Poziv na predstavljanje 14. knjige Rasprave i građa za povijest znanosti, STANKO HONDL, ŽIVOT I DJELO [1873. - 1971.]
u petak, 27. veljače 2015. u 12 sati, u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg N. Š. Zrinskoga 11 u Zagrebu.
Uvodno će govoriti predsjednik Hrvatske akademije akademik Zvonko Kusić i tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Andrej Dujella.
Knjigu će predstaviti recenzenti akademik Sibe Mardešić i akademik Velimir Neidhardt, te urednici akademik Ksenofont Ilakovac i prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar.
U knjizi su objavljeni radovi sa znanstvenog skupa održanog 2013. u povodu 140. obljetnice rođenja Stanka Hondla, istaknutog hrvatskog znanstvenika osobito zaslužnog za razvitak hrvatske fizike, institucionaliziranje fizikalnih istraživanja te organiziranje znanstveno-istraživačkog rada u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. st.
Stanko Hondl
http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanko_Hondl
Stanko Hondl (Zagreb, 22. listopada 1873. - Zagreb, 16. travnja 1971.), profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, bavio se teorijskom i eksperimentalnom fizikom te filozofijom znanosti.
Studirao je matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. Vinka Dvořáka) i diplomirao 1895. Boravio je u Göttingenu i Berlinu, gdje je slušao Planckova predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je 1898. u Zagrebu. Zaposlio se kao gimnazijski profesor fizike u Vinkovcima 1896., a potom u Zagrebu (1896. - 1911.). Habilitirao je za privatnog docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902./03.). Godine 1911. biva izabran za izvanrednog, a 1915. za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnog kabineta od 1911. i dekan fakulteta (1919./20. i 1932./33.), te je zaslužan za izgradnju zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Marulićevom trgu 19 (koja je sve do 1991. korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936. - 1938.), član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti: dopisno od 1908. i redoviti od 1923. te njezin potpredsjednik (1933. - 1942.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. - 1936.), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik Nastavnoga vjesnika (1907. - 1911.).
Prof. Hondl se bavio teorijskom i eksperimentalnom fizikom, poviješću fizike kao i filozofskim pitanjima znanosti (poznate su rasprave: O nulmjestima gibanja tekućine, Nacrt povijesti kvantitativne atomistike, Pogledi suvremene fizike, Anatomija fizikalnih znanosti). Za povijest fizike posebno su važni njegovi radovi o Markantunu de Dominisu i Ruđeru Boškoviću (Marko Antonije de Dominis kao fizičar, Faraday o Boškovićevoj atomistici, Boškovićevi računi o gustoći svjetlosti Stay i Bošković o apsolutnom gibanju, Boškovićev dalekozor s vodom, Bošković i fotometrija, Dvije osebujne Boškovićeve zamisli, I. Relativna sila inercije, II. Stvaranje svijeta i dr.). Napisao je također niz srednjoškolskih udžbenika iz fizike, a predavanjima na Pučkom sveučilištu, popraćenim pokusima, te prilozima u časopisu Priroda, doprinio je i popularizaciji znanosti.
stanko hondl -photos
https://www.google.hr/search?q=stanko+hondl&client=opera&hs=Njv&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=oKLtVOrpOI6-PIz9gJAI&ved=0CCMQsAQ&biw=1745&bih=858
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26056