http://hr.wikipedia.org/wiki/Rudi_Supek
Rudi Supek, Zagreb,
8. travnja 1913. - Zagreb,
2. siječnja 1993., bio je hrvatski filozof, sociolog i psiholog
Diplomirao je filozofiju u Zagrebu. Studirao je kliničku
psihologiju u Parizu, a 1952. godine doktorirao je na Sorboni. Za vrijeme
Drugog svjetskog rata se pridružio francuskom pokretu otpora. Nijemci su ga
strpali u koncentracijski logor Buchenwald kod
Weimara, jedini logor kojeg su logoraši sami oslobodili. Bio je nositelj legije
časti i pukovnik francuskog pokreta otpora.
Radio je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakluteta u
Zagrebu i Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. 1963. godine je na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu osnovao Odsjek za sociologiju. Inicijator je i
jedan od osnivača Korčulanske ljetne škole. Od 1967. do 1973. godine urednik je
časopisa Praxis, a utemeljio je i uređivao časopis Pogledi. Širok je spektar
tema njegovih radova: od patopsihologije do antropološke, filozofijske i
socijalnoekološke problematike.
http://www.google.hr/search?q=rudi+supek&hl=hr&client=opera&hs=gHe&channel=suggest&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=SBlMUZjpEe-k4ASqhoHwBQ&ved=0CDgQsAQ&biw=1024&bih=651
Pola stoljeća Odsjeka za sociologiju Filozofskoga fakulteta
u Zagrebu
Odsjek za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, prvi i najveći sociološki odsjek u Hrvatskoj, osnovan je 1963. godine.
Katedra za sociologiju te se godine izdvaja iz Odsjeka za filozofiju i postaje
poseban odsjek osnovan na inicijativu Rudija Supeka (1913 – 1993) koji te
godine ujedno objavljuje i prvi sociološki udžbenik za gimnazije. Godinu dana
potom osnovana je i odsječka knjižnica, a 1967. godine na Odsjeku se utemeljuje
prvi poslijediplomski studij iz sociologije u Hrvatskoj. Od dva nastavnika
(Rudi Supek i Ivan Kuvačić) i tri asistenta (Veljko Cvjetičanin, Dimitrije
Sergejev i Josip Obradović) koji su bili prvi predavači, danas Odsjek ima
sveukupno 31 zaposlenog profesora,
asistenata i stručnih suradnika. Od 1972. godine pri Odsjeku djeluje Zavod za
sociologiju kao istraživačka komponenta unutar koje su provedeni mnogi
znanstveni projekti. Danas, skoro 45 godina nakon osnutka, Odsjek se sastoji od
sljedećih deset katedri – opća sociologija, teorijska sociologija, posebne sociologije,
metodologija, sociologija obrazovanja, socijalna antropologija, vojna
sociologija, socijalna ekologija, seksologija te migracijske i etničke studije.
Izvorno započevši s radom
kao dvopredmetni studij – s dva glavna predmeta – od 1980. godine sociologiju
je moguće studirati kao jednopredmetni studij. Kao dio bolonjske reforme
dosadašnji četverogodišnji preddiplomski studij nedavno je preobražen u
trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski studij. Završetkom
jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija sociologije stječe se
akademski naziv "bakalaureus/bakalaurea društvenih znanosti – smjer
sociologija" koji omogućava nastavak studija sociologije ili neke druge
studijske grupe, dok se završetkom jednopredmetnog diplomskog studija stječe
akademski naziv "magistar sociologije istraživačkog usmjerenja".
Nakon dvopredmetnog diplomskog studija sociologije stječe se akademski naziv
"magistar sociologije", a nakon dvopredmetnog diplomskog studija
nastavničkog usmjerenja stječe se akademski naziv "magistar sociologije
nastavničkog usmjerenja". Isto tako, u skladu s reformom, akademske godine
2006./2007. pokrenut je novi trogodišnji doktorski studij sociologije koji u
suradnji izvodi šest znanstvenoobrazovnih institucija u Hrvatskoj i to je jedini
doktorski studij sociologije u zemlji.
Trenutno zaposlenici Odsjeka vode uredništva tri znanstvena
sociološka časopisa. Polemos, časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i
mira, izdaje se od 1998. godine, Socijalna ekologija od 1992. godine, a Revija
za sociologiju, službeni časopis Hrvatskog sociološkog društva, izlazi od 1971.
godine. Uz časopisnu produkciju, od 1994. godine djeluje i biblioteka Razvoj i
okoliš. Studenti sociologije okupljaju se oko Kluba studenata sociologije
Diskrepancija (KSSD), jedne od najaktivnijih studentskih udruga na Zagrebačkom
sveučilištu, neformalno osnovane 1988. godine, a od 1995. registrirane kao
udruženje građana. Uz studentski časopis za društveno-humanističke teme
Diskrepancija čiji je prvi broj objavljen 2001. godine, jedno od najznačajnijih
studentskih postignuća jest osnivanje Europske udruge studenata sociologije
(ESSA).
Moda u društvu – suvremena sociologijska tumačenja
Tribina “Moda u društvu – suvremena sociologijska tumačenja”
predstavlja suvremene sociološke teorije o modi propitujući društvena određenja
i funkcije mode, jednog od najintrigantnijih fenomena modernog života koji
zaokuplja znanstvenike svih područja ali i najširu javnost.
Prodor potrošačkog društva, stalni poticaji na trošenje,
bombardiranje reklamama svih vrsta te česte promjene trendova u proizvodnji –
uvjetovali su učestale pokušaje racionalnog objašnjavanja, traženja zakonitosti
ili smisla modnih kretanja.
Jesu li brze promjene u modi indikator smjera u kojem se
kreće današnje društvo? Može li se govoriti o sve većoj prevazi vizualnog kao
bitnom određenju suvremenosti a najjasnije iskazanom upravo u modi?
MULTIKULTURALIZAM – bogatstvo ideja, bogatstvo stvarnosti,
bogatstvo problema
Centar za kulturu Trešnjevka organizira projekt
MULTIKULTURALIZAM koji će putem tribina, predavanja i radionica predstaviti
multikulturalističke ideje, politike i prakse u svijetu, utvrditi i prikazati
multikulturnu stvarnost Hrvatske te raspraviti mogućnosti primjene
multikulturalističkih ideja i modela u Hrvatskoj. Osim upoznavanja s modelima i
raspravama o multikulturalizmu građani će moći svjedočiti o svojim iskustvima i
predlagati mjere za razvitak hrvatskog multikulturalističkog modela.
Usprkos političkim i ekonomskim uvjetima koji su išli u
prilog napuštanja multikulturalizma u cijelom svijetu, novi politički modeli
nisu ponuđeni, a problemi raslojavanja i kulturnih sukoba u svakodnevici još su
izraženiji. Multikulturalizam je tako i dalje ostao jedini alternativni
politički model koji nudi kulturnu, političku i socijalnu regulaciju bez
socijalnog isključenja velikog broja etničkih i kulturnih grupa.
U Hrvatskoj se o multikulturalizmu rijetko raspravlja,
ulazak Hrvatske u Europsku uniju, demografski gubici i sve češća zagovaranja
politike useljavanja čine raspravu o multikulturailzmu aktualnom. Zato je
neophodno već sada započeti raspravu o multikulturnim praksama i
multikulturalističkim modelima komuniciranja koji imaju velike vrijednosti, ali
i koji donose određene probleme.
Povijest
Već 1906. godine pri Pravnom fakultetu u Zagrebu osnovana je
pod vodstvom profesora Ernesta Milera prva katedra za sociologiju u tadašnjoj
Austro-Ugarskoj. Četiri godine poslije objavljen je prvi udžbenik iz
sociologije (Juraj Tomičić, Počela sociologije), a 1918. godine registrirano je
Sociološko društvo u Zagrebu. Među prve hrvatske sociologe ubrajaju se Antun
Radić, Milan
Šufflay, Dinko Tomašić i mnogi drugi autori koji su imali bogato
zapadnoeuropsko obrazovno iskustvo. Drugi svjetski rat prouzročio je znatnu
stanku u disciplinarnom razvoju sociologije, no pedesetih godina počinju se
događati bitni pomaci. Sociologija 1953. godine postaje redoviti kolegij na
Pravnom i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1957. godine Uvod u
sociologiju postaje obvezatni predmet za sve studente zagrebačkog Filozofskoga
fakulteta, a 1959. godine nastavlja se tradicija profesionalnog udruživanja
kroz osnivanje Sociološkog društva Hrvatske.