Temperament je zbir
naših naravnih sklonosti; on oblikuje naše misli, ideje, dojmove i način na
koji obično reagiramo na svoju sredinu i na druge ljude- to je naša automatska,
nama prirođena predispozicija; on je narav, a ne odgoj i ne brka se sa
osobnošću.
Razumijevanje našega vlastitoga temperamenta
omogućava nam da bolje upoznamo i sebe i druge ljude- kolerik, flegmatik,
sangvinik i melankolik- prisiljavanje temperamenta da rade za nas započinje
samospoznajom. Svaki temperament je po sebi dobar, sa svakim od njih čovjek
može činiti dobro djelo i postići spasenje.
Genetsko nasljeđe
svakog je od nas obdarilo nizom emocionalnih zadanosti koje određuju naš
temperament- temperament nije sudbina.
Aristotel reče: Svako
se može naljutiti- to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog
stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način- to nije
lako.
Emocionalna
inteligencija podrazumjeva samokontrolu, revnost i ustrajnost te motiviranje
samoga sebe.
Sposobnost
kontroliranja impulsa temelj je snage volje i karaktera.
Akademska
inteligencija ima vrlo malo veze s emocionalnim životom.
Osobe s visokim
kvocijentom inteligencije mogu nevjerojatno loše upravljati vlastitim životom.
Do uspjeha vodi
kombinacija umjerene nadarenosti i sposobnost ustrajavanja unatoč neuspjehu.
Plima- vrhunac
stavljanja emocija u službi postizanja uspjeha i učenja- zaštitni znak plime
jest osjećaj spontane radosti, čak i ushita.
Kreativna dostignuća
ovise o koncentriranoj predanosti.
Čin pokazivanja
suosjećanja (empatije) vrhunsko je sredstvo za smanjivanje napetosti. Slušanje
je vještina koja održava vezu.
Poput svog bliskog
srodnika optimizma, nada također ima iscjeliteljsku moć- od presudne važnosti
za zdravlje su upravo najvažnije životne veze ( veze s ljudima s kojima
kontaktiramo iz dana u dan). Osobe koje imaju malobrojne prijatelje i kronično
su usamljene izložene su većoj opasnosti od bolesti i ranijoj smrti.
Što više načina
reagiranja na određenu emociju poznajete to vam život može biti bogatiji.
Psiholozi kažu da je
sreća ili radost emocionalno stanje koje proizlazi iz ostvarenja vlastitih
vrijednosti dok je patnja emocionalno stanje koje proizlazi iz poricanja ili
razaranja vlastitih vrijednosti.
Svaka odbačena
iluzija je jedno razočarenje manje i jedno opterećenje manje na putu prema
istinskom uspjehu.
Darovitosti same po
sebi govore o našim genima, ali vrline i razvijene darovitosti govore o nama.
Emocionalna
inteligencija ne znači tek biti ljubazan, jer ima trenutaka kad se treba
otvoreno suprotstaviti osobama koje ne žele prihvatiti neugodnu,ali očitu
istinu.
Staromodan naziv za
rast emocionalne inteligencije zove se sazrijevanje.
Na djelu je opasan
paradoks- dok djeca postaju sve pametnija na testovima inteligencije njihova
emocionalna inteligencija opada- djeca su u prosjeku usamljenija i
deprimiranija, nemirnija i neposlušnija, nervoznija i sklonija zabrinutosti,
impulzivnija i agresivnija.
Pravi razlog zbog kojeg ne dobivamo puni potencijal
jest emocionalna nekompetencija.
Emocionalna
inteligencija se temelji na 5 elemenata- samosvijest, samokontrola, motivacija,
empatija i prilagodljivost u odnosima.
Jedan nobelovac je
rekao: u znanstvenom radu izvrsnost se ne postiže tehničkom kompetencijom nego
karakterom.
Da biste mogli voditi
druge, da biste mogli pomoći drugima, morate otkriti sami sebe.
Kad smo pod utjecajem
impulsa, uzbuđenosti i osjećaja, smanjuje se naša sposobnost mišljenja i rada.
Stalan stres može
imati trajan otupljujući učinak za intelekt.
Riječi motiv i
emocija imaju isti latinski korijen motere „pokretati“.
Emocije su doslovno ono
što nas pokreće da ostvarimo svoje ciljeve;
One hrane našu
motivaciju, a naši motivi zauzvrat pokreću našu percepciju i oblikuju našu
aktivnost- sjajan rad počinje izvrsnim emocijama.
Biti prisutan
zahtjeva da ne budete onesposobljeni tjeskobom i stoga budite otvoreni prema
drugima, a ne zatvoreni-neprijatelji prisutnosti i plime su srodne tegobe-
apatija i tjeskoba.
Kada smo posve prisutni, osjetljivi smo na ljude oko
sebe i na zahtjeve dane situacije pa se gipko prilagođavamo prema potrebama-
drugim riječima, u plimi smo.
Kada komunicirate
otvoreno, otvarate mogućnost da dobijete najbolje od ljudi- njihovu energiju i
kreativnost.
Nije važno kako smo
raspoloženi- bitno je da ostanemo hladnokrvni i pribrani. Neutralno
raspoloženje omogućuje nam da se potpunije angažiramo, da budemo prisutni, a ne
emocionalno odmaknuti.
Ljudi koji su
opterećeni svojim emocijama mnogo su manje spremni na zahtjev trenutne
situacije.
Sposobnost
prikazivanja nepopularnog stajališta tako da ne stvore neprijateljske osjećaje
i ne povrijede ponos druge osobe – ta vještina se zove takt.
Dvije emocionalne
sposobnosti bitne za vođenje su samopouzdanje i inicijativa;“ne morate biti gad
da biste bili nepopustljivi“.
Komunicirati ne znači
samo prenijeti poruku drugoj osobi- to znači stvoriti iskustvo, pokrenuti
cijelu tu osobu, a to je emocionalna vještina. Skupine rade bolje kada njeguju
stanje unutarnjeg sklada- takve skupine u potpunosti iskorištavaju nadarenost
svojih članova.
Kvocijent
inteligencije se tijekom života uglavnom ne mijenja, a emocionalna
inteligencija- uz motivaciju i ispravne napore može se odnjegovati emoc.
kompetencija.
Najlakše se mijenjamo
kad imamo plan učenja koji odgovara našem životu, interesima, mogućnostima i
ciljevima.
Valja naglasiti da je
teže promijeniti temeljne stavove i s njima srodne vrijednosti nego
radne navike.
Pišući o socijalnoj
inteligenciji navodi se sljedeće: „U onoj mjeri koliko tehnologija apsorbira
ljude u virtualnu stvarnost, toliko ih i otupljuje na one koji su im blizu u
stvarnom svijetu.“
Socijalna
inteligencija znači „sposobnost da shvatimo ljude i da njima upravljamo.“
Karizmatični ljudi
imaju dar za izražajnost koja navodi druge da se sinkroniziraju s njihovim
ritmom i da se zaraze njihovim osjećajima.
Socijalna razboritost
omogućava nam da se uklopimo gdje god bili, a da pritom za sobom podignemo
najmanje neprimjerenih emocionalnih valova.
I za sam kraj ovog
uratka citirat ću jednog znanstvenika: „ Živimo u metasvijetu, a žarište nam je
fiksirano najnovija tehnološka dostignuća
Ali ono što je
najvažnije to su obitelj, zajednica i društvena odgovornost.