Prijedlog za oživljavanje Radićevog HSS - a
Novi slogan: Vjera u Boga i (sve)hrvatska sloga
Ove godine pada 80. obljetnica antentata na Radića i drugove u beogradskoj skupštini i 100 godina od znamenite i danas aktualne izreke "Ne srljajte kao guske u maglu!"
Kratki uvod - Tekući događaji na hrvatskoj političkoj sceni nedvojbeno ukazuju da je nakon četvrt stoljeća hrvatske državnosti došlo do eskalacije društvene krize očitovane u nesuglasju između službene politike i težnji naroda. To se drastično manifestiralo prilikom glasovanju o ratifikaciji Istanbulske konvencije u Hrvatskom saboru, gdje s prvi put glasovanjem potvrdila dosad prikrivena koalicija dvaju vodećih stranaka, HDZ - a i SDP - a. S druge strane, prosvjedi u Zagrebu i Splitu protiv ratifikacije Istanbulske konvencije pokazali su odlučnost naroda, odnosno birača da se odupru politici vladajućih stranaka kojom se u širem smislu ugrožava obitelj kao jedan od temelja nacionalnog identiteta.
U novonastaloj političkoj situaciji dodatni poticaj suprotstavljanja naroda tekućoj politici bit će dva referenduma koji će se održati ovog mjeseca, onaj o promjeni izbornog zakonodavstva i drugi o otkazivanju Istanbulske konvencije. U svakom slučaju, inicijativa naroda u oba slučaja uperena je protiv službene politike i samo je potvrda raspoloženja biračkog tijela, koje uzastopno u anketama dvotrećinskom većinom upozorava da Hrvatske ide u krivom smjeru.
Dugogodišnja kriza kroz koju prolazi Hrvatska proizlazi iz nefunkcionalnog državnog uređenja, jer je po postojećem Ustavu usvojenom još prije nego što se Hrvatska osamostalila, politička kasta uzurpirala pravo naroda na vlast definirano čl. 1 Ustava Republike Hrvatske. U njemu jasno piše da "vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu", te da "narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem". Politička praksa nažalost dokazuje da vlast proizlazi iz monopola političkih stranaka i da narod ne ostvaruje vlast neposrednim odlučivanjem svojih predstavnika, nego to provode političke stranke.
Uloga HSS -a - Iako se predsjednik Tuđman na čelu Hrvatske demokratske zajednice znao, između ostaloga, programski pozivati i na Radićev HSS, od samoga početka stvaranja hrvatske države i demokratskog parlamentarizma, on je nastojao neutralizirati Hrvatsku seljačku stranku. Postavljao je na njezino čelu političare koji nisu bili ni sposobni ni spremni da na temelju haeesovske stranačke tradicije u hrvatskoj politici vode samostalnu i odgovornu politiku ne samo štiteći interese hrvatskog seljaka, nego u promijenjenim okolnostima interese hrvatskog čovjeka. HSS se u ovih četvrt stoljeća više puta cijepao, pa se na kraju sveo na minornu saborsku stranku pod vodstvom jednog osuđenog kriminalca koji je svojim autokratskim postupcima jednostavno izbacio demokratske standarde iz nje.
U novonastalim političkim okolnostima, kad je postalo bjelodano jasno da su svjetonazorski HDZ i SDP dvije frakcije bivšeg SKH, te da treća opcija, bio to Most ili Živi zid, nisu programski i organizacijski toliko jaki da se s punom političkom odgovornošću uhvate u koštac s nagomilanim državnim i društvenim problemima, postavlja se pitanje kakva bi pozicija HSS - a mogla biti kad bi se stranka vratila svojim tradicionalnim demokratskim korijenima. koncept je u ujedinjavanju svih frakcijskih skupina HSS - a koje su na ovaj ili onaj način izašli iz sadašnje stranke. Tako ujedinjene mogle bi pokušati s Radićevim programom prilagođenim današnjim vanjskopolitičkim i unutarnjepolitičkim okolnostima u idućim izbornim turnusima (europarlament, predsjednički i saborski izbori) preoteti primat stranke od sadašnjeg Beljakovog HSS - a. (silovatelj)
Novi slogan - To je naravno izazov koji zahtjeva mnogo veću elaboraciju ovdje nabačene ideje. Novi haesesovski slogan mogao bi biti i te kako privlačan tradicionalnim i konzervativnim hrvatskim biračima, jer je vjera, uz obitelj i domovinu, jedna od temeljnih odrednica hrvatskog nacionalnog bića. Iako velike zapadne demokracije počivaju na sekularnom uređenju države, u SAD - i i Velikoj Britaniji političari pozivaju na Božji blagoslov (u Americi "God Bless America", u Britaniji "God Bless Queen"). U Hrvatskoj je pod militantnim tjecajem liberalnih krugova to zazivanje Božjeg blagoslova potpuno isključeno, a prednost je HSS - a što je to bio njegov slogan kao najjače hrvatske stranke za vrijeme monarhističke Jugoslavije. Vraćanje tog mota prilagođenom novim okolnostima imalo bi veliki promidžbeni efekt u većem dijelu biračke populacije, bez obzira što bi to bilo napadano iz liberalnih krugova.
Hrvatskoj je u novim političkim uvjetima i okolnostima potrebna temeljita rekonstrukcija države, strukturna i operativna, politička, pravna, gospodarska i socijalna. Postojeće političko uređenje nije sposobno ponuditi ništa novo, jer se stanje, bez obzira na stranačke smjene vlasti, jednostavno reciklira. Takozvani Božićni Ustav usvojen je 1990. godine pod predsjednikom Tuđmanom u doba kad je Hrvatska bila suočena s velikosrpskom agresijom. Takav Ustav je u to doba bio potreban, pa čak i s preambulom koja se pozivala na ZAVNOH, da bi se pariralo optužbama iz svijeta kao slijednici NDH. Moderna hrvatska država je, međutim, stvorena u krvi Domovinskim obrambenim ratom, kad su se Hrvati prvi put nakon 1.102 godine borili za vlastite nacionalne i državne interese. Božićni Ustav izmijenio je bivši komunistički čelnik Ivica Račan, skrojivši ga po svojoj mjeri i kao kancelarski Ustav. Uloga Sabora svedena je na servis Vladi. Novi Ustav trebao bi konačno vratiti državnopravnu snagu narodu, odnosno Saboru, kao najvišem narodnom predstavništvu. Hrvatski sabor je danas potpuno marginaliziran, jer djeluje kao interesna udruga postojećih stranaka. Postoji i niz drugih instituta koje bi trebalo preispitati i usvojiti u Novom Ustavu, kao što su, vodeći računa o povijesnom nasljeđu (trojedna kraljevina), regionalno ustrojstvo države, uvođenje drugog doma s obzirom na regionalnu raznovrsnost, referendum o tome treba li Hrvatskoj predsjednička ili parlamentarna demokracija, veći značaj referenduma, izbor narodnih zastupnika većinskim, a ne razmjernim sustavom, izravno biranje najviših dužnosnika na svim razinama vlasti, preispitivanje broja zastupnika u Saboru i njhovih privilegija, itd. Prema tome, jedna od polaznih točaka programa novog Radićevog HSS - a trebala bi biti donošenje potpuno novog Ustava, a ne parcijalno mijenjanje postojećega.
Vanjskopolitička orjentacija - Na globalnom planu vanjskopolitička strategija trebala bi počivati na balansiranoj politici između Washingtona i Bruxellesa, s obzirom na različite interese dvaju moćnih sila u ovoj regiji. S jedne je strane interes Europske Unije pod pritiskom njezinih vodećih članica da se na Balkanu stvori nova asocijacija koja će ga praktički izolirati od ostalog dijela Europske Unije, a s druge strane je interes SAD - a da se regija s obzirom na otvorena pitanja Kosova, Srbije i Bosne i Hercegovine, kao potencijalni izvor sukoba konačno pacificira. Zato je Hrvatska ranije ušla u NATO nego u Europsku Uniju. Bez obzira što se mislilo o Atlantskom savezu, on Hrvatskoj garantira vojnu i politički sigurnost, za razliku od Europe koja baš na Balkanu u tom još uvijek nije na čistu.
Makroekonomska strategija - Nakon socijalističke industrijalizacije, a potom pretvorbe i privatizacije koja je čak legalizirala pljačku narodne imovine, Hrvatska još nije usvojila pravi i za njezine prirodne i ljudske resurse odgovarajući makroekonomski model. Ni jedna vlada to pitanje nije postavila na dnevni red, jer se ustručava konzultirati struku koja bi, predloživši promjene, za svaku vladu bile pogubne. Bez obzira na međunarodne pritiske, Hrvatskoj je neophodno potrebna ekonomska rekonstrukcija, da bi zemlja pokrenula svoje neiskorištene ljudske i prirodne potencijale. Hrvatsku ne mogu pokrenuti dobre želje iz političke kuhinje, nego odgovoran i realan makroekonomski model koji će doći iz stručnih krugova. Sve što dolazi iz vladinih ureda reproducira stanje u kojemu je država i dalje najveći poslodavac. Sastavni dio makroekonomske strategije mora biti pravni, ali i politički odnos prema pogubnim učincima pretvorbe i privatizacije. Konačno, ali ne manje važno, novi makroekonomski model mora sadržavati i odrednice kojima će se primjenom prokušanih poslovnih standarda iz tržne ekonomije eliminirati posvemašnja korupcija kao jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva.
Odnos prema hrvatskom iseljeništvu - U svakoj radikalnoj primjeni političke i gospodarske strategije, odnos prema hrvatskom iseljeništvu mora zauzeti važno i značajno mjesto. Tuđmanova politika prema iseljeništvu isforsirana politikom tzv. "pomirbe" nije polazila od realnih procjena istinskog fenomena iseljeničke Hrvatske. Njegov samo jedan manji dio bio je politički aktivan, često pod uplivom jugoslavenskih obavještajnih službi, a bitno većinski dio hrvatskog iseljeništva postao je, bilo u prekomorskim zemljama, bilo u Europi, sastavni poslovni dio useljeničkih zemalja. Opterećen svojom političkom ulogom. Predsjenik Tuđman se oslonio na manji, politički dio iseljeništva koji se profiterski, položajno ili materijalno, okoristio stvaranjem države. Ni Tuđman, ni kasnije vlade nisu ni pokušale okupiti i ponuditi uspješnim poslovnim, stručnim i znanstvenim Hrvatima iz dijaspore sudjelovanje u izgradnji nove Hrvatske po ustaljenim pravilima poslovanja tržišnog gospodarstva u zemljama u kojima su ostvarili uspjeh. Pomoć hrvatskog iseljeništva domovini svela se tako na obiteljsku razinu, ali ona se godišnje kreće oko 1.5 milijardu dolara i predstavlja značajan prihod, uz turizam, državnoj blagajni u servisiranju vanjskog duga. Još ni jednoj vladi u Hrvatskoj nije palo na pamet da se Hrvatska udužuje kod svojih iseljenika, umjesto na međunarodnom financijskom tržištu. Jednostavno rečeno, Hrvatska bi u odnosu prema iseljeništvu trebala koristiti iskustva drugih uspješnih emigrantskih zemalja, poput Italije, Grčke, Irske, Kine, Indije. U tom smislu trebalo bi na sasvim drugačije temelje postaviti pitanje glasovanja iseljenika za Hrvatski sabor, koje je dosad bilo rezervirano za HDZ bez bilo kakvog pozitivnog učinka, osim za one koji su tobože zatupali iseljeništvo.
SAŽETAK
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA STJEPAN RADIĆ (HSS - RS)
TEMELJNE ODREDNICE I CILJEVI HSS - SR -a
1.OČUVANJE IDEJE I NAUKA BRAĆE RADIĆ
Nauk je human, socijalan, pravedan, usmjeren na očuvanje najvrjednijih tekovina hrvatskog naroda, zahvaljujući kojima smo opstali tisuću godina na ovom sadašnjem prostoru.
2. NACIONALNI INTERESI
Očuvanje nacionalnih interesa hrvatske slobode, neovisnosti, dostojanstva svakog građanina te drugih nacionalnih i iskonskih vrijednosti hrvatskog naroda čije je izvorište u državotvornosti hrvatskog naroda, samostalnoj Hrvatskoj državi i Domovinskom ratu te povijesnom nasljeđu.
3. DOM I OBITELJ - DEMOGRAFSKA OBNOVA
Dom i obitelj su temeljne vrijednosti i interesne zajednice svakog društva i naroda. Bez obitelji narod nema osiguranu sadašnjost ni budućnost. Treba se zalagati za natalitetnu politiku, koja će obitelji omogućiti da u svom domu odgoji više djece. Demografska obnova i zaštita obitelji kao temelja Hrvatske, temeljena na općeljudskim i kršćanskim vrijednostima.
4. GOSODARSKI RAZVOJ
Država mora stvoriti preduvjete za razvoj gospodarstva, koje će imati i svoj socijalni karakter. Turizam, poljoprivreda i prerađivačka industrija trebaju biti osnovne gospodarske grane, u kojem će kapital biti u službi razvoja domaće proizvodnje i usluga, te povećanja standarda hrvatskih građana. Uz razvoj gospodarstva treba promicati prosvjetu, znanost i kulturu.
5. ZAUSTAVLJANJE PROPADANJA I OŽIVLJAVANJE HRVATSKOG SELA I OTOKA
Nestankom i propadanjem hrvatskog sela i otoka izumire i hrvatski narod. Obnovu hrvatskog sela i zaustavljanje iseljavanja s otoka treba poticati svim mogućim sredstvima, a što treba postati prioritet svake buduće hrvatske vlade.
6. SOCIJALNA SIGURNOST
Posebna pažnja treba se posvetiti najsiromašnijima i nesposobnima za rad, i preko socijalnih programa im omogućiti život dostojan čovjeka. Visina mirovina mora biti tolika da osigura ugodan i dostojanstven život. Zdravstvena zaštita mora biti dostupna svim kategorijama građana.
7. PRAVNA DRŽAVA
Osiguranje vladavine prava i pravde jednake za sve građane, a ne samo uhljebe vladajućih stranaka! Glasujte za referendum koji prelaže udruga "U ime obitelji" dr. Željke Markić.
8. DRŽAVNA UPRAVA
Racionalizacija i preustroj državne uprave temeljene na profesionalnim kriterijima i decentralizaciji, a sve radi osiguranja efikasnog i ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske.
9. HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA
Očuvanje hrvatske kulturne baštine i tradicije kao jamstva za očuvanje hrvatskog nacionalnog bića.
10. ZAŠTITA OKOLIŠA
Trajna zaštita prirodnih i nacionalnih bogatstava i otimalno upravljanje pojedinim djelovima okoliša, a posebice zaštićenim dijelovima prirode i izvorima pitke vode za ljudsku konzumaciju.
11. POVRAT IMOVINE
Preispitivanje svih odluka zakona koji su nanijeli štetu RH i hrvatskom narodu te kažnjavanje svih odgovornih, kao i povrat sve protupravno stečene imovine.
12. DOMOVINSKI RAT - NACIONALNI PONOS
Preko svojih članova i simpatizera iznositi i promicati istinu o Domovinskom ratu. Osigurati trajnu zaštitu dostojanstva Domovinskog rata, kao i prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji te civilnih žrtava iz Domovinskog rata. Temelj HRVATSKE DRŽAVE JE DOMOVINSKI RAT i on mora ostati naš najveći NACIONALNI PONOS.
13. ZAJEDNIŠTVO DOMOVINSKE I ISELJENE HRVATSKE
Iseljena Hrvatska je jednako kao i domovinska Hrvatska zaslužna za uspostavu i obranu zajedničke domovine. Za budući gospodarski i politički razvoj Hravtske neophodno je zajedništvo domovinske i iseljene Hravtske te osiguranje trajne zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Spasimo Hrvatice i Hrvate od iseljavanja "trbuhom za kruhom" diljem svijeta. Vratimo dostojanstvo i zahvalnost iseljenim hrvatskim građanima ma gdje bili i žive diljem cijeloga svijeta.