Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Puli
http://www.glasistre.hr/multimedija/pula_istra/predsjednica-kolinda-grabar-kitarovic-u-puli-509208
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sljedeća četiri dana imat će ured u pulskom Domu hrvatskih branitelja, a nakon podizanja zastave u ponedjeljak ujutro u govoru okupljenima rekla je da će, slikovito rečeno, Pula sljedećih dana biti glavni grad Hrvatske te ocijenila kako glavne smjernice hrvatske politike nisu uvijek dovoljno prepoznavale i uvažavale posebnosti Istre, no da ja "Istra je preboljela ta nerazumijevanja i svladala antagonizme onih koji su joj nijekali hrvatski karakter.
Pripadnici Počasno-zaštitne bojne podigli su ispred Doma hrvatskih branitelja zastavu Predsjednice Republike, a ona je rekla da su je iskustva iz Splita, s građanima i gospodarstvenicima Splitsko- dalmatinske županije još više učvrstila u namjeri da ured predsjednice povremeno seli u razna područja RH. Kako je rekla s vremena na vrijeme, selit će u razna područja Hrvatske pa će tako, kako je rekla "nakon Dalmacije i Istre otići u Slavoniju, Gorski kotar i Zagorje".
"To će biti praksa tijekom cijeloga mandata. Obećala sam u predizbornoj kampanji i ostajem pri tome da ću biti vaš glas, vaša predsjednica" - poručila je predsjednica Grabar Kitarović građanima Pule. Kako je dodala, "život građana je ono što što će biti u temelju i okosnica njezinog mandata".
"Brojnost poziva građana za susrete i razgovore pokazuje opravdanost odluke da, slikovito rečeno, glavni grad Hrvatske u sljedećih nekoliko dana bude Pula", istaknula je predsjednica Grabar- Kitarović. Podsjetila je da njezin prvi potez nakon imenovanja predsjednicom bilo slanje ovršnog zakona na ocjenu ustavnosti te kako još uvijek nije dobila odgovor, ali u tome ne posustaje. Istaknula je kako hrvatski građani to zaslužuju i mogu bolje. "Iako Istra nije bila izravno ugrožena ratnim razaranjima ona je među prvima stala u obranu domovine i zato treba to cijeniti, treba to priznati i ukazati na to. Domoljublje u Istri nikada nije bilo upitno" rekla je predsjednica. Kako je istaknula, iako je Istra velikom dijelom svoje povijesti bila pod stranom vlašću i izvan hrvatskih državnih granica, hrvatstvo je opstalo u Istri zahvaljujući nepokolebljivom rodoljublju istarskog čovjeka koji je čuvao hrvatski jezik i običaje pod krovovima "istarskih hiža i kažuna".
Naglasivši kako je autentični istarski antifašizam bio uvijek u punom suglasju s nacionalnim interesima hrvatskog naroda predsjednica je naglasila kako glavne smjernice hrvatske politike nisu uvijek dovoljno prepoznavale i uvažavale posebnosti Istre i istarskog hrvatstva. "Istra je preboljela ta nerazumjevanja i svladala antagonizme onih koji su joj nijekali hrvatski karakter. Istarski Hrvati čvrsta su brana hrvatskog narodnog stabla na koje se i danas jednako kao i u prošlosti možemo osloniti kada su u pitanju hrvatski državni i nacionalni interesi" - istaknula je hrvatska predsjednica dodavši kako je Istarska županija među prvima dobila mogućnost da svoje posebnosti iskoristi suradnju s bliskim regijama u drugim državama. Naime, smatra ona, demokratska utakmica ima smisla samo ako otvara obzorja zajedništva i omogućuje složnu posvećenost općemu dobru. Predsjednicu su danas među ostalim ispred Doma branitelja u Puli dočekali i pripadnici "Živog zida" s istaknutim natpisima i transparentima "Zaustavite deložacije, to je vaš posao", "Posjetite svoje građane pred kontejnerima", "Gdje su nestala predizborna obećanja" i druge. Hrvatska predsjednica će tijekom boravka u Puli biti smještena u vojnom objektu Peneda na Brijunima.
Ured u Puli prilog decentralizaciji
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u privremenom uredu u pulskom Domu hrvatskih branitelja primila je istarskog župana Valtera Flega i pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, a nakon susreta u izjavi za novinare istaknula kako preseljenje ureda u Puli znači i njezin prilog decentralizaciji.
"Snažno zastupam decentralizaciju u Hrvatskoj po načelu supsidijarnosti, odnosno prenošenja ovlasti, kao i fiskalne decentralizacije, da županijama, gradovima i općinama ostaju ona sredstva u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se ponovno mogla investirati" - izjavila je predsjednica dodajući da snažno podupire i razvojne projekte u Istri.
Kako je rekla, već nekoliko godina govori se o mnogim projektima u Istri, od završetka istarskog Ipsilona, druge cijevi tunela Učka do izgradnje željezničke pruge od Pule do Rijeke što znači povezivanje Istre s Kvarnerom i kvarnerskim zaljevom prema srednjoj Europi.
"Mislim da ne možemo isključivo ovisiti o turizmu. Ova turistička sezona bila je sjajna, prihodi će biti dobri, no primjerice lani su vremenske neprilike učinile svoje i prihodi od turizma nisu bili zadovoljavajući" - rekla je predsjednica Grabar Kitarović Ocijenila je da "turizam kakvog trenutno imamo previše ovisi o vremenskim i drugim uvjetima" i zato, smatra ona, "trebamo ulagati kako u temeljnu proizvodnju i razvoj infrastrukture tako i u oblike turizma koji će kroz cijelu godinu privlačiti turiste". Po njezinim riječima jedan od preduvjeta u Istri za to je upravljanje vojnim objektima i stoga je, kako je rekla "čudi što u Puli područja od Muzila do bivšeg vojnog aerodroma stoje prazni i neiskorišteni".
"Jednostavno ne mogu shvatiti kako toliko godina, od 2001. do danas da se ti objekti ne daju na upravljanje lokalnoj samoupravi i kako se na taj način ne realiziraju projekti koji bi doprinijeli razvoju" - izjavila je predsjednica. Kako je ocijenila, time se gube godine neovisno o tome što ova zemlja ima toliko preduvjeta i toliko resursa za razvoj.
"Zašto smo na začelju Europske unije? Zato što ne znamo dovoljno brzo i učinkovito iskoristiti te resurse. Stoga pozivam sve odgovorne u državnoj upravi da se riješi pitanje, kako vojnih objekata, tako i drugih nekretnina koji su u vlasništvu države, a koji se mogu predati lokalnoj samoupravi koja najbolje zna koje su potrebe i mogućnosti i koja najbolje može pokrenuti projekte koja će otvarati nova radna mjesta" - zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Izrazivši zadovoljstvo današnjim razgovorom istarski župan Valter Flego i pulski gradonačelnik Boris Miletić kazali su kako se Istra godinama bori protiv centralizacije.
"Neovisno o političkim razlikama moramo raditi zajedno u vezi s pitanjem bivših vojnih zona. Suradnja je nužna od državne razine, odnosno ureda predsjednice i predsjednika Vlade do županija, gradova i općina kako bi nam sutra bilo bolje" - poručio je Miletić. Hrvatska predsjednica se potom sastala s porečkim i pulskim biskupom mons. Draženom Kutlešom te s Alfiom Barbijerijem, rektorom Sveučilišta "Jurja Dobrile" u Puli. Predsjednica Grabar Kitarović sljedeća četiri dana, do četvrtka 17. rujna privremeni ured ima u Puli, u Domu hrvatskih branitelja. (Hina)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
http://www.unipu.hr
Mogućnosti učenja i studiranja japanskog jezika i kulture na Sveučilištu u Puli
http://www.unipu.hr/index.php?id=77&tx_ttnews%5Btt_news%5D=11177&cHash=19cf74d8c6a822ba787efb4fa310d5f6
Od akademske godine 2015./16.
Obavještavamo sve studente Sveučilišta Jurja Dobrila u Puli i zainteresirane građane da će od akademske godine 2015./16. biti moguće učiti ili studirati Japanski jezik i kulturu na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na sljedeće načine:
- u obliku izbornih kolegija (manje zahtjevno upoznavanje s osnovama jezika, dva puta tjedno) za studente Sveučilišta kao novi izborni predmeti Japanski jezik 1 i 2 (svaki nosi 3 ECTS)
- u obliku stranog jezika za građane (Japanski jezik 1 i 2)
- u obliku cjeloživotne škole Japanski jezik i kultura (trajanje od 1 do 3 godine – 6 semestara), 90 ECTS bodova, a s dodatnim izbornim kolegijima moguće je sakupiti 125 ECTS bodova)
Program cjeloživotne škole Japanski jezik i kultura osmišljen je tako da je moguć nastavak akreditiranih studija Japanski jezik i kultura na Odjelu za humanističke znanosti ili na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Studijski program je namijenjen svima koji žele savladati japanski jezik i upoznati japansko društvo, povijest, kulturu za potrebe u turizmu, gospodarstvu i drugim granama. Prednost studija je, da se je pored općeg japanskog jezika moguće usmjeriti i na poslovni japanski jezik, npr. japanski u turizmu.
Ujedno obavještavamo građane i buduće studente da je u tijeku i akreditacija novih studijskih programa:
- jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski sveučilišni studij Japanski jezik i kultura ( u trajanju od 3 godine, 180 ili 90 ECTS bodova)
Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski sveučilišni studiji Japanski jezik i kultura prihvaćeni su na Vijeću Odjela za humanističke znanosti i na Senatu Sveučilišta Jurja Dobrila u Puli, a trenutno su u akreditacijskom postupku na Agenciji za znanost i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH. Moguće je da će akreditacije i dopusnice stići do početka akademske godine 2015./16. U tom će slučaju tijekom rujna 2015. biti moguć upis prvog naraštaja studenata na jednopredmetni ili dvopredmetni sveučilišni studij.
To će biti prvi sveučilišni program japanskog jezika u Hrvatskoj!
Jednopredmetni preddiplomski studij nosi 180 ECTS bodova, a dvopredmetni 90 i bit će ga moguće kombinirati s drugim dvopredmetnim studijima na Odjelu za humanističke znanosti, a to su:
- hrvatski jezik i književnost
- povijest
- talijanski jezik i književnost
- latinski jezik i rimska književnost.
Polaznicima škole odnosno studija omogućena je razmjena studenata i prijave na mnogobrojne stipendije japanskih fondacija za usavršavanje i učenje jezika. Odjel za humanističke znanosti u izvođenju programa surađuje s Filozofskim fakultetom u Ljubljani. Uspostavljena je suradnja sa Sveučilištem Tohoku u Japanu, a u tijeku je i uspostava suradnje s više drugih japanskih sveučilišta.