u nizu situacija nisu uspijevali naći zajednički jezik. I koje je, na koncu, takav odnos koštao pobjede na predsjedničkim izborima.
– Ta kohabitacija najviše je izražena u vanjskim poslovima. Hrvatska trenutno ima tri šefa diplomacije: ministricu vanjskih poslova, premijera i predsjednicu. I najmanje dvije vanjske politike: jednu proameričku, koju gura Kolinda Grabar-Kitarović, i jednu bruxellesku, koju zagovara Plenković. Za jednu malu zemlju to je ipak previše.
Jedni igraju u kupe, a drugi u špade – smatra politolog prof. dr. Anđelko Milardović, koji upozorava da se u Hrvatskoj trenutno događa poremećaj na ustavnoj razini jer glavni politički akteri ne djeluju u skladu sa svojim ustavnim ovlastima.
– Prema Ustavu, predsjednica Republike trebala bi biti sukreatorica vanjske politike, a ona se javlja kao kreatorica koja svojom inicijativom "Tri mora" Hrvatsku želi pretvoriti u pijuna na šahovskoj ploči američke vanjske politike, a protiv Njemačke i Rusije. Plenković pak, s druge strane, zagovara konfrontaciju s Rusijom, kao da je Hrvatska Kina da to sebi može dopustiti – ističe Milardović, koji podsjeća da bi Hrvatska u ovim vehementnim vremenima puno mogla naučiti iz iskustva Dubrovačke Republike, koja je probleme znala rješavati dogovorom, a ne – sukobima.
Indikativno je da Plenković nikada nije javno rekao što misli o predsjedničinoj inicijativi "Tri mora", kao i da HDZ-ovi stranački dužnosnici nisu do sada izrijekom i bez zadrške rekli da će Kolinda Grabar-Kitarović biti njihova kandidatkinja na idućim predsjedničkim izborima. Upravo suprotno: iz te stranke dolaze i glasovi da bi vladajući trebali kandidirati nekog drugog kandidata koji bi se uspješnije mogao nositi s budućim izazivačima.
Ovoga se ljeta tako spominjalo ime Ante Gotovine, a bilo je i onih koji bi na mjestu predsjedničkog kandidata HDZ-a rado vidjeli umirovljenoga generala Damira Krstičevića.
S druge pak strane, prilično je jasno da predsjednica Republike po svaku cijenu želi izbjeći Josipovićevu sudbinu, pa se – više ili manje spretno – trudi na vrijeme distancirati od politike HDZ-ove Vlade. Prema posljednjem istraživanju Crodemoskop, koje je agencija Promocija Plus provela početkom rujna, čak 73,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.
Unatoč rekordima u turizmu i pozitivnim trendovima u ekonomiji, birači su nezadovoljni i, ako njihovo nezadovoljstvo kulminira za dvije godine, cijenu bi prva mogla platiti Kolinda Grabar-Kitarović. To je očito razlog zbog kojega predsjednica Republike želi jasno i na vrijeme ukazati na probleme koji u Hrvatskoj postoje, kako je birači za nešto više od dvije godine ne bi kaznili. Zbog nečinjenja.
– Predsjednica i premijer su dvojac potpuno istog političkog profila. Oboje pripadaju onom što se u svijetu zove "moderate conservatives", oboje su izuzetno obrazovani, i oboje dolaze iz istoga miljea, iz potentnog diplomatskog inkubatora bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića. Ipak, oni nisu "copy-paste" političari.Oboje su snažne osobnosti koje nemaju o svakom pitanju uvijek isto mišljenje, i zato je ovdje teško govoriti o nekom ozbiljnom sukobu – kaže nam jedan diplomat koji je u svojoj karijeri imao priliku raditi i s Kolindom Grabar-Kitarović i s Andrejem Plenkovićem. Unatoč svim razmimoilaženjima, oni imaju, ističe naš sugovornik, iste ciljeve: modernu, europski integriranu Hrvatsku, koja čini sve da riješi probleme sa susjedima i zaštiti Hrvate u BiH. A s istim ciljevima, zaključuje on, na koncu se lakše nađe i zajednički jezik.
U Uredu predsjednice Republike oko čitave priče trude se spustiti loptu na zemlju.
– Predsjednica i premijer međusobno se uvažavaju. Ponekad imaju različita mišljenja, no u ključnim se momentima nađu i dogovore rješenja – tvrdi jedan suradnik Kolinde Grabar-Kitarović, podsjećajući na to da su se predsjednica i premijer nedavno usuglasili i oko imena novih veleposlanika, i oko nove šefice Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost Maje Čavlović.
U predsjedničinu su krugu, čini se, itekako svjesni glasina da HDZ u tajnosti priprema nekog drugog kandidata, no uvjereni su da od toga na koncu neće biti ništa. Da tihi sukob neće prijeći u otvoreni rat te da će Kolinda Grabar-Kitarović i HDZ još jednom zajedno pobijediti na izborima.
Onako kako im je to, na iznenađenje mnogih, uspjelo 2015.
Točke razlaza predsjednice i premijera
POZDRAV "ZA DOM SPREMNI" – Je li ustaški poklik zapravo stari hrvatski pozdrav ili natpis neprimjeren da se nalazi na javnim mjestima, pitanje je oko kojega predsjednica i premijer, po svemu sudeći, tek trebaju postići konsenzus;
BROJ NEZAPOSLENIH – Kolinda Grabar-Kitarović ustvrdila je da su brojke o padu nezaposlenosti krive. Andrej Plenković uzvratio je da su brojke kojima barata Državni zavod za statistiku točne;
INICIJATIVA "TRI MORA" – Premijer nastoji ojačati poziciju Hrvatske u EU-u. Predsjednica je sve karte bacila na transverzalu Baltik – Jadran, koja jača američki utjecaj u Europi;
POŽARI – "A zašto vojska nije izašla na teren?", zapitala je predsjednica nakon katastrofe koju je nadomak Splita izazvala ovoljetna serija požara. I ponukala potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića da podnese ostavku, koju premijer nije prihvatio;
MINISTARSTVO DEMOGRAFIJE – Na okruglom stolu o demografskoj propasti Hrvatske predsjednica je predložila osnivanje zasebnog ministarstva demografije. Je li prije bilo takvog ministarstva, uzvratio je Plenković, naglasivši da se ministrica Murganić bavi demografskom politikom te da je demografija prioritet njegove Vlade;
OVRŠNI ZAKON – Kolinda Grabar-Kitarović napisala je pismo Plenkoviću u kojemu traži da njegova Vlada problemu ovrha i Ovršnog zakona pristupi bez odgode. HDZ-ovi zastupnici nakon toga su glasali protiv amandmana temeljenih na prijedlozima koje im je poslala predsjednica Republike;
PUT U SAD – Banskim dvorima nije sjeo predsjedničin put u SAD, a Plenković je bio posebno kritičan prema činjenici da je kompletan službeni izvještaj o putu Kolinde Grabar-Kitarović u Ameriku završio u medijima;
KONZULTACIJE NAKON SMJENE MOSTOVACA – Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je početkom svibnja, u jeku krize s parlamentarnom većinom u Saboru, predsjednike stranaka na razgovor kako bi se utvrdilo postoji li 77 glasova za izbor novih ministara. U Vladi su takav potez ocijenili preuranjenim, rizičnim i – nepotrebnim.
NESUGLASICE U DRŽAVNOJ VLASTI
ŠEST KRITIKA S PANTOVČAKA Predsjednica kritizira Vladu, otkrivamo što sve zamjera Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima
http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sest-kritika-s-pantovcaka-predsjednica-kritizira-vladu-otkrivamo-sto-sve-zamjera-andreju-plenkovicu-i-njegovim-ministrima/6537033/
Predsjednica oštro iskritizirala premijera, šest poteza je otvoreno prozvala
http://100posto.hr/news/predsjednica-ostro-iskritizirala-premijera-sest-poteza-je-otvoreno?utm_campaign=interal&utm_medium=floater&utm_source=jutarnji.hr
Iz Vlade su odgovorili predsjednici na gotovo sve točke. Premještanje HOS-ove ploče je tek prvi korak, a pitanje će se zakonski urediti prema smjernicama Vijeća. “Druga faza, koja je ključna i dugoročno važnija, odnosi se na sustavno i jasno zakonsko reguliranje korištenja simbola i znakovlja totalitarnih sustava”, izjavio je Plenković piše Jutarnji list.
“Vlada vodi svoju vanjsku politiku iz Zagreba - ni iz Bruxellesa, a ni iz Moskve. Prenošenje iskustava o mjerama mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja odvija se uspješno već nekoliko mjeseci na razini radnih skupina”, poručili su iz Banskih dvora oko kritika zbog Ukrajine
P.S.
Za svoje smjernice i aktivnosti gospodja Predsjednica suradjuje, po potrebi, s ministrima iz Vlade gospodina Premijera, odvodeći ih na putovanja u svoje misije….
Gospodin Premijer s razumijevanjem daje tu vrstu potpore, iako gospodja Predsjednica nije do sada rabila ustavne odredbe prema kojima ima pravo inicirati temu i sazvati sjednicu Vlade u punoom sastavu…. da li je segmentirana suradnja s ministrima iz Vlade dobar način suradnje ili sve može biti 'zbunjujuće' ministrima, koji u suradnji s Predsjednicom imaju 'jedan ugodjaj', a s Premijerom 'drugi ugodjaj'
To može stvarati uvjete za 'destabilizaciju Vlade iznutra', dok istodobno timovi savjetnika gospodje Predsjednice, djeluju, po potrebi, u okvirima Programa Ureda Predsjednice RH, i ne idu s gospodjom Predsjednicom na putovanja….
Budi dopušteno reći da bi možda sretna konstelacija bila da je gospodin Premijer u funkciji Predsjednika Republike, a gospodja Predsjednica u funkciji Premijerke..-