Profesor dr.sc.IVO HERGEŠIĆ
The 40 th anniversry of the Professor Ivo Hergešić's death 29 th Dec ( 1977. - 2017-)
http://www.eho.com.hr/news/profesor-drscivo-hergesic/10152.aspx
Profesor dr.sc.IVO HERGEŠIĆ, utemeljitelj Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu
Dr.Ivo Hergešić
( Zagreb,23.srpnja,1904. - Zagreb, 29.prosinca,1977.)
http://www.eho.com.hr/news/profesor-drscivo-hergesic/8822.aspx
Prvi ozbiljniji napisi o filmu i kinematografiji na južnoslavenskom prostoru pojavili su se u Zagrebu sredinom drugog desetljeća dvadesetog stoljeća, a u Zagrebu je, 1916., izdan i prvi južnoslavenski filmski časopis Kino.
U razdoblju takozvane stare Jugoslavije relevantne tekstove o filmu objavljivala su, obično u književnim časopisima, i ugledna književna imena: Tin Ujević, Gustav Krklec, Ivo Hergešić i drugi.
Posebno je važna Hergešićeva djelatnost koji je od kraja dvadesetih godina objavljivao seriozne filmske kritike, a kasnije ,1956.osniva Katedru za komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u okviru koje će, početkom šezdesetih, promovirati i filmologiju, a Rudolf Sremec je prvi predavač povijesti filma i filmskog jezika, na katedri za teatrologiju, tada Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakultetu u Zagrebu
Povijest poredbenog proučavanja književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu započinje 1956.kada je, u veljači te godine, Dr. Ivo Hergešić izabran za profesora na ovom fakultetu, a na njegov prijedlog, i po njegovu nacrtu, osnovana je Katedra za komparativnu književnost,pa se od školske godine 1956/57. komparativna književnost mogla slušati kao jednopredmetni studij, te kao prvi ili kao glavni predmet.
Profesor Hergešić utemeljio je studij na metodologiji tadanje europske, osobito francuske komparatistike, uvažavajući pri tome činjenicu da poredbeno proučavanje književnosti ima u hrvatskoj znanosti relativno dugu i bogatu tradiciju. Prema njegovoj zamisli, studij komparatistike tako obuhvaća tri glavna područja: teoriju i metodologiju komparativnog proučavanja književnosti, opću povijest književnosti i komparativni studij hrvatske književnosti. Smatrajući, osim toga, da je povijest i teorija teatra najuže povezana s proučavanjem dramske literature, Hergešić je i teatrologiju shvatio kao integralni dio cjelovitog studija komparativne književnosti.
Svako od tih temeljnih područja obuhvaćalo je zasebnu ispitnu materiju, a predavali su se različiti pojedinačni kolegiji: jedni bi zahvaćali neke teorijske i metodološke probleme studija komparativne književnosti, drugi, epohe ili razdoblja povijesti književnosti europskog kulturnog kruga, treći, veze i odnose hrvatske književnosti s drugim literaturama u nekom povijesnom razdoblju, a četvrti, teoriu i povijest kazališta. Zamišljeno je također da studenti kroatistike (tada jugoslavistike) slušaju i polažu kolegije iz opće povijesti književnosti. S druge strane, studenti komparatistike morali su, osim stručnih predmeta, slušati i polagati ispite iz općih predmeta i iz poznavanja dvaju svjetskih jezika.
Budući da je studij komparatistike izazvao izuzetno veliko zanimanje studenata, a znanstveni rad na komparativnom proučavanju hrvatske književnosti ne samo da ima dugu i bogatu tradiciju, nego se odvija i na ostalim studijskim grupama, nova se Katedra ubrzano razvija i domalo postaje Odsjekom za komparativnu književnost, na kojem prvobitno zamišljeni predmeti, uz manje izmjene i određena proširenja, postaju katedrama. Tako Odsjek sada čini pet katedri: 1. Teorija i metodologija proučavanja književnosti; 2. Opća povijest književnosti; 3. Komparativna povijest hrvatske književnosti; 4. Teatrologija i dramatologija; 5. Filmologija.
Na Odsjek su izabrani asistenti: Breda Kogoj-Kapetanić (1957), za opću povijest književnosti, Svetozar Petrović (1957), za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, Darko Suvin (1957), za teatrologiju, Ante Peterlić (1966), za filmologiju, te predavači Ivan Slamnig (1960), za komparativnu i opću povijest književnosti kao i Rudolf Sremec (od 1963. do 1968), za filmologiju.
Razgranat znanstveni i nastavni rad zahtijeva nove nastavnike i suradnike, pa su na Odsjek postupno birani Maja Hribar-Ožegović (za teatrologiju, 1962), Đuro Novalić (za komparativnu povijest hrvatske književnosti, 1963), Milivoj Solar (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, 1963), Tomislav Kurelec (za opću povijest književnosti, 1968), Pavao Pavličić (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1970), Miroslav Beker (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, prešao s anglistike, 1970),Odsjek napuštaju:Drago Suvin (professor u Torontu), Breda Kogoj-Kapetanić
( profesorica u Seattleu), Svetozar Petrović (profesor u Novom Sadu) i Tomislav Kurelec ( urednik na HTV).
Profesor Hergešić odlazi 1971.godine u mirovinu.
Nakon toga na Odsjek dolaze:
Mirko Tomasović (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1971), Gordana Slabinac (za opću povijst književnosti, 1971), Boris Senker (za teatrologiju, 1971), Gajo Peleš (za opću povijest književnosti, 1971) i Zoran Kravar (za teoriju književnosti, 1973).
Do veće promjene u organizaciji nastave i režima studija komparativne književnosti dolazi 1972/73. Nakon dugotrajnih i opsežnih priprema, Odsjek organizira nastavu prema načelu izbornih kolegija.
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=26
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=147
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=126
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=27
http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=18