Turistički Zagreb
https://www.youtube.com/watch?v=VoYTJp5wG0I
Teško je jednu godinu odrediti kao početnu godinu zagrebačkog turizma. I prijeotvaranja prvog zagrebačkog hotela postojale su aktivnosti koje obično u stopuprate fenomen turizma, poput ugostiteljstva - pojava «kavotočja», tj. šatora ukojima se na sajmovima točila kava, kavana, raznih gostionica i krčmi gdje se javlja i gastonomska ponuda, slastičarnica, svratišta itd. Iako su svratišta u svojojponudi uključivala i mogućnost noćenja, kao početnu godinu zagrebačkoghotelijerstva trebalo bi uzimati godinu otvaranja prvog velikog hotela u gradu.Bilo je to hotel «Pruckner» (kasnije «Royal») u Ilici 44 koji je zapravo više biosvratište. Od tada do kraja 19. stoljeća, paralelno s izgradnjom i uređenjemDonjeg grada otvaraju se brojni hoteli i svratišta (npr. «K Caru Austrijanskomu»,«Ugarskoj kruni», «Lovački rog», «Imperial» itd.) i to ponajviše u glavnojtrgovačkoj ulici, Ilici, između Trga bana Jelačića i Frankopanske ulice te naZrinjevcu, lijepo uređenoj zoni parkova između glavnog gradskog trga i glavnogželjezničkog kolodvora. Dakle, već se u 19. stoljeću može uočiti koncentracijaturističkih sadržaja i objekata na Zrinjevcu koji je tu funkciju dobrim dijelomzadržao i danas. Već 1832. godine pojavljuju se prvi novinski oglasi i skrećupozornost na turističku ponudu Zagreba. 1846. - otvorena prva mjenjačnica štopotvrđuje da je Zagreb postao važan europski grad. 1853. - u Beču tiskana prvakarta Zagreba je prva godina prave turističke povijesti Zagreba. Daljnji razvojturizma grada Zagreba usko je povezan s razvojem željezničkog prometa. 1862.Otvorena prva željeznička pruga na relaciji Zidani Most-Zagreb-Sisak. Zbogširenja željezničke mreže i intenziviranja prometnih tokova, krajem 19. stoljeća javila se potreba za izgradnju novog kolodvora (otvoren 1892. godine). Odabrana je lokacija koja s južne strane obrubljuje znamenitu Lenucijevu potkovu, zelenuzonu zagrebačkih trgova. To je ujedno i razlog daljnjeg jačanja turističko-hotelijerskih funkcija Zrinjevca te šire kolodvorske zone. Hotel Palace posluje od1907. i najstariji je hotel u Zagrebu. Kasnije, Zagreb postaje jedno od odredištana pravcu glasovitog Orient Expressa od Calaisa do Sofije. Kako bi pružao uslugeputnicima tog vlaka, 1925. izgrađen je hotel Esplanada – današnji The RegentEsplanade Zagreb koji je 2011. na World Luxury Hotel Awards osvojio nagradu zanajbolji luksuzni gradski hotel. Od sredine 19. St. Zagreb bilježi konstantan rastturističkog prometa. Grad se razvija, a s porastom broja stanovnika raste ituristički promet. Turizam postaje sve organiziranija društvena djelatnost, izdajuse prvi turistički vodiča, osniva se Društvo za promet stranaca te zagrebačkafilijale beogradske turističke agencije «Putnik». 1929. Godine u Zagrebu postoji18 hotela, a iste godine posjetilo ga je 107 987 turista koji su ostvarili 549 935noćenja. Nažalost, zbog ekonomske krize smanjuje se turistička aktivnost, aneposredno prije Drugog svjetskog rata Zagreb broji tek 8 hotela. Nakon Drugogsvjetskog rata dolazi do smanjenja broja stranaca u Zagrebu, zbog ograničavanjanjihovog kretanja na teritorijima socijalističkih država, a to je imalo negativanutjecaj na turistički promet. U ovom razdoblju na kao glavna funkcija turizmaističe se potreba rekreacije radničke klase. 1950. Zagreb broji tek 7 hotela i 2prenoćišta.60-ih godina mijenja se poimanje turizma te se na njega gleda kao na unosnugospodarsku djelatnost koja nacionalnom gospodarstvu može pribaviti znatnadevizna financijska sredstva. Dolazi do otvaranja novih turističkih kapaciteta tepovećanja turističkog prometa. 1965. godine u Zagreb dolazi 350 000.
Tjelovo - procesija u Remetama [1970.]
https://www.youtube.com/watch?v=TR5fEMZx5Xw
Japanski film o Zagrebu [1987.]
https://www.youtube.com/watch?v=uFotl-Ye_0s
Relja Bašić priča o starom Zagrebu
https://www.youtube.com/watch?v=V-4r9F6K5g0&t=1378s
Bašić je rođen u Zagrebu 14. veljače 1930. godine. Njegova majka Elly Bašić je bila poznata hrvatska glazbena pedagoginja i pijanistica. Bašić je židovskog podrijetla sa majčine strane. Dobio je prezime po svome očuhu Mladenu Bašiću, hrvatskom dirigentu. Diplomirao glumu na ADU u klasi dr. Gavelle. Godine 1955., pri kraju studija, redatelj Bojan Stupica ga uključuje u dramski ansambl HNK u Zagrebu, gdje, ostvarivši niz uloga s istaknutim redateljima (Stupica, Radojević, Gavella, Paro, Habunek, Violić, Juvančić, Spaić) i odigravši 498 predstava ostaje u stalnom angažmanu do 1967. godine.
Godine 1968. Bašić prelazi u status samostalnog umjetnika te kao glumac i redatelj djeluje u Teatru ITD, Kazalištu Komedija, Zagrebačkom kazalištu mladih, kao i na Dubrovačkim ljetnim igrama. U tim kazalištima odigrao je 797 predstava i realizirao svojih prvih šest režija (Ljubaf, Crna komedija, Jedan dan u smrti Joe Egg, Stara vremena, Obećanja i Hotel Plaza).
Godine 1974. s grupom istaknutih glumaca svoje generacije osnovao je prvo hrvatsko putujuće privatno kazalište Teatar u gostima, u kojem kao umjetnički direktor, glumac i redatelj ostaje sve do njegovog prestanka djelovanja 2004. godine. Teatar u gostima je za vrijeme svog tridesetogodišnjeg života izveo 4213 predstava u 340 mjesta i gradova Hrvatske te u inozemstvu.
Na filmu Relja Bašić debitira već za vrijeme studija u antologijskom Koncertu Branka Belana (1954.), jednom od najvažnijih i najboljih ostvarenja jugoslavenskog filma. Time samo najavljuje još istaknutije uloge u filmovima koji su promijenili tijek hrvatske i jugoslavenske kinematografije, poput Ronda Zvonimira Berkovića, za kojeg osvaja i Zlatnu arenu u Puli 1966. godine. Njegova interpretacija muškarca čiji je brak utonuo u krizu obilježila je film koji je najavio potpuno nova razmišljanja u filmskom mediju, i van naših prostora.
Godine 1970. ulogom g. Fulira u Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, Bašić postaje ikonom urbanog hrvatskog folklora.
Guverner HNB-a Vujčić o Agorokoru: "Nitko ništa nije znao?"
https://www.youtube.com/watch?v=0WGdPBAI9FE
Ivan Pernar s vodkama pokazuje kako je Todorić natovario dugove
https://www.youtube.com/watch?v=y1SzUUMNoPI