STOJAN COLE DEČERMIĆ
Danas,15.12.se
navršava dvadeset godina od smrti Stojana Dečermića, dramskog umetnika
raskošnog talenta i magične scenske privlačnosti. Junaka Molijerovih,
Šekspirovih, Čehovljevih, Kalderonovih drama. Stojan Dečermić je rastao u
Dubici na Uni, uz majku Dušanku, učiteljicu, i dedu sveštenika, dok mu je otac
Borislav igrao u ondašnjem pozorištu Dunavske banovine u Novom Sadu, a zatim
bio upravnik pozorišta u Pančevu. Glumačku školu Stojan Dečermić završio je u
Novom Sadu, a sa nepunih sedamnaest godina upisuje Akademiju dramskih umetnosti
u Beogradu, kod profesora Tomislava Tanhofera, Bojana Stupice i Viktora
Starčića.
Kao student treće
godine Akademije Dečermić ulogom Aljoše u drami M. Gorkog "Na dnu"
debituje na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Pored iskusnih i slavnih
kolega, ubrzo se nametnuo i počeo da nosi repertoar ovog teatra. U postavci
Šekspirove tragedije "Romeo i Julija" Dečermić dobija ulogu Romea.
Tako je beogradska scena u Stojanu Dečermiću dugo imala glumca u
najromantičnijem smislu reči: Romea koga su beogradske devojke sačekivale na
pozorišnom izlazu.
Stojan Dečermić je
probe smatrao neprikosnovenim zakonom. Takvim pristupom ostvario je bravurozne
glumačke kreacije u Držićevoj "Noveli od Stanca" i "Dundu
Maroju", Šekspirovom "Kralju Liru", Molijerovom "Građaninu
plemiću", Kalderonovom komadu "Život je san"... Danilo Kiš je
zbog Dečermića preveo Kornejevog "Sida".
Sa poodmaklim
glumačkim stažom Stojan Dečermić je novo zadovoljstvo nalazio igrajući u nekoj
od diplomskih predstava i filmova mladih reditelja. Sa neskrivenom skromnošću
bi isticao da oni već poseduju njegovo iskustvo, a da on još nema njihovo.
Radeći sa mladima 1989. je dobio i Oktobarsku nagradu, za ulogu u drami Dejvida
Memeta "Život u pozorištu", u režiji Larija Zapije. Pozorište mu je
bilo druga, katkad i prva kuća, a igrao je u filmovima Vladana Slijepčevića,
Gorana Paskaljevića, Gorana Markovića, kao i na televiziji u serijama i
dramama.
Stojan Dečermić je
bio čuven i kao jedan od najboljih tumača poezije Dušana Matića, Mime Dedinca,
Branka Miljkovića... Umetnost Stojana Dečermića, Žerara Filipa naše scene, kako
su ga nazivali, nailazila je na uvažavanje kritike, a njegove autograme i danas
čuvaju devojke iz pedesetih i šezdesetih godina.
Fotosi,štiva
http://google.isearchinfo.com/search?q=stojan+de%C4%8Dermi%C4%87&hl=en&tbo=u&noj=1&tbm=isch&source=univ&sa=X&ei=c6PMULmhH8Ps0gWWzoGIDQ&ved=0CDYQsAQ&biw=1024&bih=651
http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/t51034.lt.html