Bruxelles
| 8. 11. 2013.
Pet
pitanja Andreja Plenkovića Europskoj komisiji i Vijeću EU-a
Zastupnik
Plenković zatražio je od Komisije odgovore na pitanja kako Europska komisija
ocjenjuje dosadašnji dijalog s Vladom Republike Hrvatske u okviru Europskog
semestra, zatim namjerava li Komisija pokrenuti primjenu procedure prekomjernog
deficita za Hrvatsku i ako je to slučaj, koje bi bile njezine glavne preporuke
hrvatskoj vladi
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=254:pet-zastupnickih-pitanja-andreja-plenkovica-europskoj-komisiji-i-vijecu-eu-a&catid=21:zastupnicka-pitanja&Itemid=129
Drugo je
pitanje vezano uz tehničke prilagodbe Privremenog sporazuma odnosno Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom. Od kako je Hrvatska
članica Unije počeo je uobičajeni proces prilagodbe postojećeg Privremenog
sporazuma odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i
Hercegovine i članica Europske unije, a sa ciljem uzimanja u obzir
tradicionalne trgovinske razmjene između Hrvatske i Bosne i Hercegovine,
primjerice kod pitanja uvoza mesa. "Učinkovito rješavanje ovog pitanja je
izražen interes brojnih hrvatskih gospodarskih subjekata", naglasio je
Plenković i podsjetio kako je Europska komisija u svom godišnjem Izvješću o
napretku Bosne i Hercegovine objavljenom sredinom listopada 2013. ustvrdila
kako postoji problem u dinamici postizanja dogovora. Stoga je Plenković uputio
pitanje, što Europska komisija namjerava poduzeti kako bi došlo do sklapanja
odgovarajućeg protokola.
Iduće
pitanje Europskoj komisiji odnosilo se na članstvo Hrvatske u Europskom
ekonomskom prostoru (EEA). Poznato je da je Hrvatska nakon završenih pregovora
o pristupanju u EU podnijela zahtjev za pristupanje u članstvo Europskog
ekonomskog prostora. Članstvo Hrvatske u EEA-u je važno za trgovinsku razmjenu
sa zemljama članicama Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Island i
Lihtenštajn). Hrvatski zastupnik Plenković je postavio pitanje Komisiji u kojoj
su fazi pregovori i kada se očekuje članstvo Hrvatske u Europskom ekonomskom
prostoru.
I na
koncu pitanje vezano uz zapošljavanje hrvatskih državljana u službi Vijeća
Europske unije kao i Europske komisije, prije svega koliko je do sada primljeno
hrvatskih državljana u službe Vijeća EU-a i Europske komisije, koliko ih se
namjerava još zaposliti tijekom 2014. godine i kako se odvija zapošljavanje
hrvatskih državljana na upravljačkim razinama Vijeća i Komisije te koliko je
takvih radnih mjesta predviđeno za Hrvatsku.
Europska
komisija i Vijeće Europske unije pismeno će odgovoriti na pitanja zastupnika
Andreja Plenkovića u roku od 3 do 6
tjedana.
Bruxelles
| 11. 11. 2013
Predavanje
o proširenju EU na skupu Instituta Robert Schuman
Zastupnik
u Europskom parlamentu Andrej Plenković održao je predavanje o radu Skupine
Europske pučke stranke i suradnji s nacionalnim parlamentima država jugoistoka
Europe
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=253:predavanje-o-prosirenju-europske-unije-na-skupu-instituta-robert-schuman&catid=19:skupovi&Itemid=127
Institut
Robert Schuman iz Budimpešte organizirao je stručni program za savjetnike u
nacionalnim parlamentima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i
Srbije iz sestrinskih stranaka Europske pučke stranke. Plenković je predstavio
rad Skupine Europske pučke stranke. Govorio je o tehnologiji rada plenarnih
sjednica Europskog parlamenta, rada po odborima i radnih skupina EPP-a.
Pojasnio je snažniju ulogu nacionalnih parlamenata država članica slijedom
stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Pojasnio je glavne aspekte politike
proširenja EU uz osvrt na recentno izvješće Europske komisije. Rezimirao je i
iskustvo procesa pristupanja Hrvatske u Europsku uniju.
Sudionicima
su se obratili i zastupnici Eduard Kukan, kao predsjedatelj Izaslanstva za
odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, te
György Schöpflin, član Odbora za vanjske poslove.
Bruxelles
| 12. 11. 2013.
Postignut
dogovor o proračunu EU za 2014.
Nakon
dugotrajnih pregovora, Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su
konačan dogovor o proračunu Europske
unije za 2014. godinu
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=255:postignut-dogovor-o-proracunu-eu-za-2014&catid=18:odbori&Itemid=126
Zastupnik Andrej Plenković sudjelovao je na sastanku mirenja
kao član izaslanstva Odbora za proračun Europskog parlamenta što ga je
predvodio njegov predsjednik Alain Lamassoure. Na temelju postignutog
kompromisa, proračun za 2014. iznosit će 142,6 milijardi eura u obvezama i
135,5 milijardi eura u stvarnim plaćanjima, a postignut je i dogovor o
različitim izmjenama proračuna za 2013. godinu (nacrt izmjena proračuna 8 i 9),
odnosno 3,9 milijardi eura za plaćanje potraživanja u kohezijskoj politici i
400 milijuna eura za naknadu štete regijama koje su proljetos pogođene snažnim
poplavama.
Gotovo polovica proračuna, odnosno 64 milijarde eura, bit će
na raspolaganju inicijativama za pametan i uključiv rast. Povećat će se i
potrošnja za područja istraživanja, inovacija i obrazovanja, dok je 47.5
milijardi eura namijenjeno kohezijskoj politici. Ključni prijedlozi Europske
pučke stranke uključeni su u konačni dogovor o proračunu EU za 2014.
U radu sastanka sudjelovali su Povjerenik Lewandowski,
zamjenik litvanskog ministra financija Algimantas Rimkunas, te ostali istaknuti
članovi Odbora za proračun Europskog parlamenta.
Postignuti dogovor otvara put za usvajanje Višegodišnjeg
financijskog okvira EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. na plenarnoj sjednici
Europskog parlamenta sljedećeg tjedna, 19. studenoga.
Zagreb
| 14. 11. 2013.
Plenković
na Odboru za europske poslove
Posebna
sjednica proširenog Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora organizirana je
povodom predstavljanja radnog programa Europske komisije za 2014.
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=256:plenkovic-na-odboru-za-europske-poslove&catid=18:odbori&Itemid=126
Povjerenik Neven Mimica istaknuo je mjere rasta i poticanja
zapošljavanja i konkurentnosti kao najvažnije točke programa rada Komisije.
Naglasak će biti na jačanju zajedničkog ekonomskog upravljanja i dovršetku
izgradnje bankarske unije kroz uspostavljanje jedinstvenog nadzornog
mehanizma.
Zastupnik Plenković ocijenio je susret pozitivnim primjerom
višeslojnog upravljanja europskim projektom (Vijeće, Europski parlament,
Europska komisija i nacionalni parlament). Izvijestio je o konačnom ishodu
postupka mirenja između Vijeća i Europskog parlamenta o proračunu za 2014.
Naglasio je da je na inzistiranje Parlamenta prihvaćeno dodatnih 500 milijuna
eura za zapošljavanje mladih, poticanje malih i srednjih poduzeća, obrazovanje,
istraživanje te politiku migracije.
Plenković je upitao povjerenika Mimicu da predstavi
zastupnicima stajalište Europske komisije o pokretanju postupka prekomjernog
proračunskog manjka za Hrvatsku.
Na sastanku su uz članove Odbora za europske poslove bili
prisutni predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednici niza drugih
saborskih odbora.
Beograd | 15. 11. 2013.
Zajednički
parlamentarni odbor EU–Srbija
Zastupnik
Andrej Plenković sudjelovao je na prvom sastanku Zajedničkog parlamentarnog
odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji se 15. studenoga održao u Narodnoj
skupštini Srbije u Beogradu
http://www.andrejplenkovic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=257:zajednicki-parlamentarni-odbor-eu-srbija&catid=18:odbori&Itemid=126
Izaslanstvo Europskog parlamenta predvodio je zastupnik
Eduard Kukan, a u izaslanstvu Europskg parlamenta bili su i Jelko Kacin, Ana
Ibrišagić, Gyorgy Schopflin, Kinga Gal i Lajos Bokros. Izaslanstvo Narodne
skupštine je predvodio Ivan Andrić. Izaslanstvo Europskog parlamenta primili su
prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić i predsjednik Skupštine Nebojša
Stefanović.
Plenković je govorio o odnosima Srbije i EU, a u kontekstu
politike proširenja EU prema državama jugoistoka Europe
nakon Izvješća Europske komisije iz listopada a u uoči početka pristupnih
pregovora Srbije za članstvo u EU. Plenković je održao izlaganje na temu
regionalne suradnje i odnosa sa susjednim državama. Posebno se založio za
sklapanje Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i
Srbije kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU i zadržala tradicionalna
trgovinska razmjena. Plenković je zatražio daljnje napore Srbije u vezi s
pronalaskom nestalih osoba kao ključnim problemom kao i gonjenjem i suradnjom u
vezi s ratnim zločinima.
Govoreći o bilateralnim odnosima Srbije i susjednih država,
Plenković je nagalsio nužnost poštivanja i provedbe već zaključenih
bilateralnih sporazuma o zaštiti manjina. To je posebno bitno za Hrvate u
Srbiji (sudjelovanje u predstavničkim tijelima i obrazovanje hrvatske manjine).