Primadona hrvatske teorije umjetnosti
VERA HORVAT PINTARIĆ
Kruna rada primadone hrvatske teorije umjetnosti
http://www.jutarnji.hr/kruna-rada-primadone-hrvatske-teorije-umjetnosti/336946/
Nova biblija hrvatskog modernizma
http://globus.jutarnji.hr/kultura/nova-biblija-hrvatskog-modernizma?onepage=1
Milan
Steiner,…..Vera Horvat Pintarić.
http://vaseljena.blog.hr/2009/11/1626928336/milan-steiner-vera-horvat-pintaric.html
Vera Horvat-Pintarić
Born 1926 in Sisak,
Croatia.
Studied art history and archaeology at the University of Zagreb,(grad.
1951, Ph.D. 1959). 1951 assistant in the department of art history, University of Zagreb; 1962 senior lecturer, 1967
associate professor, and 1974–1999 full professor. 1967 founded chair of visual
communications and design, University
of Zagreb. Member of the
editorial board and co-founder of bit international magazine. Editor of bit
issues the word image (1969) and television today (1971). Member of the
editorial board of Europa letteraria (1963–1977) and Nuova rivista europea
(1978 1988). Author of educational programs on art within the educational
program of Zagreb Television (1966–1977, 1986).
Monograph of Vjenceslav Richter, Editor Vera
Horvat-Pintarić; Printed and
Copyright by GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, Zagreb 1970.
World Exposition in Brussels
1958
http://www.cosy.sbg.ac.at/~zzspri/stories_from_professional_life/1958_EXPO-Yugoslav.htm
V. H.-P., “Vizualna kultura i problemi vizualnih
komunikacija,” in: Praxis, 4/6, 1966, pp. 639–643.
Computer and Visual Research, May 5th and 6th, 1969
Tendencies 4,1969, Computers and Visual Research
Jonathan Benthall in front of works by Peter Milojevic
This exhibition was part of the Tendencies 4, organized by
the New Tendencies movement. It was shown at the Galerija suvremene umjetnosti
(Gallery of Contemporary Art, today the Museum
of Contemporary Art Zagreb) in Zagreb from May 5th until
August 30th, 1969.
The art exhibition was accompanied by an International
symposium by the same name Computer and Visual Research. The symposium took
place on May 5th and 6th, 1969; the speakers were:
Kurd Alsleben, Art Research Center (Nancy Stephens and
Thomas Michael Stephens), Bozo Bek, Renzo Beltrame, Jonathan Benthall, Vladimir
Bonačić, Silvio Ceccato, Waldemar Cordeiro, Umberto Eco, Herbert W. Franke,
Grgo Gamulin, Karl Gerstner, Alfred Graßl, (arsintermedia), Josef Hlavacek,
Vera Horvat-Pintaric, Boris Kelemen, Zelimir Koscevic, Martin Krampen, Leonardo
Mosso, Vjenceslav Richter, Zdenko Šternberg, Josef Herman Stiegler, and Bozo
Tezak.
Frieder Nake and Marc Adrian did not assist, but both sent
papers that were read during the event. Most of the texts presented in the
symposium were published in a special issue of bit international, and some of
them were reprinted in
Vera Horvat Pintarić
Tradicija i moderna
Izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
2009
Legendarna profesorica je generacije studenata na Odsjeku za
povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu poučavala da nešto
razumjeti, znači to dobro vidjeti, a to bi bio i sažetak i temeljno načelo ove
knjige, ali i autoričine metode koju je koristila u tumačenju djela općenito.
Iako stručna, ova knjiga pisana je jednostavnim i lijepim jezikom
Nakon osam godina, koliko je prošlo od “Svjedoka u slici”,
Vera Horvat Pintarić napisala je novu knjigu “Tradicija i moderna”. Riječ je
prije svega o vrhunskome djelu koje se iz više razloga može shvatiti kao suma
fascinantnoga autoričina iskustva. Legendarna profesorica je generacije
studenata na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
poučavala da nešto razumjeti, znači to dobro vidjeti, a to bi bio i sažetak i
temeljno načelo ove knjige, ali i autoričine metode koju je koristila u
tumačenju djela općenito. Iako stručna, ova knjiga pisana je jednostavnim i
lijepim jezikom koji uspijeva učiniti razumljivima i vrlo hermetična i
zagonetna djela moderne umjetnosti i stoga je dostupna širem krugu čitatelja, a
ne samo upućenoj publici. Razlog je tomu i činjenica da Vera Horvat Pintarić umjetnost koju tumači ne
promatra kao neku ezoteričnu i čovjeku daleku posebnost. Svakodnevica je
upisana u umjetnost, a zadatak je povjesničara umjetnosti da dešifrira skrivene
znakove koje je neki umjetnik unio u svoje djelo i tako ga učinio živim
svjedokom vremena. Ono što je originalno u ovoj knjizi, baš kao i u
cjelokupnome opusu Vere Horvat Pintarić, osobno je viđenje građe koju opisuje.
Na nizu primjera pokazuje kako su djela venecijanskih majstora utjecala na
najveće umjetnike moderne; koliki je utjecaj na Cezannea imala “Svadba u Kani”
Paola Veronesea, a na Veronesea Tizianova “Assunta”. U knjizi ćete pročitati i
kako je novopronađena fotografija iz münchenske sobe Miroslava Kraljevića
potvrdila tezu o utjecaju Velasqueza na tog autora, ali i odgovor autorice na
pitanje kako naslikati kišu kroz najbolje primjere prikaza motiva u slikama
europskih majstora, a sve kao uvod u priču o remek-djelu Milana Steinera.
Posebno je poglavlje posvećeno Ivanu Meštroviću, kiparu koji je postigao gotovo
holivudsku slavu, kakvu nitko od naših umjetnika prije ni poslije nije dosegao.
Zanimljive su i paralele između umjetnika i književnika koje autorica povlači u
nekoliko navrata u knjizi. Pojmovi su objašnjeni na pažljivo odabranim
primjerima sa 770 reprodukcija.
Knjiga koja će promijeniti pogled na zbivanja u europskom
slikarstvu
http://www.jutarnji.hr/vera-horvat-pintaric--knjiga-koja-ce-promijeniti-pogled-na-zbivanja-u-europskom-slikarstvu/321058/
Svjedok u slici
Za ovu je knjigu Vera Horvat Pintarić primila uglednu
Nagradu Grada Zagreba,2002.
Nove figure za nove stvarnosti u eri moderne
Promatrajući i analizirajući velika djela moderne
umjetnosti, koristeći se svjedočanstvima samih umjetnika i relevantnim
interpretacijama djelâ moderne umjetnosti, povjesničarka umjetnosti i
akademkinja Vera Horvat Pintarić (Sisak, 1926), napisala je originalnu i
nezaobilaznu knjigu u proučavnju moderne umjetnosti. Stoga će ova knjiga,
namijenjena redovitim članovima Matice hrvatske i obogaćena s gotovo tristo
ilustracija, zasigurno pobuditi zanimanje kod stručnjaka ali i najšireg kruga
čitatelja.
Knjiga rasprava i ogleda o ikonografijskim izvorima i
motivima djelâ moderne umjetnosti, o ulozi i značenju čovjeka u stvarnosti i
prikazu njegove figure u umjetnosti. U ekstremnim ideologijama i javnom životu
20. stoljeća stvarnost se shvaća lako i površno, a čovjek prikazuje kao
pseudoheroj, po konvencijama akademizma 19. stoljeća. Veliki majstori moderne
umjetnosti i njihovi prethodnici, poput Cézannea, Rodina, Matissea, Picassa,
Mooreaa, Giacommetija, Kleea, oslobođeni zahtjeva naručitelja i propisane
ikonografije, a osjećajući i promišljajući stvarnost, stvaraju novu sliku
čovjeka, figuru u slobodnim proporcijama, prikazujući ga kao deformirano,
fantastično, čudovišno, miješano biće, ljudsko i životinjsko. Takav prikaz
cjeline čovjeka, nazvan novom ružnoćom, nastaje u traganju za istinom, za
prikazom čovjeka kakav on jest, u suprotnostima, a otkriva svjesne ili
nesvjesne utjecaje tribalne i srednjovjekovne umjetnosti. Time se
nagoviještavala i jedna složenija, zamršenija stvarnost, stvarnost proistekla
iz sučeljavanja umjetnikâ sa samima sobom, poniranja u svijet i osobnih
iskustava. Na tom tlu rješavao se jedan od glavnih problema moderne umjetnosti:
kako izraziti osobnost u društvima gdje se osobnost smatrala bolešću?
Totalitarna društva, društva vertikalnih barbara i melankolika dvostruke,
faustovske duše karakterizira, naime, potpuna odsutnost osjećaja za vrijeme i
bijeg od stvarnosti koje su umjetnici istinski svjedoci i glasnici.
Painter Of Antipodes:
Robert Pauletta by Mladen Lučić
http://www.robertpauletta.com/en/painter-of-antipodes/positive-eclecticism
bit international
http://dada.compart-bremen.de/node/4502
HRVATSKI TOP 800
800 najmoćnijih Hrvata
http://www.nacional.hr/clanak/13738/800-najmocnijih-hrvata