Izgradnja palače Dverce započela je 1708. na bedemima Gornjeg grada, a završena je u cijelosti 1883. godine. Zidovi su debeli preko dva metra kako bi se stanari palače, ali i Gornjeg Grada, obranili od mogućih napada. Mijenjali su se vlasnici, no svakako najznačajniji je Ambrož Vranyczany - Dobrinović, ministar trgovine, koji je kćerku Clotildu udao za talijanskog grofa Burattija, poklonivši joj palaču. Kako je grof Buratti bio puno stariji od Clotilde nije bila sretna u tom braku što je žalosnog oca nagnalo da palaču nadogradi velikom plesnom dvoranom kako bi se imala gdje družiti i zabavljati. Poklon Zagrebu Sve to nije pomoglo njenom braku. Nastavila se družiti s mladim Zagrepčanima za koje je priređivala prijeme i plesne večeri. Naravno, tu je bilo i ljubavnih doživljaja, da ne kažemo bračne nevjere, zbog čega ju je obitelj zapravo izopćila pa je bila vrlo usamljena. Pred kraj života, a bez podrške obitelji, odlučila je palaču pokloniti gradu Zagrebu i 1912. godine to ostvarila oporukom u kojoj stoji da Dverce ostavlja gradu Zagrebu pod uvjetom da nitko u toj palači ne smije stanovati, već da se u njoj mogu samo održavati svečanost. Ta odredba njene oporuke i danas se poštuje pa Dverce služi samo za velike gradske svečanosti.

Svijet podzemlja Nad vanjskim ulazom u palaču nalazi se grb obitelji Vranyczany-Dobrinović. U ulaznom dvorištu nalazi se kip što ga je izradio Meštrović, a u predvorju palače dva kipa koje su izradili Kršinić i Peljić. Odmah do je stara blagovaonica s vrlo dobro uščuvanim baroknim, blago savijenim, svodovima. Tu se može krenuti u podrum u kojem smo naišli na vrata zazidana običnim ciglama za koja se pretpostavlja da zapravo predstavljaju ulaz u podzemne hodnike prema Gornjem gradu i katedrali. Naime, mnogima je nepoznato da pod Gornjim gradom postoji veliki podzemni hodnik (prolaz) koji vodi od Kamenitih vrata do Mesničke ulice i djelom ično je korišten za vrijeme zubuna u Domovinskom ratu. Ima i drugih, a postoje pretpostavke da je Gornji grad podzemnim hodnicima povezan čak s parkom Zrinjevac! Bogate draperije Po lijepim secesijskim stubama stižemo na prvi kat na kojem se nalazi predvorje ulaza u salone s lijepo slikom Mrtva straža Belle Csikosa Sesije. Odatle ulazimo u prvi lovački salon s vrlo vrijednom i bogato ukrašenom kalijevom peći koju se ložilo iz hodnika kako ne bi pepeo ili žar onečistili prostor ili izazvali požar. U slijedećem, najvećem, salonu nalaze se velike medaljon slike Clotilde i njenog oca Ambroža s prikladnim namještajem i vrijednim slikama Šenoe Mlađeg (vedute Zagreba), te bogatim draperijama. Palača za sag Iako malen, kornjačin salon je možda i najvredniji budući da se u njemu nalaze komoda i stol od kornjačevine, te sag star više od 150 godina. Riječ je o vrhunskom djelu tkalaca iz Buhare. Kada je iranski šahanšah Reza Pahlavi, prilikom posjete Zagrebu, vidio taj sag odmah je ponudio zanimljiv dogovor. Taj svileni sag, sa 14.600 čvorova po četvornom centimetru, toliko ga je oduševio da ga je odmah poželio imati. Zagrebu je za njega ponudio izgradnju i opremanje palače slične Dvercu. Trampa nije uspjela tako da salon osim njega krase slike Slave Raškaj i Ljube Babića, te glasovir uz koji se slušalo glazbu. Luster dojavljivač Na izlazu iz kornjačinog salona prolazi se kroz mali salon u kojem je zanimljiv luster postavljen u vrijeme održavanja zagrebačke Univerzijade 1987. godine, a u kojem se nalaze potpuno neprimjetni uređaji za razne dojave (požar, nepoželjni gosti, lopovi...). Svijet opsjene I tako dolazimo do glavne - plesne dvorane, bogato urešene zlatnim štukaturama, pozlaćenim okvirima velikih ogledala, te bogatim komodama s vrijednim porculanom i staklom. Tu se gotovo svakodnevno održavaju veliki prijemi i razne svečanosti na kojima se dočarava svijet sjajnih balova prošlih stoljeća. Lanac gradonačelnika U hodniku prvog kata nalazi se portreti zadnjih četiriju gradonačelnika sa znamenitim lancem gradonačelnika - izuzetno vrijednim djelom Frangeša-Mihanovića. To su portreti Borisa Buzančića, Branka Mikše, Marine Matulović-Dropulić i Vlaste Pavić. Iako se o tom lancu gradonačelnika pričaju kojekakve priče istina je da se original nalazi u Muzeju grada Zagreba, a samo ga je gospodin Buzančić uspio posuditi na dan njegovog proglašenja za prvog čovjeka grada Zagreba. Inače, taj lanac gradonačelnik smije staviti oko vrata samo na dan imenovanja gradonačelnikom i na Dan grada Zagreba koji se obilježava 31. svibnja svake godine. Ostali gradonačelnici imaju vjerne kopije tog lanca i pitamo se je li sadašnji gradonačelnik Milan Bandić ponekad poželio original objesiti oko vrata?

Povijest Kule Lotrščak

https://www.youtube.com/watch?v=O79AsSjPSW0

425