Startupi, znate li kako koristiti moć brendiranja?
https://www.netokracija.com/brendiranje-startupa-113951
Startup koji uspješno provede vlastito brendiranje, osigurava si budućnost, gospodarski razvoj te mjesto na novoj globalnoj karti kulturne, ekonomske i identitetske razmjene.
Pobjeda čeka onoga koji je sve uredno posložio – sreća, tako to ljudi zovu.
Roald Amundsen
Najveća snaga startupa je u u njihovu načinu razmišljanja:
napretku kroz sitne korake;
mogućnosti brzog isprobavanja novih proizvoda i provođenja eksperimenata na tržištu te
velikoj mogućnosti prilagodbe.
Dinamično konkurentsko okruženje na tržištu zahtijeva stvaranje jasnog brenda zasnovanog na “osobnosti” društva, na njegovim jedinstvenim vrijednostima i karakteristikama koje će ga jasno razlikovati od ostalih. Razina ljudske percepcije se smanjuje, a povećava se ponuda zbog čega je bitno privući pažnju potrošača jer kupci kupuju prvo u ono što vjeruju nakon čega vrednuju i procjenjuju proizvod. Emocionalna komponenta određuje potrošnju, a ne toliko razlika u cijeni ili korisnosti.
Brend – konkurentska prednost
U današnjem svijetu fikcije, percepcije i imidža, brendovi između ostalog predstavljaju konkurentsku prednost, a očituju se u ulaganju stranog kapitala i izvozu kao karikama koje jačaju ekonomsku sliku startupa.
Startup postaje brend kada se njegovi proizvodi i usluge osvijeste, ispričaju i upakiraju. A upravo ideje, emocije, priče i doživljaji diferenciraju jedan startup od drugoga.
Oglašavanje je važno zato što djeluje i to na sve bez iznimke. Ono izaziva suptilne dojmove koji će kasnije rezultirati prodajom tog specifičnog proizvoda. Tako se brend startupa stvara upravo na način da ga njegovi potrošači postanu svjesni. A za to je potrebno biti prisutan na tržištu jer ako se startup zatvori u svoja četiri zida teško će itko saznati za njega.
Dizajn uvijek treba imati svrhu
Možda startup očekuje da mu prihodi narastu deset puta čim korisnici saznaju za njegov superioran proizvod, no to se gotovo nikad ne događa samo od sebe. Jednako koliko se ulaže u proizvod, potrebno je uložiti u njegovu vidljivost. Zato je potrebno kontinuirano raditi na oglašavanju proizvoda, primjerice, putem sajmova ili društvenih mreža, a osoba zadužena za taj segment treba time biti opsjednuta kao i drugi članovi startupa.
Stoga je jako bitno dati veliku pozornost i pažnju upravo dizajnu, odnosno vizualnom stvaralaštvu sa svrhom. Tako rad grafičkog dizajnera mora biti postavljen ispred publike i prenositi predodređene poruke, dok industrijski proizvod mora udovoljiti potrebama i zahtjevima potrošača. U dizajnu sve mora imati definiranu svrhu.
Postoji mnogo kategorija dizajna, a ne samo grafički i produkt dizajn. Prema knjizi Managing Innovation, Design, and Creativity, autorice Bettine von Stamm, nekoliko je kategorija dizajna: planiranje gradova i urbanizam, arhitektura i dizajn interijera, vrt i dizajn pejzaža, dizajn izložbi, dizajn ambalaže, korporativni dizajn, IT i dizajn multimedije, tekstilni i modni dizajn te dizajn namještaja. Ovim kategorijama bi se mogao pridodati i dizajn ljudskog iskustva (User Experience design), odgovoran dizajn (Responsible design), web i inkluzivni dizajn.
Kako startup može izgraditi svoj brend?
Brend se razvija kroz dizajn zbog čega članovi startupa trebaju znati upravljati dizajnom svojih proizvoda i usluga. Kako se može utjecati na poboljšanje brenda startupa? Vrlo jednostavno, ali u praksi potrebno je nekoliko godinu za realizaciju tog cilja.
Rješenje je u povezivanju proizvoda startupa s područjem u kojem proizvod nastaje. Svaki bi proizvod trebao jasno iskomunicirati da je proizveden na određenom području i to pokazati vizualno. Naravno uz uvjet, da poruka o području na kojem je proizvod proizveden, ne interferira sa stvorenim vizualnim identitetom. Ovaj proces nije jednostavan i zbog toga mu je potrebno pristupiti na ozbiljan način. Time će područje u kojem se proizvod proizvodi postati nositelj brenda startupa i omogućiti inicijalno manje ulaganje u proces stvaranja proizvoda nego što bi to inače bilo potrebno. O ovakvom procesu brendiranja proizvoda te o utjecaju dizajna na njegovu uspješnost, projekt FABULA CROATICA organizira i edukacije.
Brendiranjem se jasno određuje put, ciljevi i pozicija gdje startup želi biti za nekoliko godina i prepoznaju problemi unaprijed, prije njihovog nastanka.
Bez snažnog brenda, startup će nestati među jačima i izgrađenijima, a da bi uspio u brendiranju, uz stav mora imati i viziju.
startupbrendiranje razvoj brenda FABULA CROATICA FILIP CVITIĆ
Filip Cvitić je doktor tehničkih znanosti u znanstvenom polju grafičke tehnologije, a po struci grafički dizajner. Od 2011. godine sve do danas angažiran je kao honorarni asistent na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na tri kolegija o dizajnu: Osnove grafičkog dizajna 1, Dizajn odabranog grafičkog proizvoda te Grafički dizajn 2 na Katedri za grafički dizajn i slikovne informacije. Ukupno je 300 studenata slušalo njegove seminare i vježbe kroz fakultetsku edukaciju. Radi aktivno u struci dizajna i do sada je surađivao s preko 100 poduzeća na projektima dizajna. Sudjeluje u stvaranju projekta FABULA CROATICA kao njezin glasnogovornik na kojem se pomoću dizajna stvaraju proizvodi i usluge modernizacijom kulturne baštine. Dobitnik je stipendije grada Zagreba za doktorske studije za ak. god. 2012./2013. Dobitnik je brončane medalje na međunarodnom sajmu inovacija ARCA 2015. za inovaciju 2D bar koda (MM kod). Održava različita predavanja na fakultetima i ustanovama te sudjeluje na različitim konferencijama.