Srećko Morović, mladi
znanstvenik s Instituta «Ruđer Bošković» u Zagrebu, trenutno djeluje u CERN-u u Ženevi na veoma važnim radovima na
detektorima LHC. Naime, u CERN-u, Europskoj organizaciji za nuklearna
istraživanja, upravo je u punom zamahu eksperiment gigantskih razmjera na tzv.
Velikom hadronskom sudaraču čestica (Large Hadron Colliser), koji bi
znanstvenicima trebao pružiti odgovore na ključna pitanja vezana za trenutak našeg
postanka, odnosno za trenutke neposredno nakon Velikog praska. Veliki hadronski
sudarač izrađen je na švicarsko-francuskoj granici u kružnom tunelu opsega 27
kilometara, na dubini od 175 metara ispod zemljine površine.
Gospodin Srećko Morović spremno se odazvao našoj molbi i odgovorio na
naša pitanja iz ove važne i zanimljive domene. Zbog te intrigantnosti (jesmo li
na tragu Higgsovom bozonu) i važnosti (razrješenje temeljnih pitanja znanosti),
ovaj transkript prenosimo bez kraćenja i bilo kakovih intervencija:
Možete li nam ukratko opisati Vaše sadašnje stručne
napore na izvanredno zahtjevnom poslu na detektorima,
naime, na tome izravno radite u CERN-u
u Ženevi
- Tijekom ove godine kao član «Data Acquistion» (DAQ) grupe na CMS eksperimentu, koji je jedan od četiri velika
detetektora na LHC-u, radio sam na održavanju i razvoju softvera za računalni
klaster koji služi za selekciju podataka. Taj klaster se sastoji od više od
tisuću radnih stanica te je u stanju procesirati 100 tisuća sudara u sekundi i
odlučiti da li su oni dovoljno fizikalno zanimljivi za pohranu i daljnju
analizu. Glavni dio moje odgovornosti je da taj sustav robustno funkcionira, uz
što manje ispada (u kojem slučaju se
gubi dio podataka). Također sam dio vremena proveo na 24-satnim smjenama kao
kontakt ekspert za DAQ sustav u slučaju kvara ili problema.
Istovremeno ja i moja grupa na
IRB-u radimo na mjerenju udarnog presjeka WZ (produkcija W i Z bozona), procesa
koji je predviđen Standardnim modelom i ujedno može biti pozadina za «Novu
Fiziku» tj. druge neotkrivene procese. Jedan od aspekata te analize je i
potraga za novim procesima sličnim WZ procesu.
Istraživačka priroda Vašeg rada donosi velika
zadovoljstva ali tu su i neminovna možebitna
razočaranja kad se dogodi nešto nepredviđeno,
je li se teško nositi s takvim situacijama?
- S obzirom da radimo na velikom i kompleksnom uređaju, nepredviđene
situacije su gotovo svakodnevne. Potrebna je brza reakcija i stručnost da bi se
problem uklonio u najkraćem mogućem roku, posebice u trenucima kada LHC
proizvodi sudare (tj. kada se gube vrijedni podaci). Ovu ćemo godinu zaključiti
s efikasnošću većom od 90% čime smo izuzetno zadovoljni.
Sa strane fizike (analize koju radimo), to je dugotrajan proces u kojem
često nailazimo na nerazjašnjene situacije, bilo da se radi o bug-u u softveru,
pozadini koju nismo uzeli u obzir ili efektu detektora koji je vrlo
kompliciran. U traženju novih procesa nismo zasada naišli na nikakve pojave, no
time nisam razočaran jer smo postavili i objavili nove granice mjerenja na tom području.
Molim Vas, opišite nam kakav je osjećaj
raditi u tom velikom timu stručnjaka, ne
zaboravimo da se radi o brojci od preko
2000 ljudi iz čitava svijeta.
- Kvaliteta rada i suradnje na CMS-u
je na razini najboljih znanstvenih institucija. Znanstvene novake se ne štedi,
ali i sama atmosfera i kompetitivnost vas motivira i natjera da dajete sve od
sebe. A tada se brzo usavršavate i počinjete vidjeti rezultate svog rada.
Možete li nam reći koju riječ više o Vašoj
doktorskoj disertaciji, odnosno kako se
osjećate kao tako uspješan novak s IRB,
a nimalo ne sumnjam u ogromnu
podršku
koju Vam pruža i Vaš mentor, prof. Vuko Brigljević
- Moja disertacija, koju
planiram braniti početkom 2013, pokriva mjerenje WZ udarnog presjeka i potragu
za novim rezonancijama (česticama) u okviru «Technicolor» i «W prime» modela
koji su proširenja Standardnog Modela
(detaljno ispitane i potvrđene teorije). Uz mjerenje udarnog presjeka WZ
procesa koji je, kao što sam napomenuo, predviđen unutar SM, potonje modele smo
ispitali te utvrdili njihovo isključenje, do određene granice u masi
hipotetskih čestica koje su unutar tih modela predviđene. Radnja pokriva
navedena mjerenja na podacima prikupljenim u 2011. na energiji protonskih
sudara 7 TeV-a.
Moj mentor je također sudjelovao u analizi iz koje proizlazi
disertacija i zaslužan je u velikoj mjeri za taj rezultat, kao i za svu podršku
i pomoć u zadnjih nekoliko godina.
I, na kraju neizostavno pitanje:
Vaši neposredni planovi?
- Nakon obrane doktorske
disertacije, u planu imam odlazak na post-doktorski rad koji će biti vezan za
inozemnu grupu koja radi na CMS-u.
Moguć je nastavak rada unutar DAQ grupe, s obzirom da su LHC i CMS iduće dvije godine u nadogradnji i pruža se
lijepa prilika u sudjelovanju u razvoju novog sustava za prikupljanje podataka.
Priredio: mr.sc. Vladimir Prister
Srećko Morović, dipl. inž.
http://www.irb.hr/Istrazivanja/Zavodi-i-centri/Zavod-za-eksperimentalnu-fiziku/Laboratorij-za-fiziku-visokih-energija/Srecko-Morovic
The following people have been selected for the 2007 CERN
School of Computing
http://csc.web.cern.ch/CSC/2007/This_year_school/Participants_students/Four_parts_of_participants-list/Participants-part3.htm