Oko: Stepinac, Vatikan, NDH
https://www.youtube.com/watch?v=El80KcwO4k4
Godišnjica proboja logoraša Jasenovca u Hrvatskoj je 4. godinu zaredom obeležena u tri kolone. U Srbiji Emir Kusturica najavljuje snimanje filma o Jasenovcu, koji bi bio neka vrsta srpske Šindlerove liste. O nekadašnjem zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i njegovom proglašenju za sveca, danas se malo manje govori. Međutim, u Srbiji je nedavno objavljena knjiga o Stepincu. Autori su Nikola Žutić i Ljubodrag Dimić, akademik i član Mešovite srpsko-hrvatske komisije koja je raspravljala o slučaju Stepinca. Šta ćemo novo saznati o Stepincu kad se otvore vatikanski arhivi, i da li je papa Franjo odlučio da slučaj Stepinca sačeka neko novo vreme? O tome u emisiji govore: Ljubodrag Dimić, profesor Pravnog fakulteta Boris Begović i Milan Koljanin iz Instituta za savremenu istoriju, takođe član komisije koja je raspravljala o Stepincu. Autor i voditelj: Stevan Kostić.
Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije
https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljen-blagdan-bl-alojzija-stepinca-suzastitnika-varazdinske-biskupije/
Blagdan bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije, točno 60 godina nakon njegove smrti, svečano je 10. veljače proslavljen u Varaždinu.
U poslijepodnevnim satima okupili su se svećenici iz svih krajeva Biskupije u Biskupskom ordinarijatu gdje im je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić govorio o blaženiku. Susret je započeo uvodnim riječima i pozdravom biskupa domaćina Bože Radoša.
Biskup Perić predvodio je i misno slavlje u varaždinskoj katedrali. Na početku biskup Radoš zahvalio je brojnim svećenicima koji su pristigli u katedralu slaviti i moliti zagovor bl. Alojzija Stepinca za Varaždinsku biskupiju te sve ljude kojima su poslani.
Mons. Perić je pak na početku poželio da zagovor Alojzija Stepinca pomogne da svi okupljeni na euharistijskom slavlju sa svojim molitvama, željama i zavjetima pođu kući po njegovu zagovoru i uslišani.
U homiliji je mons. Perić najprije podsjetio kako je prve javne obrane Stepinčeve osobe i djela, pred živim i javnim tužiteljima iznosio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić i to na Stepinčevom grobu na obljetnice njegove smrti počevši od 1971. do 1989. te je kroz homiliju podsjetio na neke nadbiskupove iskaze iz toga vremena. Kako je rekao, to su bila hrabra i prvoklasna svjedočanstva crkvenoga uglednika koji je Stepinca osobno poznavao te prva javna biografija odnosno životopis o krepostima i o mučeništvu ovog blaženika.
Od kreposti tu se svakako izdvaja ozbiljnost kao i sinovski odnos prema Majci Božjoj i Crkvi. Duša mu je strepila za vjeru u Boga, vjeru malenih, mladih, vjeru hrvatskoga naroda. Stepinac je bio prožet Bogom, osjećao se slobodnim pred svakim čovjekom koji je imao moć u ruci, ali je ujedno bio u službi svakoga čovjeka kojemu je trebala zaštita, pomoć i obrana.
Biskup Perić svratio je pozornost i na to kako je o bl. Stepincu napisana službena biografija Svete Stolice na više od 6 000 stranica, a Stepinčeva se povijest proučila kao u malo koje osobe u modernijim vremenima.
„Od njegove beatifikacije do danas, u prosjeku svake godine postulatura izdaje po jednu knjigu o njemu uz Glasnik bl. Alojzija Stepinca. Pregledani su, dakle, svi referentni arhivi i relevantne biblioteke, konzultirane sve biografije u vezi sa životom i djelovanjem nadbiskupa Stepinca osim zdravstvenih kartona, bilježnica iz Lepoglave i sva izvješća obdukcije s Instituta za sudsku medicinu koji su ‘na vrijeme nestali’“, rekao je biskup Perić te dodao kako i danas vrijede Kuharićeve riječi izrečene prije 48 godina da postoje dva suda: ljudski i Božji. Božji je uvijek neprevarljiv, a ljudski sud može biti pouzdan samo kad se zasniva na istini i pravdi.
„Mi se istine o Stepincu ne bojimo, niti je se možemo odreći. Nema sjajnijeg sudišta ni u odnosu na narodni ni na međunarodni sud od sjaja povijesne istine jasne k’o podnevno sunce. Pa čak i ako nas ljudska povijest demantira, prizivamo se na Boga. Pa Bog je već izrekao svoj sud na usta sv. Ivana Pavla II. 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici u dvije riječi: blaženi mučenik“, naglasio je mons. Perić.
Iz nagovora kardinala Kuharića o Stepincu, mons. Perić je još izdvojio onaj u kojem navodi Stepinčevu najavu svog biskupskog programa: kako će slijediti nauk križa te bez ikakva straha braniti Katoličku Crkvu.
„Bl. Alojzije, tvoj nam je život primjer, tvoj nam je zagovor pomoć, a tvoja zaslužena nagrada proslava je Božje milosti“, zaključio je homiliju mons. Perić.
Na kraju euharistijskog slavlja domaćin biskup Radoš izrekao je zahvalu mons. Periću uime svih vjernika okupljenih u katedrali, redovnica i svećenika Varaždinske biskupije poželjevši da ga zagovor bl. Alojzija Stepinca i dalje prati, nadahnjuje i daje snagu da o njemu svjedoči istinu i tako naviješta Božju veličinu. „Vjerujemo da Bog želi, dok gledamo njega, da Svoju veličinu pokaže svakome od nas“, zaključio je biskup Radoš.
Euharistijsko slavlje blagdana blaženoga Alojzija Stepinca
https://www.youtube.com/watch?v=1eGkAF1jIWI&feature=emb_title
Zagreb, 10.02.2020. - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u zagrebačkoj Katedrali euharistijsko slavlje blagdana blaženoga Alojzija Stepinca. video HINA/ Daniel KASAP/dk
Kardinal Bozanić na Stepinčevo: Postoje pokušaji da se raznim manipulacijama zamagli narav obitelji
https://ika.hkm.hr/novosti/kardinal-bozanic-na-stepincevo-postoje-pokusaji-da-se-raznim-manipulacijama-zamagli-narav-obitelji/
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u ponedjeljak 10. veljače 2020. svečano euharistijsko slavlje proslave blagdana blaženoga Alojzija Stepinca u zagrebačkoj, „Stepinčevoj“ katedrali.
U Hrvatskoj i diljem svijeta Stepinčevo je mučeništvo dobilo nove grane i mladice. Posebno je odjeknula Stepinčeva smrt i beatifikacija u čijem se svjetlu tada čitao život Crkve i hrvatskoga naroda. Tako je ostalo do danas“, poručio je Kardinal, istaknuvši da je Blaženikova prisutnost ostala živom, poticajnom, privlačnom, kako u zajednicama vjernika, tako i u raznim odgojnim i obrazovnim, kulturalnim, sportskim i drugim društvenim institucijama; u umjetničkim djelima, u imenima i znakovima u našoj svakidašnjici, u gradovima i mjestima u kojima živimo: „Ta prisutnost ne živi samo u domovini Hrvatskoj. Izvanjski trag možemo pratiti od Krašića i Zagreba, iz ove prvostolnice, gdje njegov grob postaje središte hodočašća koje privlači mnoge vjernike da ovdje mole i časte mučenika slobode savjesti i kršćanske nade. Ovdje nam blaženi mučenik Alojzije trajno svjedoči svoju duboku povezanost s Isusom Kristom, Zrnom koje je bilo uzdignuto na Križ te pobijedilo grijeh i smrt. Stoga smo večeras došli našem Blaženiku jer osjećamo da On dotiče naša srca u našim nadanjima i trpljenjima.“
Podsjetivši kako je na ovogodišnji Blaženikov blagdan u prvostolnici Misijski križ, simbol Međunarodnoga euharistijskog kongresa koji će se u rujnu održati u Budimpešti, u nastavku homilije protumačio je unikatnost ovog relikvijara: „U središtu se nalazi relikvija Kristova križa, na kojemu je razapet i na kojemu nas je na Kalvariji Božji Sin otkupio. Ovaj Križ po sebi ima dekoraciju brončanih vitica koje nalikuju na grane i mladice, izrasle iz korijena Kristova prinosa na Kalvariji. U tim se viticama nalaze relikvije svetaca i blaženika, upravo da bi se pokazala nutarnja povezanost i neodvojivost Kristovih učenika od njega i da bi se jasnije vidjelo da su sveci i blaženici plodovi koji daju novo sjeme za život svijeta. Ovaj Križ je izniman relikvijar na kojemu se nalaze relikvije trideset svetaca i blaženika. Među njima je 16 relikvija mučenika, od čega jedanaest mučenika iz komunističkog razdoblja, posebno iz Srednje i Istočne Europe, a pet je mučeništava iz drugih razdoblja.“