PROŽIVITE CIJELI SVOJ ŽIVOT

Sljedeći naslov velikog N.V.Pealea jest knjižica bremenitog naziva

„Proživite cijeli svoj život“.

Autor Peale tvrdi da dinamički i pozitivan stav predstavlja snažnu magnetsku silu, koja samom svojom prirodom povlači dobre učinke. Nadalje kaže: „ Nema granica onomu što će Bog pružiti onima koji se pridržavaju Njegovih zakona.“

Jedan čuveni arhitekt F.L. Wright je rekao: „ Sve se uvijek događa onako kako iskreno vjerujete. I ja mislim da se ništa neće dogoditi, sve dok u to ne budete potpuno i duboko vjerovali.“

Što netko u sebi nosi više ljubomore, to je kritičniji prema onima koji su uspješni. Znak mentalnog zdravlja jest radovanje uspjesima drugih, podjela zadovoljstva s njima. Nikad ne bismo trebali sebe ili svoja postignuća uspoređivati s drugima, već usporedbe donositi u sebi i samo u odnosu na sebe. Trebamo se neprestano natjecati sa samim sobom. To će nas osnažiti i omogućiti dostizanje viših standarda i postignuća. Nemojmo poticati svoje neuspjehe omalovažavajućim

i ljubomornim mislima. Mislimo ispravno, s ljubavlju, s nadom i optimizmom i postići ćemo željene životne pobjede.

Suptilna i važna činjenica jest da, ako duhovne vrijednosti želimo samo za sebe, one će u našim rukama postati beživotne, ali kad istodobno primamo i dajemo, one neprestano rastu.

Zlovolja nagriza dušu i blokira kanale kojima protječu duhovne i stvaralačke sile. Nedostatak osobnog unutrašnjeg mira na suptilne se načine brzo odražava u pogoršanju odnosa s drugima. A odnosi s drugim ljudima duboko su važni za uspješan život pojedinca.

W. James je rekao: „ Kod svakog pothvata, najvažniji čimbenik je naša vjera. Bez vjere nema izgleda za uspjeh. Ona je temeljna.“

Jedan sudac Vrhovnog suda u SAD-u izjavio je: „Ono smo , što vjerujemo da jesmo.“, a Emerson je upozorio da „nikakva izobrazba, pomoć drugih niti iskustvo ne mogu nadomjestiti nedostatak vjere.“

Peale savjetuje: „ Ne namećite si ograničenja koja ste sami uspostavili.Nastavite vjerovati dok god živite i time ćete produljiti

postizanje novih uspjeha.“

Autor govoreći o entuzijazmu kaže: „ Kad se jednom oslobodite pesimizma i zlovolje i razvijete poletan i optimistički pristup, u životu će vam se početi događati veličanstvene stvari. Čak i ako su vam sposobnost, izobrazba i iskustvo lošiji nego kod drugih, to u dobroj mjeri možete nadomjestiti dinamičkim entuzijazmom.“

Već spomenuti američki mudrac Emerson je rekao: „ Ne trošite se u odbacivanju nečega, niti u povicima na nešto što je loše, već pjevajte o ljepoti onoga što je dobro.“

U svjetlu ovoga, glupo je prihvatiti depresivnu i nenadahnjujuću doktrinu osobne ograničenosti. Nije neskromno osjećati entuzijazam spram samoga sebe. W.James veli: „ Vjerujte da posjedujete značajne

zalihe zdravlja, energije i izdržljivosti, i vjera u to pomoći će vam to i ostvariti.“

Mnogi ljudi sebe potcjenjuju. Da bi se suprotstavili sputavajućem učinku takvog samo-omalovažavanja, trebamo prakticirati optimistički entuzijazam spram vlastite sposobnosti. Kad odlučno odbacimo koncept osobne ograničenosti i razvijemo pozitivan pogled na svijet, zaprepastit će nas koliko će se novih kvaliteta u nama roditi. Tada možemo činiti i biti ono što smo sve donedavno smatrali posve nemogućim. Entuzijazam se ne može razvijati u umu ispunjenom glupim, nezdravim i destruktivnim mislima.

Isus reče:“Tko hoće sačuvati svoj život, izgubit će ga, a tko izgubi radi mene svoj život, pronaći će ga.“

Peale kaže: Dovedite se u stanje smirenosti i mira. Svakoga dana učinite nešto za druge. Molite se i zahvalite na svemu udjeljenom. Te na kraju:Entuzijazmom i optimizmom istjerajte sve negativnosti iz svoje glave.

Evo dobrog citata iz Biblije koji možemo ponavljati svaki dan: „Hvalite Gospodina, jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova.“

Nikad nemojmo sumnjati u čuda koja će nam donijeti stvaralačka

moć entuzijazma.On je snažan faktor u umjetnosti dinamičkog proživljavanja cijelog života. Autor nadalje kaže: Organizam ne može funkcionirati uz mentalno prihvaćanje beskorisnosti. O tom jedan liječnik veli: „ Ako depresivno razmišljanje prijeđe u naviku, time se najmanje deset puta povećava mogućnost obolijevanja. Optimizam, iskrena vjera i entuzijazam zbirno predstavljaju moćno sredstvo za sprječavanje oboljenja i izlječenje. Primijetio sam da samouvjereni ljudi pokazuju veću moć izlječenja kad bolest nastupi. Entuzijazam je jedan od najvećih izvora zdravlja. Ako nam nedostaje entuzijazam , poletnim ponašanjem možemo učiniti da nas entuzijazam cijeloga ispuni. Sama riječ entuzijazam izvedenica je od dviju grčkih riječi:

„en“ i „theos“ što znači :“Bog u tebi“ ili „ispunjen Bogom“. Dakle, posjedovat ćemo entuzijazam, snagu ili moć u onolikoj mjeri u kojoj Bog postoji u nama. Bog nam je podario život: Bog može i hoće obnoviti naš život. Kad izađete iz sklada s Bogom , život gasne, vitalnost opada, a entuzijazam nestaje. Kod niskog entuzijazma, niska je razina vitalnosti, energije i snage. Stoga, ispunimo se Bogom i entuzijazam će rasti kao što raste Božja prisutnost u nama, osjetit ćemo novu vitalnost, energiju, snagu i učinkovitost. Važno je stoga razviti osjetljivost na pozitivne vibracije što dolaze od Boga, izvora našeg života. Ispunimo se entuzijazmom i stari će posao dobiti nove vrijednosti, a život će nam biti ispunjen snagom. Na taj način ćemo krenuti putem koji vodi do većih ostvarenja.

Shvaćanje prave svrhe, potpomognuto entuzijazmom , unaprijedit će naš svakodnevni posao, bez obzira čime se bavimo.

Entuzijazam  je naime obilježje živahne budnosti. Ne bismo trebali dopustiti da nam osjećaj krivice pomuti duh. To je najveći od svih uzročnika nezadovoljstva. Moramo ostati duhovno krepki i živahni te pružiti životu sve a zauzvrat ćemo biti nagrađeni najvećim darovima

dok nam život nikad neće biti dosadan.

U narednom poglavlju autor Peale tvrdi: „ Postoje razine mentalnog življenja do kojih ne mogu doprijeti ozlojeđenost i frustracije. Do te mentalne razine, na kojoj vas ništa ne može neopravdano uznemiravati, može vas dovesti samo smireno razmišljanje.“

Protiv frustracije je jedna od najboljih metoda davati najbolje od sebe u svemu što činimo i ništa više. Grozničavim srljanjem, obavljanjem posla s napetošću i zabrinutosti, uz osjećaj da nikad nešto nismo u potpunosti obavili, samo podgrijavamo iritantne frustracije.Peale predlaže da pokušamo te vruće emocije zamijeniti naglašenom promišljenošću i organiziranom učinkovitošću.

U poslanici sv. Pavla kaže se: „…i, kad sve nadvladate, zadržite se.“- to je jedna od najvećih metoda svih vremena ta liječenje frustracije.

Stoga je smirena i urbana filozofija prihvaćanja ljudi i situacija, spoznaje na koji način o njima smireno razmišljati, najvažnije u uklanjanju frustrirajućih osjećaja.

Mir trebamo isto kao i hranu i vodu, kao što nam je potrebno sunčevo svjetlo i spokojan san. I stoga ne potcjenjujmo kumulativni učinak

svjesno primijenjenog pribranog razmišljanja na svoje frustracije.

Frustracija je kombinacija žestine i stresa: žestina se liječi hladnokrvnošću, a stres mirom.

U životu tako, često ne uspijevaju oni ljudi koji ne znaju obuzdati ljutnju, skloni su oštrim reakcijama i postupaju iritantno.

Bog mijenja alkoholičare , kradljivce, lažljivce i varalice, jer Bog može promijeniti ljude s problemom nemogućnosti kontrole emocija, isto onako kao što može mijenjati osobe koje su moralno pokleknule.

Stoga je razumljivo zašto Biblija savjetuje: „ Ako se ljutite, ne griješite.Neka sunce ne zađe nad vašom srdžbom.“(Pavlova poslanica  Efežanima). Znači, izbacimo iz uma loše emocije: ljutnju, strah i mržnju, i moći ćemo razviti osjećaje zdravlja i vitalnosti.

Nadalje , Biblija veli:“ Svojim ćete postojanošću spasiti duše svoje.“

Postojanost i strpljenje su velike riječi , koje pretpostavljaju zrelost, kulturu i mentalno zdravlje. Činjenica je da molitvom, ako je ona iskrena i u nju iskreno vjerujete, možete blokirati svoje frustracije.

Jednostavna ali moćna istina jest da molitvom, ljubavlju i razmišljanjem možete ukloniti bilo kakvu frustraciju. A time ćemo ujedno neizmjerno povećati svoju sposobnost za uspješan život.

 U poglavlju o brigama Peale piše: „Osnovna tajna rješavanja briga jest zamjena straha vjerom, kao dominantnim mentalnim pristupom.

Dvije su sile na ovom svijetu moćniji od svih ostalih. Jedna je strah

druga je vjera ; a vjera je moćnija od straha.“

Brige, naime, otežavaju naše najbolje djelovanje. Čini se da nenormalni strah posjeduje ogromnu moć  za izazivanje bolesti, pa čak i onih s tragičnim ishodom.  Sofisticiranost doslovno znači mudrost, poznavanje puta kojim idem.

Biblija kaže :“ Ako ostanete u meni i ako moje riječi ostanu u vama, tražite što god hoćete, i bit će vam.“ (Ivan).

Znači: Vjerujmo u Boga i živimo dan danom.

Emerson savjetuje: „ Činite ono čega se bojite i straha će zasigurno nestati.“ Jedan američki novinar je rekao: „Kad se čovjek pribrano uvjeri da nema onoga što ne može izdržati, svi će ga strahovi napustiti.“ Strah je samo nakupina zlokobnih sjena, a sjena se ne sastoji od ničega. Brige otupljuju mentalnu životnost. Ali kad se one uklone, um s novim poletom i izoštrenim vizijama može ponovno učinkovito djelovati u razvijanju stvaralačkih zamisli.

Kad ispravno gospodarimo  punim potencijalom snaga koje se u nama kriju, dovoljno smo moćni za suprotstavljanje svim poteškoćama.

Biblija kaže: „Ali u svemu ovome sjajno pobjeđujemo po Onome koji nas je ljubio.“ (poslanica Rimljanima).

Netko reče u jednom svom govoru: „ Iskustvo mi govori da su samo veliki planovi ostvarivi.“ I to je doista istina, jer male planove ne prati snažan poticaj i dinamika djelovanja.

Trebamo razmišljati dalekovidno i time ćemo osloboditi sve moćne sile. Tajna uspješnog življenja u nadzoru i upotrebi snage koju poteškoće unose u našu ličnost.

Stoga kako bi svladali poteškoće, trebamo se predano moliti, duboko vjerovati i činiti velika djela.

 Majka autora Pealea je jednoć rekla: „ Molitva počinje tamo gdje prestaju ljudske mogućnosti.“

Valja naglasiti da ljudi sa stavom gubitnika nikad sebe ne daju svim srcem. Peale kaže:“ Život je osmišljen da bi ga se u potpunosti živjelo. Stvoreni smo da bi nam tijelo godinama bilo prepuno vitalnosti.“

Nadalje veli: Napola mrtvi, ravnodušni, nesuvisli ljudi vitalni život za kojim teže mogu ostvariti jednostavnom smicalicom:opraštanjem samome sebi. Ako zadržimo životnost u punom smislu te riječi, bit ćemo u stanju osjetiti zadovoljstvo u svemu što činimo, jer životnost potiče osjećaj zadovoljstva. Dubina zanimanja, koje je često samo konzumno , također može biti mjera životnosti. Ovisno o stupnju u kojem razvijemo svoje zanimanje za ono što se oko nas zbiva, stvorit ćemo život prepun sadržaja i uzbuđenja.

Životnost možemo odrediti po stupnju prisustva nadahnuća u svojem umu. Možda krajnja svrha ljudskog postojanja i leži u sposobnosti poimanja ljepote, vječnog mira, veličanstvene čudesnosti samog mističnog svijeta. Svrha je nadahnuća da nam pomogne u svladavanju slabosti, bolesti i unutrašnjih sukoba.

Tolstoj je rekao u potrazi za unutrašnjim mirom:“Upoznati Boga znači živjeti.“

Autor tvrdi: „ Kad se držite misli poput nade, povjerenja, odlučnosti i dobre volje, stvara se neprekidni protok energije. Kad vašim umom prevladavaju ovakve misli, krajnji učinak će biti to što ćete ostvariti visoku razinu životnosti.“

Mnogi ljudi žive u čvrstom stisku BPN: brige, poteškoće, nevolje.

Zalihe energije, izostanak umora ovise o tome jesmo li usklađeni s prirodnim Božjim ritmom.

 Emerson kaže: „Svijet pripada onima nabijenim energijom.“

Ljudi uistinu ispunjeni energijom moraju biti samo oni ljudi koji su disciplinirali svoj um, s ciljem izbjegavanja stresa i sukoba. Isto tako, oni su naučili razmišljati živahno i s entuzijazmom.

Strah, nemir, mrzovolja, frustracije, napetost-takve i slične nezdrave misli loše djeluju na srce te vrlo često dokazuju sposobnost oduzimanja ogromne količine energije.Kad ljudi doživljavaju slom zbog, kako kažu „preopterećenosti poslom“ stvarni uzrok vjerojatno treba tražiti u velikom pritisku na emocionalno-duhovni mehanizam:

u tegobama poput zabrinutosti, nezadovoljstva ili napetosti. Dakle, takva iscrpljenost je najčešće uzrokovana poremećajima ili slabljenjem procesa mišljenja. Pravi i potpuni vjernici su tako živahni i bodri. Naime, ako razmišljamo o umoru, ako ga potičemo, uskoro ćemo se i osjećati umorno, dok živahno razmišljanje reproducira se u životnosti. Poletan, životan um se ne iscrpljuje. Stoga treba izbjegavati

porast umora u svojim mislima i stavovima.

Treba izraziti duboki interes za sve životne aktivnosti i sačuvati gorljivost. Jedan mudar čovjek dok je stajao pod sunčevim svjetlom,

glasno bi izgovarao sljedeću kreativnu potvrdu:

„ Udišem čiste, prekrasne, pozitivne misli Boga i Isusa Krista, koji u potpunosti ispunjavaju moj svjesni i podsvjesni um, do punog oslobađanja od negativnih, nečistih, zavidnih, nesmiljenih misli mržnje i zlobe,koje s Božjom pomoći, u potpunosti izbacujem iz svoje

svijesti, podsvijesti i super-svijesti.“

Treba polagano i glasno ponoviti sljedeće riječi stare i poznate ode:

„ Tako dugo me Tvoja moć blagoslovila, i siguran sam da će me voditi i dalje.“

Peale kaže: „Uspješnost u životu ovisi o donošenju većeg broja mudrih odluka u odnosu na pogreške.“

Nadalje veli:“Ako vam je um ispunjen greškama, tada one imaju težnju postati dominantnima.“

Trebamo ovladati umjetnošću duhovne meditacije. Svako pitanje podvrgnuti treba duhovnom testu i ne donositi odluke koje se ne podudaraju s općim stavovima etike. Što više naš um bude ispunjen duhovnošću, to ćemo se bolje povezati s tim silama koje djeluju u pozadini. Suživotom s njima kroz pronicavost, pouku i prosvijećenost, možemo izbjeći pogreške i propuste koje bi, uz manju duhovnu osjetljivost , bili skloni često činiti.

Razmišljanje o ranijim pogreškama može dovesti do njihovog automatskog ponavljanja. Za kraj ovog poglavlja Peale kaže da priijenimo na sebi najvažniji test svih vremena:“Jesam li ja ispravna osoba?“ Ako jesmo ispravni, to će uroditi težnjom da se i stvari na isti način odvijaju. W. James je rekao :“ Razviti moć tišine isto tako je važno kao i razviti moć riječi.“ Izaija kaže: „ Mir i obraćenje spas vam je.“ Naime, mentalni stres uvijek dovodi do zagrijavanja uma, a pregrijani um ne može ispravno djelovati. Kako bi ispravno mislio, um mora biti hladno racionalan. Moramo misliti umom, a ne emocijama. Vrlo je važno shvatiti da napetost može izazvati, što je čest slučaj, ozbiljnije posljedice nego težak i naporan rad.

U Evanđelju piše: „Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti.“ (Matej)

Također Veliki Liječnik savjetuje da budemo radosni:“Radujte se uvijek u Gospodinu.“ Sreća i sklad su istoznačni pojmovi- sreća i sklad temeljni su čimbenici učinkovitosti. Radost izaziva ritmičku usklađenost tijela, uma i duše, stvarajući onaj savršeni timing i ugođenost što rezultiraju vrhunskim vještinama. Podržava i izdržljivost, osobito srca. Vrlo je teško pobijediti sretnu i skladnu osobu. Radost je neka vrsta maziva za mozak, a time i za živce, mišiće i srce.Ako smo odlučni nešto u sebi popraviti, moramo ovladati svojim umom, umjesto da on nadzire nas. Dakle, vjerom, razmišljanjem i djelovanjem, vremenom možemo sebe pretvoriti u sretnu, harmoničnu osobu, prilagođenu stvaralačkim životnim silama.

Autor Peale preporučuje da trenutak prije nego ćemo započeti novi dan, duboko udahnemo i kažemo:“Stojim uspravan, visoko razmišljam, vjerujem na visokoj razini.“

Evanđelje po Ivanu veli: „Kad to znate, blago vama ako to i činite.“

Radost se povećava dok je dijelimo s drugima, a nestaje ako je želimo zadržati samo za sebe. Mnogo je puta dokazano da zadovoljstvo oslobađa osobnost koja onda postaje uvjerljiva. Time se potiču novi

stvaralački kapaciteti.Još autor savjetuje:“Nikad ne mislite loše o sebi ili o svojem poslu.“ Doista je istina da vremenom postajemo ono o čemu mislimo i govorimo. Pišući o depresiji Peale kaže da su simptomi blage depresije:obeshrabrenost, usamljenost, neutješnost, osjećaj manje vrijednosti i, jednostavno nedostatak životne radosti.

Depresija se, nadalje veli, može učinkovito liječiti nadom.

Govorom sebe možemo navesti na bilo kakvo željeno stanje duha.

Živimo s nadom, govorimo s nadom i počet ćemo se bolje osjećati.

Jedna od najmoćnijih stvari na svijetu je nadom ispunjen um.

Depresivni ljudi često trebaju lijekove- usklađeno djelovanje religije i medicine osigurava vitalnost i brzu obnovu energije.

Netko reče: „ Živite iznad običnih stvari.“ Evo jedan mudar savjet: „Prilagodite svoj um da razmišlja na razini koja je iznad svakodnevnih stvari i uvijek ćete posjedovati uzvišeni duh, što će vas držati dalje od depresije.“

W. James definira emocije:“kao stanje uma koje se manifestira u senzibilnim tjelesnim promjenama.“

Istina jest da ako više očekujemo, više ćemo i dobiti.

Depresija je odraz stanja duha, a depresivni postajemo zato što depresivno razmišljamo.Jedna od najučinkovitijih misli koja djeluje protivno depresiji jest jednostavna spoznaja da Bog skrbi za nas i da će nas izvesti na pravi put. Pravi odgovor na depresiju je u stvari ljubav prema ljudima i ljubav prema Bogu.

Velika vrijednost duševnog mira leži u tome što on povećava intelektualnu snagu. Um uspješno funkcionira samo ako je smiren-ako nije užaren.Filozof Seneka kaže: „ Um nikad nije u pravu , osim kad je izmiren sa samim sobom.“

Stvarne se moći za sučeljavanje s životom razvijaju u dubokim središtima unutarnjeg mira, u kojima se duša i um susreću s Bogom.

Moć tišine u stvaranju duševnog mira, a samim time i duboke svrhe življenja, nemjerljiva je.Tišina plodi ona duboka mjesta u kojima izrasta ličnost.Kad su Dantea pitali za čime traga rekao je_“za čime tragaju i svi drugi ljudi- za mirom i predahom.“

Huxley u svom Vrlom novom svijetu prikazuje ljude koji sve svoje probleme liječe tabletomanijom. Isti pisac je duhovito primjetio:“ Danas je medicina toliko napredovala da praktično nijedan čovjek više nije zdrav.“ Pascal je rekao : „ Većina problema s kojima se čovjek susreće posljedica je toga što nije navikao na smireno ponašanje.“

„Upamćena smirenost“- pod ovom sintagmom podrazumijevamo mentalno pospremanje smirujućih dojmova, kako bi ih mogli prizvati iz sjećanja onda kad nam zatrebaju. Dakle, primjena „upamćene smirenosti“ predstavlja metodu za opuštanje i postizanje mentalnog mira.Duševni mir ima svoju praktičnu važnost, jer se pomoću njega oslobađaju kvalitetne misaone sile, koje proizvode konstruktivne učinke.Moć kontroliranog razmišljanja je ogromna.Isto tako, u postizanju duševnog mira važno je razviti sporije emocionalne reakcije.Isus Krist nije samo izlječitelj duša, već i našeg uma i tijela.

Danas znamo da Bog na najmanje dva načina djeluje u izlječenju ljudi: kroz svojeg slugu vještog u medicinskim znanostima, i kroz svojeg slugu koji primjenjuje vjeru.

Peale naglašava da je uzrok lošeg zdravstvenog stanja bolesna volja.
Naime, životnost ovisi o prodoru u ličnost poticajne, transformirajuće i vitalizirajuće vjere. Međutim, u većini slučajeva moramo naporno raditi i truditi se kako bi ostvarili vitalno blagostanje.

U nama je stalno prisutan ogromni spremnik snage: moć podsvijesti, a tu snagu oslobađa vjera. U poslanici Rimljanima piše:“Ako je Bog za nas, tko će biti protiv nas?“ Ali to mora biti ponizna vjera u Boga, a ne razmetljivo povjerenje u vlastite snage. Kaže se:“ Stoga se nemojte više sukobljavati sa životom, dok prije toga ne spoznate i usavršite metode dinamičke i kreativne samouvjerenosti.“ Bog svojom bezgraničnom snagom zapovijeda podsviješću. Dalje se kaže: „ Netko može postati invalidom iz  psiholoških razloga, isto kao i iz fizičkih.“

Kao što Biblija ističe: „Što je ljudima nemoguće, to je Bogu moguće.“

Nedostatak vjere u sebe je jedna od najvećih prepreka u potpunom iskazivanju svoje ličnosti. Carlyle kaže:“Na žalost, nepovjerenje kojega se trebamo najviše bojati jest nepovjerenje u samoga sebe.“

Svi su sramežljivi ljudi egoisti i s puno bola u mislima okrenuta samo sebi. Kako bi bila izliječena, takva osoba trebala bi ovladati sposobnošću opraštanja sebi i drugima.

Na kraju ovog poglavlja autor veli: „Predajte sebe svim srcem Bogu i Bog će, istom srčanošću predati sebe Vama.“ To je naš pravi ključ za postizanje ponizne samouvjerenosti. Također savjetuje:“Preusmjerite svoje misli s onoga što je protiv vas na onu ogromnu silu koja je uz vas.“ Naglašava se da je vjera najzdraviji oblik misli, te da trebamo uvijek čuvati mentalnu sliku o sebi kao o zdravoj , krepkoj i energičnoj osobi. Kada pak molimo za dobro drugih, važno je držati se optimističkih misli.Sva stvaralačka energija svemira potječe od Boga i mi je, kroz vjeru, možemo koristiti protiv bolesti. Odnosno na isti način kako se bol pomoću vjere može ukloniti, tako se pomoću vjere može i izdržati. Napokon, posljednja tajna života nije u tome što ti se događa, već kako se ti odnosiš prema tome što ti se događa.

Autor kaže:“ I unutar svojih ograničenja možeš živjeti velikim životom.“ Moramo razviti suosjećanje prema svima koji pate.

Kako se iz nas isijavaju simpatija i ljubav, tako će se u nas ulijevati sile izlječenja. Snaga djelovanja , snaga vjere, snaga žudnje, snaga samoodricanja , sve su to osnovni čimbenici u liječenju pomoću vjere.

Imamo pravo od Boga tražiti da ukloni ili ublaži naš bol.

Posljednje poglavlje ove moćne knjige govori o vječnom životu.

Uporabom krajnje egzaktnih metoda , znanstvenici su istražili prekogniciju (sposobnost uma da predvidi nešto što se još nije zbilo) i rekogniciju (sposobnost ponovnog viđenja nečega što se zbilo u prošlosti) te napokon vidovitost i telepatiju.

Isus reče: : „ Ja sam uskrsnuće i život. Tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će.“ Dakle, Božji odgovor na smrt je život. Zapravo, Biblija obiluje riječima što naglašavaju život. Ona propovijeda vjeru zasnovanu na životu, a ne na smrti. Biblija neprestano govori o duhovnim iskustvima, blještavim spoznajama, okruživanje onima što šire svjetlo, o slavi Nazočnosti,što nam sve govori da ono što nam se samo čini smrću zapravo predstavlja vječni život.

Sokrat reče:“Dobrom čovjeku se ne može dogoditi nikakvo zlo, ni za života ni poslije smrti.“ Biblijska knjiga Otkrivenja govori nam da se ne bojimo smrti:“…a on stavi na me svoju desnicu i reče mi- „Nemoj se bojati!“

U svojoj  osnovi, svi su prirodni procesi dobri, a smrt je samo još jedan od doživljaja Božje milosti. U Bibliji piše za one koji žive pošteno što ih čeka u vječnosti:“Ono što oko nije vidjelo, što uho nije čulo, na što ljudsko srce nije pomislilo; to je Bog pripravio onima koji ga ljube.“ Dakle, nemojmo se bojati života, nemojmo se bojati smrti.

Za kraj Peale kaže: „ I mi imamo svoje precizne, točne instrumente:molitvu, vjeru, nagonski osjećaj Božje prisutnosti i besmrtnosti. Oni su vrlo pouzdani i vodit će nas kroz magle, orkanske vjetrove, oluje i životne neizvjesnosti. S povjerenjem u te instrumente

vjere, napokon će nam dobrodošlicu poželjeti svjetla vječne piste.

A tu će nas čekati naši voljeni, s onim istim osmjehom na dragim licima. Vjerujmo i…živimo vječno!“