Refleksija (lat.), misaono, razumsko osvrtanje na doživljavanje; pomišljanje, razmišljanje, rasuđivanje. Refleksija je zapravo viši stupanj svjesnosti, “znanje o znanju”, misaono promatranje svjesne aktivnosti i njenih ostvarenja (…) značajni izvor spoznaja o psihičkim činjenicama, te o logičkim zakonitostima svijesti uopće.
Filozofski rječnik
Refleksije su, kako nas filozofski rječnik uči, značajan izvor znanja, spoznaja i razumijevanja sebe i svijeta. No da bismo te refleksije mogli uobličiti u sudove iz kojih bismo bili u stanju izvesti određene zaključke, potreban nam je jezik kojim ćemo ih prenijeti iz naših umova i prikazati svijetu. Riječi su međutim u našoj zapadnoj kulturi što se izricanja sudova o svijetu tiče i dalje primarno komunikacijsko sredstvo, a fotografija se — kao umjetnost, disciplina ili oblik komunikacije — u srednjestrujaškom diskursu još uvijek vrlo često tretira kao marginalna ili barem podređena komunikacijska praksa. Za austrijskog filozofa Ludwiga Wittgensteina međutim, mišljenje i razumijevanje pripadaju primarno domeni slike. U tom će smislu on uvijek sebe imenovati Freudovim poklonikom i učenikom, referirajući se pritom na sljedeću Freudovu izjavu: “Razmišljanje u slikama je…samo veoma nepotpun oblik osvješćivanja. Na neki je način ono također bliže nesvjesnim procesima nego što je to razmišljanje u riječima, i neupitno je starije od potonjeg, kako ontogenetski tako i filogenetski.”
Julia Kristeva
Thérèse d'Avila
http://www.eho.com.hr/news/julia-kristeva/9297.aspx
Poštovana gospodjo mr.sc.Vrgoč
Bilo je iznimno poticajno doživjeti koncepciju „filozofskog tetara“ baš na dan Otvorenih vrata,Noći kazališta, uz suradnju s TV i izravnim prijenosom na HRT3 ukupnoga sadržaja večeri u HNK, 15.studenoga,2014.
Od maestralne nacionalne dramske prvakinje Alme Prica, koja je velemajstorski ponudila harmoniju racionalno – logičke i emocionalne obojenosti teksta, tvoreći ekspresivni reljef slojeva, iz obilja intelektualne ponude izabranog sadržaja, kao izvrsne podloge za susret s autoricom PROF. Juliom Kristeva i razgovor koji je sugerirao osobitu „arhitektoniku“ u ime postupnoga pristupa temi i širine promišljanja uvažene gošće koja je nedvojbeno bila i osobno impresionirana ambijentom u kojemu je te večeri djelovala,bilo je mnogo senzacija
Ta inovacija,kvalitativno novi „štih“ koji unosite u prostor i život HNK, budi poticaje za ideju da se uz sve programsko-strateške vrijednosti Vašega mandata, možda uspješno poradi i na prostornoj prenamjeni dvorane Hrvatskoga Sokola, u dvoranu Drame HNK.
Naime,nakon svečanosti otvorenja zgrade HNK,14.listopada,1895.kada je i car Franjo Josip I. osobno nazočio i otvorio novi Hram Thaliae u Zagrebu, nakon svečanoga večernjeg programa - Slava umjetnosti, kojim je ravnao Ivan pl.Zajc, bio je bal u Dvorani Sokola, pa je ta dvorana ušla u protokol već prve večeri života HNK u tada novoj reprezentativnoj kući.
Danas bi bila dvorana Sokola dragocjena za Dramu HNK,u istoj zgradi u kojoj je i Akademija dramske umjetnosti, a i nova lokacija Muzičke akademije će nedvojbeno imati svoj odraz i kreativne smjernice u programu i postignućima HNK….
Dom Hrvatski Sokol bi mogao naći mnoge iznimno pogodne lokacije u nizu novonastalih,novih velikih sportskih zdanja kojima Zagreb s ponosom obiluje.
Spoznaja da je Vaš senzibilitet za scensko - umjetničke raspone ponuda i ostvarenja…..kao jamačne smjernice sustavne koordinacije i relacije s europskim i svjetskim poimanjem scensko-umjetničke, poetsko-estetske raznovrsnosti u suvremenosti, dragocjena je i za naznačene sugestije u smjeru Vaše pozornosti kao i zahvalnosti na istoj…
"Hrvatski Sokol"
1http://www.sokolzagreb.hr/contact.php
2 http://ww http://www.sokolzagreb.hr/contact.php w.redbull.hr/cs/Satellite/hr_HR/Article/Treniraj-kao-bik-u-pravoj-gimnastičkoj-dvorani-3.3-021243322389997
Hrvatski Sokol, gimnastički dom
http://www.idemvan.hr/mjesto/hrvatski-sokol-gimnasticki-dom/2572/
Gimnastički dom HRVATSKI SOKOL izgrađen je 1883. godine, dok je Z.T.D. Hrvatski Sokol osnovano 27. prosinca 1874. godine.
FOTO: Gosti narodnjačkog kluba aute parkiraju nasred ceste, ali ih njima pauk ne diže
http://www.jutarnji.hr/narodnjacki-klub-sokol--22-automobila-parkirali-na-cesti--a-pauk-je-dosao-i-otisao/788578/