PRIJEDLOG PROGRAMA RADA I RAZVOJA HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U VARAŽDINU U RAZDOBLJU 2015.-2020.
(Uvodna napomena: Predloženi program rada i razvoja Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu intencionalno je mišljen za razdoblje 2015.-2020., kao sastavni dio kulturne politike Grada Varaždina i Županije varaždinske u tom periodu, budući da je jedan od najistaknutijih ciljeva tih nastojanja da Varaždin bude izabran za kulturnu prijestolnicu Europe u 2020. godini. U svojim glavnim segmentima i naglascima Program je rezultat stečenih iskustava te nastojanja i namjera razvijanih, a znatnim dijelom i ostvarenih, tijekom mog djelovanja u varaždinskom kazalištu kao ravnateljice od 2006. do 2013., a zatim kao v.d. intendantice od studenoga 2013. do danas. Stoga je prirodno da su u Prijedlogu korišteni podaci, dijelovi dokumenata, ideje i prijedlozi u čijem oblikovanju su sudjelovali razni suradnici i stručnjaci, unutar i izvan Kazališta, s kojima sam dosad radila i surađivala i na čemu sam im neizmjerno zahvalna.)
Predloženi program osmišljen je na osnovu nekoliko odrednica koje čine okvir i pretpostavke aktualnog te potencijalnog djelovanja i razvijanja Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u razdoblju 2015.-2020..
Povijesne odrednice
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu oslanja se i nastavlja dugu kazališnu i kulturnu tradiciju grada Varaždina i sjeverne Hrvatske.
Od 1637., pa sve do konca 18. stoljeća, izvode se u Varaždinu kontinuirano predstave Isusovačkog kolegija.
1788. Varaždin dobiva prvo javno kazalište, a tijekom cijelog 19. stoljeća, uz gostovanje putujućih kazališnih družina, bilježimo djelovanje dobrovoljačkih građanskih kazališnih udruga i skupina.
1873. podignuta je sadašnja zgrada kazališta, prva u bogatom nizu kazališnih i javnih zdanja čuvenog bečkog arhitekta i graditelja Hermanna Helmera. Zgrada je danas zaštićeni spomenik kulture.
1898. osnovan je prvi profesionalni ansambl. Otada pa sve do 1915. kazalištem upravlja i organizira kazališni život Hrvatsko dramatsko društvo.
1915. osnovano je Stalno gradsko kazalište u kojemu se uz dramu njeguju opera i opereta, i koje se održalo do 1925., nakon čega, sve do Drugoga svjetskog rata, nema profesionalnog ansambla, već kazališne sezone održava osječko kazalište, koje Varaždin smatra svojom drugom središnjicom.
Od 1942. do 1945. u kazalištu djeluje Društvo hrvatskih kazališnih dobrovoljaca.
1945. ponovno se osniva stalna kazališna ustanova, u kojoj se sve do danas odvija kontinuirano djelovanje, koje je do 1963. godine još jednom uključivalo vlastiti orkestar te pored dramskoga njegovalo i glazbeno-scenski repertoar.
2013. godine, kao rezultat višegodišnjih nastojanja, kazalište stječe status nacionalnog kazališta, što ujedno predstavlja priznanje njegove dotadašnje nezamjenjive uloge u oblikovanju cjeline hrvatske kazališne kulture.
Institucionalne odrednice
HNK u Varaždinu svojedobno je osnovano kao gradsko kazalište. No ono je tijekom svoje ne tako davne prošlosti (u najmanju ruku od dolaska Petra Večeka na čelo kuće 1970-ih godina) svojim kulturnim i umjetničkim namjerama i postignućima ostvarivalo program izrazitih nacionalnih ambicija i značajki. Od dolaska na mjesto ravnateljice vrlo brzo mi je postalo jasno da ova orijentacija varaždinskoga kazališta mora dobiti i svoju institucionalnu potvrdu stjecanjem statusa nacionalnoga kazališta, što je bilo moguće tražiti te konačno postići osnaživanjem i podržavanjem upravo takve njegove funkcije koju će, nakon dobivanja traženoga statusa, valjati neprekidno potvrđivati te dalje razvijati u razdoblju koje je pred nama.
Kulturno-umjetničke odrednice
U posljednjem razdoblju svoga stalnog institucionalnog djelovanja, koje se odvija već 70 godina, opsegom i konceptima djelovanja te prije svega repertoarom i umjetničkim dometima kazalište se upisalo u kazališnu i kulturnu povijest Hrvatske kao važna ustanova čija aktivnost nadilazi usko lokalne granice. Svoju nacionalnu i regionalnu važnost u kazališnom i kulturnom životu Hrvatske varaždinsko kazalište ostvaruje na niz razina te nekim specifičnostima svoga djelovanja.
Dramska djelatnost
Tri odrednice bitno obilježavaju dramsku djelatnost varaždinskog kazališta: supostojanje tradicionalnog i eksperimentalnog teatra, kajkavski jezik odn. kajkavsko kazalište i trajna vezanost za hrvatsku književnost.
Kazalište u Varaždinu kao da je još od 1950-ih djelovalo u dosluhu sa stajalištem Petera Brooka da između tradicionalnog i eksperimentalnog teatra nema bitne razlike jer je svaki ozbiljan kazališni rad istraživački. Ta se misao u ovom kazalištu ozbiljuje u dramskom repertoaru u kojem preteže nacionalna dramatika, osobito praizvedbe hrvatski pisaca, stalno su na repertoaru klasici i srednjoeuropski dramatičari, a suvremenost u orijentaciji Kazališta vidljiva je u trajnoj sklonosti istraživanju scenskog izraza. U Varaždinu su redovito režirali najugledniji hrvatski redatelji svih generacija, od kojih su neki svojim predstavama i umjetničkim vodstvom ostvarili vrhunce hrvatskog glumišta, i to u svim žanrovima i stilovima te podjednako u klasičnom, modernom ili eksperimentalnom repertoaru.
Varaždinsko kazalište je “čuvar” kajkavskoga jezika na sceni. Sintagma „novo kajkavsko kazalište“ vezuje se isključivo uz HNK u Varaždinu. Jezik duboko obilježava mišljenje, duh neke kulturne zajednice; svaki je jezik jedan pogled na svijet. Varaždinskom kazalištu gravitira područje kajkavske Hrvatske s više stotina tisuća stanovnika kojima je kajkavski materinji jezik i koji su s pravom zaslužili svoje središnje kazalište nacionalnog statusa. Povezanost s hrvatskom književnošću kazalište potvrđuje dramskim repertoarom u kojem preteže nacionalna dramatika, osobito praizvedbe hrvatski pisaca, stalno su na repertoaru klasici i srednjoeuropski dramatičari, a naglašenu osobitost umjetničkog i kulturnog djelovanja Kazališta predstavlja već istaknuti kajkavski repertoar koji, uz izvorne kajkavske autore i tekstove, uključuje i izvođenje klasičnih dijela svjetske dramatike na kajkavskom narječju.
Glavnu vrijednost dramskog djelovanja kazališta u ovom trenutku predstavlja prije svega njegov ansambl, koji broji 20 glumaca različitih generacija, koji je u stanju ostvarivati zahtjevan repertoar u stilskom rasponu od kazališne klasike do suvremenih istraživačkih projekata, i od predstava namijenjenih zahtjevnijem gledateljstvu, preko pučkog repertoara za široku publiku, do predstava za djecu i mladež.
Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost
Tijekom institucionalne povijesti kazališta glazbeno-scenska umjetnost bila sastavnicom njegove profesionalne djelatnosti u dva navrata: od 1915. do 1925. i od 1945. do 1963. godine, kad je imalo i vlastiti orkestar. Danas varaždinsko kazalište djeluje u jednom od najsnažnijih žarišta glazbene i glazbeno-scenske kulture u Hrvatskoj. Znamenita glazbena škola, iz koje su izašli istaknuti solisti i glazbenici, Varaždinske barokne večeri i Varaždinski komorni orkestar, zatim pojedinci i sastavi drugih glazbenih opredjeljenja čine poticajan umjetnički i kulturni okvir kazalištu, tim više što se najveći broj glazbenih programa odvija u zgradi Kazališta u kojoj se nalazi i jedna od najljepših koncertnih dvorana u Hrvatskoj. U takvom okružju Kazalište je redovito, i u razdobljima kad nije imalo svoju stalnu glazbeno-scensku djelatnost, priređivalo i izvodilo glazbeno-scenske projekte, često uz gostovanje najeminentnijih europskih umjetnika, ansambala i orkestara, ili pak dajući priliku mladim još neafirmiranim stvaraocima da iskažu svoju darovitost.
Nacionalno/regionalno djelovanje
Tijekom svoje povijesti, a naročito u posljednjem razdoblju djelovanja koje traje sve do danas, profesionalno je varaždinsko Kazalište, okupljajući građanstvo i mladež, bilo stožerom i rasadištem kazališnog života i kulture sjeverozapadne Hrvatske, od Virovitice i Bjelovara, preko Križevaca i Koprivnice, do Krapine, Zeline, Lepoglave, Međimurja i slovenske granice, i to u oba smjera – bilo da su oni dolazili u Varaždin ili je kazalište išlo k njima.
Na nacionalnoj razini varaždinsko Kazalište njeguje suradnju na projektima i razmjenu gostovanja s nizom hrvatskih kazališta, sudjeluje na nacionalnim kazališnim festivalima i događanjima, a posljednjih godina, kao dio svoje strategije, potiče akcije i posebne projekte kao što je Kultura na otocima, povezujući tako kulturne inicijative i prostore hrvatskoga priobalja i kontinentalne Hrvatske.
Hrvatski sjeverozapad i danas je, s jedne strane, matično područje uže shvaćenog regionalnog djelovanja varaždinskog Kazališta koje, s druge strane, u širem kulturnom prostoru Hrvatske te preko državnih granica aktivno djeluje kao glavni predstavnik i nositelj kajkavskog jezika i kulture. Nastavljajući tu tradiciju kazališnog djelovanja varaždinsko Kazalište danas intenzivno surađuje i umrežava se s kazališnim te kulturnim i obrazovnim ustanovama na cijelom prostoru sjeverne Hrvatske, u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj te Osječko-baranjskoj županiji, ali i s kulturno-umjetničkim ustanovama s onu stranu hrvatskih granica, u Sloveniji (Ptuj, Maribor, Celje) i Madžarskoj (Veszprem, Pečuh) , otvarajući se tako suvremenim izazovima i oblicima šire shvaćene regionalne, nacionalne i europske kulturne i umjetničke suradnje.
Poslovno-financijske odrednice
Na dan 31.12. 2014. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu na neodređeno vrijeme bilo je zaposleno 60 djelatnika te još 6 djelatnika na određeno vrijeme. Sukladno dosadašnjem Statutu (koji valja izmijeniti u skladu s novostečenim nacionalnim statusom kazališta) djelatnici su raspoređeni u pet ustrojstvenih jedinica: Drama, Dječja i lutkarska scena, Tehnika, Marketing i propaganda i Zajedničke službe, čemu treba pridodati Kazališni studio mladih, pokrenut ujesen 2008. godine, kao dodatnu edukativnu djelatnost kazališta, koju također treba unijeti u novi statut kazališta.
Struktura i broj djelatnika, s obzirom na vrstu posla koji obavljaju, jest sljedeća:
Umjetničko osoblje
Tehničko osoblje
Osoblje pratećih službi
Ova struktura ustrojstvenih jedinica i zaposlenika (uz manje izmjene do kojih je dolazilo uslijed odlazaka u mirovinu ili angažiranja novih djelatnika) realizirala je program djelovanja kazališta u razdoblju od konca 2005. do konca 2014., tj. od mog dolaska na mjesto ravnateljice pa sve do danas.
Kako je ovaj Prijedlog nastavak realizacije mog dosadašnjeg programa rada, neke poslovno-financijske rezultate ostvarene tijekom toga razdoblja treba smatrati polaznim odrednicama za rad kazališta u dolazećem razdoblju od 2015. do 2020. godine, kada bi, prema mome planu, trebalo nastaviti razvijati kazalište u onim smjerovima koji su zacrtani već tijekom moga dosadašnjega djelovanja.
Glavna nastojanja u području poslovanja kazališta tijekom moga upravljanja bila su usmjerena na sljedeće uzajamno povezane i uvjetovane zadaće:
1. Prva glavna zadaća bila je osiguranje čvršćih financijskih temelja poslovanja kazališta, bez kojih povećanje opsega programskih aktivnosti zapravo nije bilo moguće. To je značilo ne samo pobrinuti se za povećanje prihoda i financijskih resursa kazališta, nego i povećati njegove rashode ulaganjem u program, u ljudske i umjetničke resurse te u neophodnu obnovu hladnog i tehničkog pogona kazališta. Tu zadaću nastojalo se ostvariti sljedećim mjerama:
a) Kvalitetnije planiranje financiranja kazališta u dogovoru s njegovim osnivačima
b) Planiranje novih izvora financiranja
c) Prodaja vlastitih programa i iznajmljivanje prostora
d) Koprodukcije i projektno koncipirani programi u suradnji s drugim kazališnim i kulturno-umjetničkim ustanovama u Varaždinu, u Hrvatskoj te u inozemstvu
e) Sponzorsko povezivanje sa svijetom rada i poslovnim subjektima
2. Intenziviranje programskih aktivnosti kazališta, što je podrazumijevalo:
a) Veći broj premijera i repriznih izvedaba vlastitih predstava Drame i Dječje i lutkarske scene u prostorima kazališta, izvan njih te na gostovanjima i u koprodukcijama
b) Projektno povezivanje s drugim kazalištima i kulturno-umjetničkim ustanovama u Varaždinu, u Hrvatskoj i u inozemstvu (u zemljama Europske unije prije svega)
c) Povećanje ukupnog broja izvedenih programa (vlastitih, gostujućih te tuđih) u prostorima kazališta
d) Pokretanje novih kazališnih aktivnosti (Kazališni studio mladih)
Sve ove mjere i nastojanja u konačnici su se sjedinjavala u oblikovanju i realizaciji repertoara i djelovanja kazališta.
3. Treću prioritetnu zadaću po mom dolasku na čelo kazališta vidjela sam u hitnom pokretanju obnove zgrade i hladnog pogona te scensko-tehničkih dispozitiva kazališta.
Ove glavne zadaće ostvarivale su se tijekom mog upravljanja kazalištem u dva po svojim značajkama bitno različita perioda – u prvome, „prije recesije“, od 2006. do 2008., i u drugome, od 2009. do danas, snažno obilježenom negativnim učincima financijske i gospodarske krize, koja presudno utječe i na sudbinu kulturnih ustanova i djelatnosti.
Evo nekih pokazatelja što je u tom proteklom razdoblju od istaknutih zadaća postignuto i ostvareno. Za prikaz su izabrani pokazatelji u ključnim godinama razdoblja o kojem govorim. Pokazatelji za 2005. godinu govore o stanju koje sam zatekla došavši na čelo kazališta. 2008. godina istaknuta je zbog najboljih financijskih rezultata ostvarenih u tom proteklom razdoblju, a 2013. je posljednja godina za koju imamo sva izvješća i koja je indikativna za promijenjene – bitno pogoršane – uvjete financiranja nakon 2008..
Prihodi kazališta u razdoblju 2005. – 2008. – 2013.:
2005. 2008. 2013.
Ukupni prihod 7.632.728 20.973.029 12.574.443
Grad Varaždin 6.075.314 14.795.772 9.248.899
Županija 185.000 200.000 160.000
Ministarstvo kulture RH 310.000 2.017.040 1.122.745
Od toga vlastiti prihod (%) 1.062.414
(13,9%) 3.960.217
(18,9%) 2.039.299
(16,2%)
Podaci za tri odabrane godine pokazuju da je kazalište od mog dolaska na njegovo čelo koncem 2005. pa do 2008. značajno aktiviralo financijske resurse Grada Varaždina, Ministarstva kulture te vlastite prihodovne potencijale. Treba reći da je najviše sredstava uloženo u obnovu zgrade i hladnoga pogona (sustav grijanja i sigurnosne kontrole, uređenje garderoba i sanitarija, uređenje gostinjskoga dijela, obnova prostora „Europa Media“, izrada novoga svečanog zastora, uređenje atrija sa Stančićevom freskom itd.), zatim u djelomičnu obnovu tonske tehnike te izradu projektne dokumentacije za obnovu scenske tehnike i pozornice, što su sve koraci u procesu koji otada neprekidno traje i mora se nastaviti u budućnosti.
Postepeno smanjenje ukupnih prihoda do kojeg je došlo nakon početka recesije i koji su 2013. godine iznosili 60 % iznosa iz 2008. godine (uz tendenciju daljnjega smanjenja u 2014.), stavilo je kazalište u potpuno novu situaciju naznačujući ujedno i nove odrednice poslovanja, osmišljavanja i planiranja naše djelatnosti u budućnosti.
Okvirni pokazatelji programskih aktivnosti kazališta:
2005. 2008. 2013.
1. Broj kazališnih premijera 4 8 8
2. Ukupan broj svih kazališnih izvedaba (premijernih i repriznih):
Od toga:
a) U kući
b) Na gostovanjima
c) Na festivalima 199
143
48
8 170
129
29
12 288
111
132
45
3. Broj posjetitelja kazališnih programa 56.143 79.334
4. Broj svih programa održanih u kazalištu 210 304 484
Broj posjetitelja na svim programima 53.380 75.000 101.834
Stavljeni u odnos prema prethodnim podacima financijskoga poslovanja gornje brojke jasno pokazuju da se usprkos recesiji i njezinim drastičnim negativnim financijskim učincima razvoj programskih aktivnosti nastavio čak jačim intenzitetom sve do stjecanja statusa nacionalnoga kazališta koncem 2013. godine te nakon toga sve do danas.
Obje pak tablice pokazuju da je u posljednjih devet godina Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu značajno aktiviralo svoje organizacijske, marketinške i nadasve profesionalno-stvaralačke potencijale u cilju osmišljavanja svoga kulturnog djelovanja, misije i održivoga razvitka u novim zahtjevnim socijalnim, kulturnim i gospodarskim okolnostima.
STRATEŠKE ODREDNICE DJELOVANJA HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U VARAŽDINU U RAZDOBLJU OD 2015. DO 2020. GODINE
Strateške odrednice plana djelovanja Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u razdoblju od 2015. do 2020. godine proizlaze iz njegova bogatog i za hrvatsku kulturu i glumište značajnog djelovanja u prošlosti, ali i iz činjenice nedavnog dobivanja statusa nacionalnog kazališta.
VIZIJA
Svojim jezičnim i kulturnim profilom Varaždinsko kazalište je i dosad značajno sudjelovalo u ostvarivanju nacionalnih kulturnih zadaća, no s novo stečenim statusom nacionalne kuće ono je pred novim izazovima. Njegova se ukupna umjetnička djelatnost mora podići na još višu razinu kojom se opravdava status nacionalne kazališne kuće. Ovdje se ne radi samo o glazbeno-scenskoj produkciji koja je jedan od uvjeta za dobivanje i održavanje statusa nacionalne institucije, već je riječ o promjeni vizure rada i djelovanja kazališne institucije. Ono što je najvažnije jest ukupnost umjetničke produkcije koja čini nacionalni teatar pri čemu nije od presudne važnosti količina pojedinih umjetničkih programa (dramskih, dječjih, glazbeno-scenskih i plesnih), nego međusobna zavisnost i uvjetovanost pojedinih ostvarenja koja trebaju djelovati jedinstveno, ne u stilskom ili izražajnom pogledu, nego u poetici kazališta kao cjeline prepoznatljive ne samo u gradu Varaždinu i regiji nego i u cijeloj državi i šire. Varaždinsko nacionalno kazalište ima mogućnost postati svojevrsna suvremena, moderna tvornica scenske umjetnosti koja ne bježi od vlastite prošlosti i tradicije, nego je stalno obogaćuje i preispituje, surađujući sa svim kulturnim i obrazovnim institucijama u gradu, u regiji, širom Hrvatske i u međunarodnim okvirima. Pri tome nije samo riječ o klasičnom repertoaru i naslovima bilo dramskim, glazbeno-scenskim ili plesnim. Radi se o uspostavljanju novog načina komunikacije sa suvremenošću koje se ne ograničava samo na pozornicu. Ukratko, varaždinsko nacionalno kazalište treba postati mjesto susreta različitih umjetnika kojima je dana mogućnost da se izraze na najrazličitije načine – od riječi, pokreta, pjeva ili plesa do lutke, marionete, pantomime, sviranja ili kazivanja poezije. Susret raznih oblika umjetničkog izražavanja s publikom, koji se ne ograničava samo na pasivno gledanje ili slušanje, jedan je od preduvjeta koji omogućavaju bogat umjetnički život prepun izazova. Umjetničke radionice, edukacijski programi, susreti umjetnika s publikom, rasprave, razgovori , izdavačka djelatnost, razmjene umjetničkih programa sa srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu, i to ne samo sa scenskih podija matične ustanove nego uporabom različitih kulturnih prostora širom regije, sve su to samo neki vidovi svekolike djelatnosti varaždinske nacionalne kuće koja tako ima mogućnost postati cijenjeno središte kulturne produkcije na regionalnom i nacionalnom nivou. S mottom „Provincija je samo u glavi, i nigdje drugdje!“ ova „mlada“ nacionalna institucija može postati sjecištem uzbudljivih umjetničkih programa, prepoznatljiva i jedinstvena u svojoj specifičnosti koja se ogleda u neraskidivoj vezi sa svojim kajkavskim zavičajem, jednako kao i u bogatoj glazbenoj tradiciji, ne zanemarujući sve ostale umjetničke izričaje kojima desetljećima obogaćuje naše živote.
MISIJA
Iako jedan od najstarijih teatara u Hrvatskoj, varaždinsko je kazalište ujedno najmlađe nacionalno kazalište u zemlji. Poput svih ostalih nacionalnih kazališta njegova je misija njegovanje najviših umjetničkih kriterija i produkcija teatarskih djela visoke kvalitete domaće i internacionalne provenijencije. Uz njegovanje tradicije, poglavito vlastite kajkavske dramske i jezične baštine te izvođenja domaćih i stranih klasika, ono je obvezno prezentirati moderna i suvremena djela koja korespondiraju sa bitnim kulturnim, socijalnim i egzistencijalnim pitanjima sadašnjice. Svaka nacionalna kuća, pa tako i ova, ima i odgovornost prema vlastitoj povijesti i kulturi i svima koji su je stvarali, što međutim ne znači da takva institucija postaje muzej; naprotiv, ona je živi organizam koji stalno odgovara na izazove suvremenosti i samim time se djelovanje takve institucije nikada ne ograničava samo na kazališnu produkciju. Djelujući u okružju iznimno bogate glazbene kulture te drugih oblika umjetničke djelatnosti nacionalna kazališna kuća je i ogledalo kulturne produkcije grada i regije, pa i cijele zemlje; ona uspostavlja kriterije kvalitete i potiče na umjetničko stvaranje ne samo na kazališnim daskama, nego i šire, od povezivanja svih vrsta umjetnosti, preko izdavačke djelatnosti, edukacije mladih i suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama, do umjetničkih (ko)produkcija s kazališnim i kulturnim ustanovama i festivalima u zemlji i inozemstvu te nacionalne i internacionalne razmjene umjetničkih programa. Njezina je odgovornost je iznimna jer svojom djelatnošću direktno utječe ne samo na uobličavanje i razvoj kulturnih potreba, nego i na odgoj brojnih naraštaja publike i na formiranje ukupnog svjetonazora, interesa i razmišljanja svakoga tko kroči u kazalište ili prisustvuje raznim programima koje to kazalište izvodi u zgradi ili izvan nje.
PRAVCI, CILJEVI I NAČINI DJELOVANJA
Strateško planiranje rada kazališta, pravce, ciljeve i načine djelovanja u razdoblju od 2015. do 2020. godine valja definirati u svjetlu prepoznatih strateških prednosti i slabosti samog kazališta te okružja, užeg i šireg, u kojem djeluje.
Ocrt strateških prednosti i slabosti
HNK Varaždin Unutrašnje snage i prednosti (S)
• Tradicija /140 god. uspješnog obavljanja kazališnih djelatnosti
• Stožerna ustanova kajkavske kulture - Poseban značaj kajkavskog repertoara
• Pozicioniranje nacionalnog kazališta specifičnog profila i programa koji se ostvaruje sinergijskom suradnjom istaknutih kulturnih institucija lokalnog, regionalnog, nacionalnog i internacionalnog značaja
• Visokoprofesionalan glumački ansambl
• Kvalitetno stručno vodstvo kazališta
• Primjena suvremenog marketinga u poslovanju kazališta
• Optimalna lokacija s dobrim tehničko-građevinskim uvjetima
• Uspješna prekogranična regionalna suradnja Unutrašnje slabosti (W)
• Neadekvatna organizacijska struktura
• Nedovoljno djelatnika za prošireni opseg poslova u kazalištu
• Zastarjela tehnička infrastruktura nepodobna za izvođenje zahtjevnijih programa – Potreba obnove pozornice i koncertne dvorane
• Nedostatak tehničkog prostora za potrebe specijaliziranih radionica
7. Javni prijevo
Okružje Vanjske prilike i mogućnosti (O)
• S nacionalnim statusom stvorena je u javnosti i medijima kvalitetnija percepcija kazališta te interes za specifične kulturne programe
• Mogućnost pouzdanijih izvora financiranja
• Otvaranje prema kulturnom prostoru i fondovima EU i novim mogućnostima suradnje
• Ravnomjernija raspodijeljenost izvedbenih programa diljem sjevernohrvatske regije i veća nazočnost u kulturnim događanjima u Hrvatskoj
• Iniciranje i sudjelovanje u međunarodnim projektima
• Projektna suradnja i partnerstvo s privrednim i odgojno-obrazovnim subjektima (Sveučilište Sjever; FOI Varaždin; TTF Varaždin; Srednje škole u regiji itd.)
• Otvaranje inovativnim sadržajima u području suvremenih izvedbenih umjetnosti (plesa, mjuzikla, komorne opere i dr.)
• Suradnja s kazališnim /dramskim školama i učilištima u svrhu podrške darovitim kazališnim umjetnicima Vanjske prepreke (T)
• Pogoršanje ukupne gospodarske situacije i osiromašenje potencijalnih gledatelja
• Nedostatna financijska potpora osnivača
• Pojava konkurentskih institucija u ponudi kulturnih sadržaja
Glavni pravci djelovanja i njihovi ciljevi
Na pravcu djelovanja kazališta kao cjeline, tj. na pravcu oblikovanja njegove jedinstvene poetike, HNK u Varaždinu u zacrtanom razdoblju treba ostvariti ciljeve u nekoliko razina svoga djelovanja.
Umjetnički ciljevi
Novostečeni nacionalni status također zahtijeva od kazališta obogaćenje programske djelatnosti i repertoara glazbeno-scenskim te plesnim predstavama i projektima. Ove institucionalno nove pravce i ciljeve buduće djelatnosti opširnije razmatram u sljedećem odjeljku programa koji se odnosi na specifične pravce i ciljeve djelovanja u planiranom razdoblju.
Što se tiče dramske produkcije, kad su u pitanju gledatelji i kulturna javnost kojoj se obraćamo te ukupna kulturno-umjetnička funkcija kazališta kao nacionalne kuće, naš je cilj i zadaća oblikovanje takve dramske produkcije koja će – uz stalno vođenje računa o već odavna potvrđenim kvalitetama varaždinskoga kazališta (kajkavski jezik odn. kazalište, supostojanje tradicionalnog i eksperimentalnog teatra i trajna vezanost za hrvatsku, posebice suvremenu, književnost) – svojom izvedbenom kvalitetom, žanrovskom i stilskom raznovrsnošću te stvaralačkom izazovnošću potaknuti zanimanje i privući pozornost različitih segmenata publike kojoj se obraćamo, kao i šire kulturne javnosti ne samo na području Sjeverne Hrvatske kojem je naše djelovanje regionalno usmjereno, nego i u širim nacionalnim te međunarodnim regionalnim i inter-regionalnim prostorima.
Kada se radi o potrebama i mogućnostima postojećih i budućih umjetničkih snaga našega kazališta, cilj treba biti realizacija produkcije u kojoj će svi naši umjetnički potencijali doći do izražaja i u kojem će u postojeći umjetnički ansambl stalno biti unošeni svježi stvaralački izazovi i energija novih mlađih stvaralaca.
Navedene ciljeve konkretiziram u prijedlozima repertoara po sezonama u naznačenom razdoblju.
Posebnom umjetničko-izvedbenom zadaćom smatram nastavak poticanja i davanja prilike mladim kazališnim stvaraocima (dramatičarima, dramaturzima, redateljima, glumcima, koreografima, skladateljima, pjevačima) da se umjetnički iskažu i potvrde i da oblikuju svoje projekte. Osim logističke (prostorne, organizacijske, tehničke) potpore „lokalnim“ mladim umjetnicima, ovaj se cilj, kao i dosad, može realizirati suradnjom s kazališnim akademijama i fakultetima, te posebno koncipiranim projektom predstavljanja „koncertnog“ izvođenja mladih dramatičara.
Kulturni ciljevi
Raznovrsnošću umjetničko-organizacijskih koncepata ukupna djelatnost kazališta mora, po mom mišljenju, biti u funkciji ostvarivanja širih kulturnih dometa kao što je suradnja i koprodukcija s drugim kulturnim ustanovama u Varaždinu, zatim s drugim kazališno-scenskim kućama sjevernohrvatske regije te sa suradničkim ustanovama u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Cilj ovih djelovanja mora biti ponajprije promicanje i doprinos varaždinskog kazališta i varaždinskih umjetnika u nacionalnim i međunarodnim razmjerima, zatim suradnja s nacionalnim i internacionalnim kulturnim ustanovama i događanjima te širenje kulturno-umjetničkih horizonata, navika i oblika uže shvaćene matične sredine i njihovo prožimanje s iskustvima i dometima drugih kulturno-umjetničkih sredina.
Zatim, bogata kulturna (književna, scenska, glazbena, jezična, likovna, arhitektonska) prošlost Varaždina i Sjeverne Hrvatske predstavljaju osnovu i resurs za koncipiranje inovativnih kulturno-umjetničkih projekata ciljanih na brendiranje specifičnih lokalnih odn. regionalnih kulturnih vrijednosti materijalne i nematerijalne kulture. Jedan takav široko zasnovan pothvat jest projekt radnoga naslova „Varaždinski barok“, čiji će se segmenti, kao predstave, akcije ili specifični programi, ostvarivati na nekoliko razina i u kontinuiranom procesu tijekom godina.
U ovom programu ti su segmenti predstavljeni kako u sljedećem poglavlju posvećenom specifičnim pravcima i ciljevima djelovanja tako i u repertoaru pojedinih sezona.
Realizaciju ovih ciljeva valja postaviti kao doprinos kazališta Gradu Varaždinu u natjecanju za dobivanje naslova Europske prijestolnice kulture 2020. godine.
Profesionalno-organizacijski ciljevi
Umjetničke i kulturne ciljeve u predviđenom razdoblju kazalište će, kao kuća nacionalnog statusa, moći ostvarivati samo ako budu ostvareni odgovarajući profesionalno-organizacijski ciljevi kao uvjeti za njihovu realizaciju. To se prije svega odnosi na uvođenje glazbeno-scenskog te plesnog segmenta djelatnosti, što valja smatrati glavnim profesionalno-organizacijskim strateškim ciljem u razdoblju do 2020. godine. Napominjem da uvođenje redovne glazbeno-scenske djelatnosti ne znači nužno i uspostavu posebnih ustrojstvenih jedinica poput Opere, Drame i Baleta, kakve imaju ostala nacionalna kazališta i koje imaju svoje posebne uprave. Za organizaciju i ustrojavanje svih proširenih djelatnosti kazališta te za njihovo usklađivanje s ostalim službama i programima potražit će se rješenja koja najbolje odgovaraju organizacijskim i financijskim mogućnostima kazališta i njegovih osnivača. Cjelovitiji prijedlog uvođenja glazbeno-scenske i plesne djelatnosti prikazujem u sljedećem odjeljku posvećenom specifičnim pravcima i ciljevima djelovanja.
Drugi važan profesionalno-organizacijski cilj jest daljnje poboljšanje rada menadžmenta kazališta i marketinške službe, što se nameće kao nužna potreba proizašla iz novostečenog nacionalnog statusa kazališta i, u skladu s time, novih – zahtjevnijih – funkcija i odgovornosti ovih službi. Reorganizacija ovih, kao i drugih službi kazališta, te njihova nova sistematizacija bit će usmjerena na postizanje veće efikasnosti ovih službi u osiguravanju organizacijskih i financijskih uvjeta izvođenja planiranih programa i djelatnosti kazališta.
Proširenje umjetničkog programa kazališta kao nacionalne kuće zahtijevat će i dodatno ekipiranje tehničke službe koja trenutno, s minimalnim brojem zaposlenika, osigurava realizaciju tekuće produkcije kazališta.
Edukacijski ciljevi
Osim što svi programi nacionalnog kazališta svojim stvaralačkim namjerama trebaju biti visoko kvalitetni oblici umjetničkog i kulturnog djelovanja (te u tom smislu predstavljaju oblik kulturno-umjetničke edukacije svojih gledatelja i sudionika), specifični oblici umjetničko-pedagoškog djelovanja kazališta jesu njegove posebne programske jedinice – Dječja i lutkarska scena i Kazališni studio mladih. Usto, unutar pojedinih dijelova programskog djelovanja, tj. u dramskom, glazbeno-scenskom te plesnom segmentu, realizacija pojedinih projekata uključuje i niz edukacijskih ciljeva.
Dječja i lutkarska scena kao repertoarna djelatnost namijenjena oblikovanju i izvođenju predstava za ciljano mlado gledateljstvo odn. predstava specifične (lutkarske) vrste i raznolikih žanrovskih značajki, predstavlja prije svega oblik estetskog i kazališnog odgoja ukusa i receptivnih potencijala sadašnje mlade odn. buduće odrasle kazališne publike.
Edukativne zadaće Kazališnog studija mladih, koji djecu i mladež okuplja na stvaralačkim aktivnostima, šire su od onih odgajanja sadašnje i buduće kazališne publike i usmjerene su na razvoj osobnosti, socijalnosti i umjetničkih sklonosti mladih sudionika, na razvijanje njihove kulture javnog nastupanja i komuniciranja te na sustavnu podršku darovitim pojedincima. Uz takav aktivni stvaralački rad s polaznicima, zadaća je Kazališnog studija mladih i nadalje surađivati i razvijati edukacijske programe za učitelje i djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova sjevernohrvatske regije.
U okviru pojedinih programskih projekata planiraju se i posebni edukacijski učinci, negdje usmjereni na edukaciju i poticanje mladih umjetnika-izvođača, drugdje na edukaciju ciljanih gledatelja ili točnije sudionika, ili pak na stručno osposobljavanje potencijalnih majstora-obrtnika za specifične zanate i vještine potrebne predstavljačkim umjetnostima.
Kao poseban edukacijski cilj vidim potrebu educiranja mladih kadrova za suvremeni kazališni i kulturni menadžment i marketinške poslove, koji se danas odvijaju u sve složenijim i zahtjevnijim socijalnim, gospodarskim i komunikacijskim uvjetima i koji traže visoko i svestrano (informatički, medijski, kulturno i umjetnički) obrazovane i kulturno-poduzetnički motivirane izvršitelje. Smatram da kazalište mora planirati te kadrove i potražiti putove njihova educiranja za sve zahtjevnije djelovanje u nacionalnim i međunarodnim okvirima.
Poslovno-financijski ciljevi
Okvirna zadaća u ovoj dimenziji djelovanja kazališta bit će stalno nastojanje i aktivnost na osiguranju stabilnih izvora financiranja iz lokalnih i državnih izvora, od prodaje programa, od sponzorstava te nacionalnih i međunarodnih fondova za realizaciju osmišljenih i ciljanih umjetničkih te organizacijskih i investicijskih programa. Poseban cilj u okviru ove zadaće jest uspostava programa pretplate na predstave kazališta namijenjenog širokom gledateljstvu ne samo Grada Varaždina nego cijele sjevernohrvatske regije, čime bi se osnažio i proširio krug stalne kazališne publike. Ovaj cilj bit će moguće ostvariti prije svega zahvaljujući obogaćenju budućeg repertoara glazbeno-scenskim predstavama, jer su iskustva iz posljednjih nekoliko godina pokazala da za takvim programima u Varaždinu te drugim gradovima regije postoji iznimno zanimanje.
Tehničko-logistički ciljevi
Od 2006. godine traje kontinuirana i postupna građevinska obnova i uređenje zgrade, njezinih instalacija i svih pomoćnih prostora kazališta. U sljedećem razdoblju glavni građevinsko-tehnički ciljevi jesu potpuna suvremena rekonstrukcija velike pozornice, njezine mehanizacije i rasvjetnoga parka, kao i temeljita obnova koncertne dvorane te fasadne stolarije u sklopu projekta stvaranja energetski štedljive i održive zgrade. Za realizaciju ovih projekata okrenut ćemo se također i europskim fondovima.
SPECIFIČNI PRAVCI I CILJEVI DJELOVANJA
U okvirima globalnog pravca djelovanja kazališta želim istaknuti neke posebne pravce djelovanja i njihove konkretne ciljeve.
• Uvođenje glazbeno-scenske djelatnosti
Uklapanje glazbeno-scenske produkcije u institucionalnu strukturu kazališta jedna je od obveza koje proizlaze iz novostečenog nacionalnog statusa kuće. Međutim, glazbeno-scenska djelatnost u varaždinskom kazalištu nije novina, već predstavlja obnavljanje ove aktivnosti koja je kao sastavnica kazališta postojala u dva navrata, od 1915. do 1925., a zatim ponovno od 1945. do 1963.godine. U razdoblju moga prvog mandata upravljanja kazalištem trudila sam se koliko god je bilo moguće glazbeno-scensku produkciju vratiti na pozornicu varaždinskog kazališta i to sam ostvarivala omogućavanjem izvedaba nekim autorskim grupama, zatim povremenim gostovanjima predstava i individualnih izvođača (Inva Mula, Tomislav Mužek, Lana Kos i drugi) te naročito produkcijskom suradnjom s varaždinskom Glazbenom školom i Koncertnim uredom Varaždin te sve snažnijom varaždinskom scenom suvremenog plesa kroz glazbeno-scenske i plesne projekte koji su svoje izvedbe doživljavali na pozornici HNK. Kao posebno vrijedan vid suradnje moram istaknuti Međunarodnu ljetnu školu barokne glazbe i plesa Aestas musica i plesne projekte VRUM kolektiva ostvarene u koprodukciji s kazalištem.
Uspostava kazališnog orkestra
Međutim, temelj glazbeno-scenske produkcije jednog kazališta nije nužno stalni profesionalni operni i/ili plesni ansambl, već postojanje kazališnog orkestra, što se u slučaju varaždinskog kazališta može kvalitetno riješiti s obzirom da u gradu djeluje Varaždinski komorni orkestar, koji se u proteklim desetljećima iskazao kao jedan od najboljih hrvatskih komornih orkestara. Ovakvo rješenje u kojem gradski profesionalni orkestar osim koncertne ispunjava i kazališnu funkciju često je u europskoj praksi. Pripajanjem orkestra kazalištu i stalnim zapošljavanjem jednog broja njegovih članova stvorili bi se temeljni uvjeti za dugoročno obavljanje glazbeno-scenske djelatnosti, dok bi se izvođači-pjevači mogli angažirati ne u stalnom radnom odnosu nego po projektu. Osim toga, kako ne bi došlo do gubitka umjetničkog samoodređenja i stvaralačkih sloboda Varaždinski komorni orkestar može nakon institucionalnog uklapanja u HNK Varaždin nastaviti djelovati pod svojim imenom. Ovo rješenje u duhu je načela izvrsnosti jer omogućava koncentraciju najtalentiranijih glazbenih kadrova na jednom mjestu stvarajući optimalne uvjete za njihov rad i glazbeno djelovanje. Ujedno bi spajanjem Varaždinskog komornog orkestra i HNK-a lakše bilo riješiti financijske, logističke i organizacijske aspekte djelovanja orkestra, što bi dakako istovremeno moglo doprinijeti kvaliteti njihova umjetničkog djelovanja. Varaždinski komorni orkestar mogao bi u tim novim okvirima doživjeti punu profesionalizaciju, što bi se sigurno odrazilo na kvalitetu i kvantitetu njegova glazbenog djelovanja prerastanjem u operni orkestar. Svako drugo rješenje, npr. oformljenje zasebnog kazališnog orkestra bilo bi iz aspekta ekonomije sasvim neracionalno i neizvedivo.
Glazbeno-scenski repertoar
Budućnost glazbeno-scenske produkcije vidim u fokusiranju na glazbeno-scenske žanrove poput komorne opere, operete, mjuzikla ali i na istraživačke oblike rada nazočne naročito u dosadašnjim projektima suvremenog plesa i multimedije, zatim na projekte manjeg opsega poput komorne i barokne opere, te na projekte i aktivnosti edukativnog karaktera, poput pokretanja Opernog studija, što će sve znatno obogatiti kulturnu scenu grada i Sjeverne Hrvatske, a što je možda najvažnije, bili bi od neprocjenjivog značaja za mlade varaždinske glazbene i vokalne umjetnike u njihovom umjetničkom razvoju. Posebna mogućnost stvaranja snažnije glazbene komponente u kazališnoj produkciji jesu manje opere modernih autora poput Brittena i Hindemitha, kao i novija djela napose hrvatskih skladatelja, koja se mogu ostvariti unutar produkcijskih okvira kazališta, Varaždinskih baroknih večeri, Koncertnog ureda u Varaždinu i samoga Grada sa svim njegovim scensko-prostornim i izvedbenim potencijalima. Pojedini projekti mogu se ostvarivati u suradnji s drugim kazališnim i glazbenim ustanovama i ansamblima, kao i s glazbenim i umjetničkim odgojno-obrazovnim ustanovama poput muzičkih akademija u Osijeku i Zagrebu te glazbenih škola Varaždina i sjevernohrvatske regije.
Operetni repertoar, koji je dugogodišnja, nerijetko prekidana, tradicija u samom Varaždinu, ostvarivat će se u koprodukciji s drugim kazalištima i festivalima, a prije svega dolazi u obzir suradnja s GK Komedija iz Zagreba te s HNK u Osijeku, ali i sa partnerskim kazalištima iz inozemstva, poglavito iz srednjoeuropskog kulturnog prostora u kojem je opereta „kod kuće“. Konkretni prijedlozi glazbeno-scenske produkcije prikazani su dalje u okviru sezonskih repertoarnih planova.
Barokna opera i kazalište
Barok kao stilska odrednica predstavlja danas svojevrstan zaštitni znak kako varaždinskog kulturnog nasljeđa tako i mnogih, naročito glazbenih, današnjih varaždinskih kulturno-umjetničkih događanja. Činjenica da u Varaždinu postoje Varaždinske barokne večeri, da postoji Ljetna škola barokne glazbe i plesa Aestas musica, da djeluje Varaždinski komorni orkestar koji se već dokazao izvedbama barokne glazbe, a da postoji i Glazbena škola s izuzetno velikim brojem mladih pjevačkih talenata, te činjenica da dokazano raste interes za izvedbe baroknog glazbenog i opernog repertoara, sve to otvara mogućnosti da HNK u Varaždinu svoju glazbeno-scensku djelatnost važnim dijelom poveže s baroknim kazališnim i glazbenim nasljeđem, konkretno s baroknom operom. Usto, opera kao žanr nastala je u zoru baroknog razdoblja, a barokne vizure Varaždina najuočljiviji su dokaz procvata kojega je nekada glavni hrvatski grad proživio upravo u razdoblju u kojemu je barok bio glavni umjetnički stil. Otkrivanje nepoznatih vrijednosti glazbeno-scenskoga baroka otvara mogućnosti specifične umjetničke i repertoarne orijentacije koja bi suvremenoj glazbenoj i kazališnoj publici mogla biti itekako zanimljiva. Ova orijentacija otvara perspektive i poticajnim oblicima suradnje u međunarodnim okvirima. Takav angažman, danas u svijetu vrlo raširen, nije nikakav anakronistički bijeg u prošlost, već istraživačko aktualiziranje i suvremeno prevrednovanje glazbeno-scenskih stilskih oblika i žanrova koje se u pravilu pokazuje stvaralački plodonosnim i umjetnički zanimljivim. Osim toga, varaždinsko se kazalište svojim scensko-pozorničkim dispozitivima pozornice-kutije naslijeđene upravo iz kazališnog baroka pokazuje kao izrazito pogodno za umjetničko istraživanje te povezivanje baroknih glazbenih i kazališnih izražajnih oblika. Zamišljeni kao produkcija koja se stvara jednom svake sezone, svaki pojedinačni projekt barokne opere okuplja različite partnere koji koproducentski s HNK Varaždin stvaraju predstavu koja premijerno ulazi u repertoar HNK Varaždin, a potom se reprizira unutar sezone te se prezentira na drugim pozornicama Hrvatske kao i na baroknim i inim glazbenim festivalima koji su zainteresirani za takvu vrstu predstava.
• Festival kajkavskoga kazališta – KAJKAZ
Kajkavski jezik temelj je kulturnog identiteta Sjeverozapadne Hrvatske te predstavlja neraskidiv dio opće društvene stvarnosti i života koju varaždinski teatar svojim temeljnim poslanjem od svog nastanka tretira. Bogata tradicija kajkavskoga kazališta u sljedećem razdoblju bit će osnažena i okrunjena pokretanjem Festivala kajkavskoga kazališta (skraćeno KAJKAZ) koji će istaknuti kulturnu posebnost regije. U sklopu Festivala, tijekom kojeg će se predstave i popratni programi igrati širom „kajkavske regije“, pokrenut će se i stalni natječaj za kajkavski kazališni tekst i/ili kajkavizaciju, kako bi se potaklo nastajanje nove kajkavske dramske literature. Uz Festival predviđeni su i popratni književni, scenski, glazbeni, vizualno-likovni i znanstveni programi.
• Plesna djelatnost
Nacionalni status obvezuje kazalište i na plesnu programsku sastavnicu. No HNK Varaždin već je niz godina otvoreno za plesne programe koji su najvećim dijelom ostvareni u koprodukciji s plesnim autorskim udrugama (npr. VRUM umjetničkim kolektivom) koji su s uspjehom prezentirani publici ne samo Grada Varaždina, nego i Varaždinske i Međimurske županije, Zagreba te bliske nam Slovenije. Plesni programi usmjereni su kako na klasičnu kazališnu publiku, tako i na razvoj nove publike, na djecu i mlade, studente i urbanu gradsku populaciju, intelektualce, ali i šire krugove publike. Od 2009. godine posjećenost plesnih programa u stalnom je porastu, te je samo u zadnjih godinu dana porasla za 30%. U zadnjih 5 godina kazalište je kroz koprodukcije, festivalske programe i gostovanja, rezidencijalne programe te radionice podržalo rad preko 200 domaćih i stranih plesnih umjetnika.
Varaždinsko kazalište na putu je da postane vrlo referentna točka na mapi Hrvatske i čitave regije kao centar suvremenog plesa i izvedbenih umjetničkih praksi, pod kojima se podrazumijevaju i interdisciplinarni projekti, suvremeno kazalište i novi cirkus, te je jedina referentna točka u kojoj se lokalna i regionalna publika može povremeno informirati o novim svjetskim izvedbenim trendovima i to kroz vlastite plesne (ko)produkcije, rezidencijalne programe, gostovanja eminentnih domaćih i stranih autora, te edukativne programe. Upravo ta otvorenost prema intermedijalnosti i ispreplitanju izvedbenih žanrova, suradnji sa vaninstitucionalnom scenom, te razumijevanje potrebe za fuzijom pristupa, može učiniti varaždinsko kazalište specifičnim i jedinstvenim među svim nacionalnim kazališnim kućama u Hrvatskoj, a sljedeće četverogodišnje razdoblje ima potencijal potvrditi ovu poziciju jačanjem i ulaganjem u različite autorske poetike i nove suradničke oblike.
Namjera nam je u razdoblju 2015.-2020. profilirati i etablirati plesnu scenu kao vitalni dio HNK Varaždin, koja će se odlikovati autentičnim i originalnim izvedbeno-scenskim produkcijama u vlastitom repertoaru, istraživanjem novih intermedijalnih formi i trendova, te spremnošću na suradnju sa etabliranim, ali i mladim autorskim snagama, kako domaćim, tako i inozemnim.
Posebnu pozornost obratiti ćemo njegovanju plesnog izraza za mladu publiku, radom kroz nacionalnu platformu KLIKER i veliku europsku mrežu Fresh Tracks Europe, te razvijanje sistema gostovanja plesnih predstava kroz potencijale trenutno pilot-projekta Plesne mreže Hrvatske.
U samom produkcijskom segmentu ovog plana osloniti ćemo se i na lokalne potencijale, te potencijale samog kazališnog ansambla, uz gostujuće plesne izvedbene snage, polako stremeći ka oformljavanju malog, ali stalnog plesnog ansambla, čime želimo ojačati već uhodane snage, inzistirajući na njihovom jačem kreativnom angažmanu.
• Kulturni projekt - „Varaždinski barok“
Projekt „Varaždinski barokni kostim“
Radi se o umjetničko-kulturnom projektu posvećenom razvoju kreativnih i kulturnih djelatnosti s ciljem povezivanja najjačih kulturno-umjetničkih manifestacija varaždinske županije s industrijom i pripadnim joj segmentom strukovnoga obrazovanja u cilju stvaranja novog kulturnog proizvoda baziranog na našoj baštini – varaždinskog baroknog kostima, kao doprinosa istraživanju i reafirmaciji varaždinske kulturne povijesti, ali i doprinosa suvremenom varaždinskom kulturnom životu sa željom za daljnjim razvojem i širenjem već prepoznatih varaždinskih kulturnih brandova poput Varaždinskih baroknih večeri, Špancirfesta ili Varaždinskog sjajnog bala.
U užem smislu projekt je zamišljen kao istraživanje povijesne odjeće i kostima iz doba baroka, najslavnijeg razdoblja varaždinske prošlosti, i izrada njihovih replika kao znaka varaždinske kulturne tradicije.
U širem smislu projekt bi bio prvi korak dugoročnije i raznovrsnije edukacije budućih stručnjaka – dizajnera, kostimografa i krojača – za re-kreiranje i izradu povijesnih stilskih kostima, odjeće i odjevnih rekvizita, kao načina očuvanja i obnove, s jedne strane, majstorskih zanata potrebnih ne samo kazalištu, nego i razvijenom kulturnom životu koji vodi računa o svojoj kulturnoj tradiciji i korijenima, a s druge, formiranja školovanih kostimografa za potrebe kazališne i druge umjetničke proizvodnje.
Projekt uključuje suradnju s obrazovnim sustavom ‒ varaždinskim strukovnim školama i Tekstilno-tehnološkim fakultetom u Varaždinu, Sveučilišta u Zagrebu, koji obrazuje studente za kreiranje i produkciju odjeće i obuće, te s Tvornicom Varteks gdje bi varaždinski barokni kostim kao proizvod bio finaliziran. Projekt uključuje pripremu i izradu skica kostima (odjeće i pribora: oglavlja, torbica, obuće, rekvizite i dr.), koji poštuje sve povijesne zakonitosti barokne odjeće. Uz gradsku i velikašku odjeću biti će realizirana i barokna vojna odora. Projekt nadalje uključuje izradu prototipa u radionicama HNK Varaždin, suradnju sa konstruktorima odjeće i realizaciju u tvornici Varteks. Također uključuje i suradnju sa TTF-om gdje će se paralelno uz prvu fazu projekta raditi i kreativne radionice sa studentima TTF-a; uz uključivanje kreativaca svih starosnih dobi- od predškolske djece do zrele dobi u cilju razvoja cijelo životnog učenja.
Također se zasebno, u sklopu i(li) paralelno sa događanjima (Varaždinskih baroknih večeri, Sjajnim balom i Špancirfestom) održavaju predavanja, kreativne radionice, igraonice i izložbe na temu baroknog kostima.
U konačnici cilj je plasiranje varaždinskog baroknog kostima u posebno osmišljenim prodajnim jedinicama u Varaždinu i šire, u suradnji sa Varteksom.
Radovi radionica – kreativnih inkubatora polaznika svih životnih dobi biti će izlagani u izložbenim prostorima Varaždina i Hrvatske, ali i prijavljivani na projekte međunarodne razmjene.
Kao suvoditelji kreativnih radionica biti će pozivani i istaknuti teoretičari, umjetnici (kazališni, likovni i primijenjeni), pedagozi i majstori zanata iz zemlje i inozemstva.
Projekt će biti popraćen i tiskanim izdanjima u obliku kataloga, brošura i knjiga.
Uz prijavljivanje na natječaje za financiranje programa u kulturi Ministarstva kulture i Grada Varaždina, projekt bi se natjecao i za financiranje na programima Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva gospodarstva i na fondovima Europske unije.
• Rekonstrukcija pozornice i nastavak obnove zgrade
Zgrada kazališta zaštićeni je spomenik kulture i na njoj se od 2006. godine odvija kontinuirana i postupna građevinska obnova i uređenje zgrade, njezinih instalacija i svih pomoćnih prostora kazališta. U razdoblju 2015.-2020. strateške ciljeve daljnjih radova na obnovi zgrade predstavljat će
- rekonstrukcija pozornice i scenske mehanizacije, koja svojim izvedbenim mogućnostima ne zadovoljava zahtjeve suvremene kazališne produkcije
- obnova velike koncertne dvorane
- nastavak radova na građevinsko-tehničkom postroju s ciljem postizanja energetski štedljive i ekološki održive zgrade.
Vanjski građevinsko-tehnički radovi na zgradi se nastavljaju u skladu s dosad usvojenim planovima i projektima te financijskim mogućnostima, u završnoj fazi je izrada glavnog projekta obnove scenske mehanizacije pozornice, a pokrenut je proces za izradu projektne dokumentacije za obnovu velike koncertne dvorane.
Ove radove smatram sastavnim dijelom priprema Grada Varaždina za stjecanje titule Europskog grada kulture 2020.godine, a mislim da ih možemo realizirati samo uz korištenje namjenskih fondova Republike Hrvatske te Europske Unije.