Autor: Maja Bezjak
Datum objave: 03.04.2018
Share


...SISSI na valovima Vltave...

'Elizabeta austrijska – Sissi“'novi baletni spektakl na sceni HNK Zagreb,svjetska praizvedba 27 ožujka 2018.

Koreograf i režiser Patrice Bart okupivši oko sebe eminentna imena svjetske kazališne scene(libreto i dramaturgija Cristiane Theobald,scenografija i kostimografija Luisa Spinatelli,aranžer glazbe i dirigent Ermanno Florio,uz mnoge druge brojne pomoćnike),pokušao nam je na našu baletnu scenu donijeti  svoju fascinaciju likom nesretne austrijske carice Sissi.

Poduži libreto s masom scena iz njenog života bitnih i nebitnih,odužio je tok predstave  kojeg su bolje razumjeli gledatelji starije generacije,poznavatelji životne priče za ono doba ekscentrične carice.Je li trebalo ići u prikazivanje njezine tjelovježbe na gimnastičkim spravama,budoarske scene s friziranjem,mačevanjem,dovesti psa na scenu,čitati njenu poeziju (glas Olge Pakalović),što na momente prekida radnju i djeluje kao posve strano tijelo?..Scenografski  dio predstave uslijed mnogobrojnih promjena,ostao je podosta simplificiran i blijed s obzirom na raskoš ambijenata koje je trebao dočaravati.No škrtost scene nadomjestili su bogati kostimi u kroju i boji,koji su dodali sceni dio raskoši i sjaja,i što je najvažnije nisu ometali bogatu plesačku aktivnost.

Upravo plesni rječnik Patricea Barta uglavnom neoklasičnog stila,nije se zaustavljo samo na tom izričaju,već je obilato koristio gestikulaciju,elemente karakternih,nacionalnih plesova i moderniji plesni pravac u plesu imaginarnog lika Melankolije.Često su ansambl plesne dionice djelovale prekoreogafirano, poput ubrzanog filma u scenama narodnog slavlja, bili su to teškim plesačkim elementima načičkani brojevi na krivi glazbeni predložak.

Najteži plesačko glumački zadatak povjeren je Nataliji Kosovac u ulozi Sissi.Od slobodne i razigrane djevojčice,morala se uživiti u lik odgovorne supruge i majke te konačno carice u strogoj atmosferi austrijskog dvora.Kosovac je plesačica koja nosi u sebi prirodnu, ženstvenu toplinu kojom zrači u svim duetima odlično koreografiranim i izvedenim,nešto slabije evoluira u usamljeni  lik neshvaćene inteligentne žene,opsesivne lutalice u potrazi za srećom.Tek u pratnji Melankolije,koju odlično kreira Iva Vitić Gameiro,kao duhovnog stanja u koje postepeno tone,ocrtava se sva tragika njenog lika.Njena prava,duhovna ljubav je Ludwig II.bavarski,zaljubljenik u umjetnost  i Wagnerovu glazbu, homoseksualac,s kojim dijeli svoja emotivna stanja.Franjo Josip I.je njen prvi ljubavni zanos u ranoj djevojačkoj dobi koji završava nesretnim brakom.To su dva najbitnija lika u njenom ljubavnom životu,koji koreografski ostaju slabije kontrastirani,čak ni kostimografski ni vizualno nedovoljno prepoznatljivi.Tako

Balint Rauscher kao Ludwig II. Bavarski i Andrea Schifano u ulozi Franje Josipa I.ostaju samo tehnički korektni u granicama svojih po koreografu zacrtanih uloga.Nešto uzbudljivija ličnost grofa Andrassya vođe pobunjenog madžarskog plemstva,ostavlja na nju očit dojam svojom odlučnošću i vehemencijom a igra ga Takuya Sumitomo i pridobije njen veliki interes za njegovu zemlju.Od scena koje valja istaknuti je kratka epizoda glumice Katharine  Schratt( Edina Pličanić) koja postaje careva doživotna ljubavnica,te scena tragičnog kraja života princa Rudolfa i Marije Vetsere,Tomislav Petranović ju je odigrao vrlo dojmljivo!.

Kako se cijeli balet pleše samo na glazbu českog kompozotora Bedricha Smetane,kompozitora izrazito nacionalnog smjera u glazbi,koja svojom popularnošću i programskim karakterom asocira na sasvim drugačije dojmove, to je kompilacija iz ogromnog majstorova opusa u svrhu podloge baletnom scenariju koji smo vidjeli, povelik promašaj.U tom „karišiku“ Smetanine glazbe dominiraju simfonijske pjesme iz ciklusa „Moja Domovina“,koje opjevavaju ljepotu i povijest Česke, a zajedno s odlomcima iz opera, u nikojem slučaju ne korespondiraju sa koreografskom dramaturgijom. Triumfalna simfonija skladana u čast krunidbe Cara i Kralja Franje Josipa I.jedina može poslužiti prikazu nacionalnog slavlja,dok su popularni plesovi iz Opere „Prodana nevjesta“(Polka,Furijant i Ples komedijaša),totalan koreografski promašaj.Tvorac tog glazbenog aranžmana je Ermanno Florio,koji je i vrlo muzikalno dirigirao orkestrom HNK na premijeri.

Veliki plesni potencijal Baleta HNK,je bio u potpunosti zaposlen i u odličnoj kondiciji udovoljio svim koreografovim zamislima,koje u mnogim aspektima nisu bile na visini reputacije tako eminentne stvarateljske ekipe.  


    

847
Kategorije: Kolumna
Developed by LELOO. All rights reserved.