U vrtlogu
vlasti i strasti
Neugodna
gospodarska kriza koja se iz Grčke prelijeva na sve zemlje EU, ostavlja malo
prostora za predah čelnicima EU.Brojni političko-ekonomski stručnjaci i
dužnosnici su u strahu od grčkog scenarija koji trese temelje EU i stvara
odbojnu sliku projekta EU prema starim, novim i budućim članicama EU.
Zabrinutost oko oporavka Grčke osjećaju sve zemlje EU koje polako klize prema
istom dnu. Grčka se našla pod tutorstvom financijskih skrbnika koji ekonomske
probleme vješto koriste u službi nagrizanja njezinog suvereniteta. U takvoj atmosferi
iskače francusko - njemački duet koji pokušava uskladiti političko-gospodarski
instrumentarij kako bi ritam krize priveo kraju.
I dok
milijuni ljudi u gospodarskom ponoru ne samo u Grčkoj, traže slamku spasa,
serija izbora 2012. godina preplavila je političke arene na kojoj čelnici
odlaze i dolaze. Sezonu ovogodišnjih izbora 2012.godine otvorio je Vladimir
Putin, na ruskim predsjedničkim izborima sa osvojenih 64% glasova. Poput
voštane figure, stari-novi Putin u svečanoj dvorani moskovskog Kremlja treći
puta je inauguriran za ruskog predsjednika, ali ovaj puta za narednih 6 godina.
To je prihvatljivo vrijeme da bi uspostavio novu polarizaciju svijeta koja je
itekako potrebna. Putin se vraća u trenucima kada Rusiji treba vratiti mjesto
svjetske sile, zaustaviti ratnu retoriku i mašineriju Zapada. Hoće li uspjeti u
tome? On na tome uporno radi i zbraja političke bodove upravo preko Sirije koja
je na nišanu Zapada. Vetom u Vijeću sigurnosti i inzistiranjem na promatračkoj
UN misiji, Rusija je dala crveni karton Zapadu i indirektno ga upozorila da
mora stati. Osim toga, Rusija se dobro pozicionirala i prema vlasti u Damasku
koje također upozorava da je trenutak pokretanja reformi kako bi se izbjegle
daljnje neugodnosti i blokirali svi koji vide različite interese u Siriji.
I Elizejska
palača dobila je novog stanara. Nakon sedamnaest godina političke mirovine
socijalista, upravo njihov kandidat, Francois Hollande preuzeo je od Sarkozya
šifre nuklearnog oružja i ključeve Elizejske palače. Politički moćna Francuska
dobila je novog lidera i prvu damu u povijesti, Valerie Trierweiler koja nije u
braku s predsjednikom. Predsjednikova prijateljica zadaje velike brige protokolu koji mora pronaći način kako je najbolje
predstaviti. Na dan inauguracije vremena za slavlje nije bilo, dok je Parizom
rominjala kiša novi lider je bio na putu prema Berlinu kako bi uskladio lekcije
buduće suradnje. Udar groma u avion nije spriječio nastavak putovanja na
sastanak, koji je potvrdio odnos poštovanja između Pariza i Berlina. Tom
prigodom naglašena je važnost susreta kojeg nisu uspjele omesti niti vremenske
nepogode. Dvoje čelnika je podržalo nacrt putanje koju treba slijediti za
dobrobit EU stabilnosti i napretka.Osim EU problema, francuskog predsjednika
čeka veliki broj političkih izazova na međunarodnoj pozornici za koje je upravo
on pozvan da ih riješi. Kako će na njega utjecati kronična bliskoistočna kriza?
Može li Hollande utjecati na stvaranje čvršće veze na relaciji Pariz-Berlin-Moskva?
Na ta i neka druga pitanja moramo ipak malo pričekati.
Financijski
aranžman EU od 130 milijardi eura dogovoren za svoju prezaduženu članicu Grčku,
natjerao je Grke na parlamentarne izbore. EU prati s velikom pozornošću ishode
izbora na kojima nijedna stranka nije dobila potrebnu većinu da sastavi novu
vladu. A kako se nisu uspjeli dogovoriti, ponovno izlaze na izbore u lipnju.
Bruxelles smatra da novi izbori znače referendum Grka o euru i jasno poručuje
grčkim političarima: da onaj tko u pitanje dovodi dogovor s trojkom koju čine
MMF, Europska središnja banka i Europska komisija, taj više neće dobiti novac.
Grčka je dobila poruku za održavanje izbora u lipnju, zato treba dobro
odvagnuti svaki potez i izbjeći neugodne posljedice bankrota kao i izlazak iz
euro zone.
Na
izbore je izašla i Srbija koja je birala predsjednika, parlament i lokalna
tijela. Srbija je kandidat za članstvo u EU i ove izbore ne treba zanemariti
jer su izuzetno važni zbog daljnjih aktivnosti u jugoistočnom dvorištu EU. Nikad
neizvjesniji izbori budno se prate jer se preslikavaju na osjetljivo susjedstvo
koje politički tinja. Još ništa nije gotovo, čeka se drugi krug izbora 20.
svibnja 2012. kada Srbija treba dobiti novog predsjednika. Bruxelles se nada da
će izbori poštovati zakone i volju građana, a da će nova vlada nastaviti
europski put Srbije, ali i poboljšanje regionalne suradnje, posebno s Kosovom. Dužnici
EU očekuju nastavak proeuropske orijentacije budućih vlasti u zemlji.
Niti
Hrvatsku nisu zaobišli izbori. Oni nisu imali nacionalni štih, ali svakako na
njih treba skrenuti pozornost jer će Hrvatska za nešto više od godinu dana
postati 28. članica EU.To su bili unutarstranački izbori za predsjednika Socijaldemokratske
partije Hrvatske na čijem je čelu aktualni premijer, Zoran Milanović.Na veliko
iznenađenje mnogih hrvatskih građana, stranka koja se poziva na demokraciju
pristala je da jedini kandidat bude upravo sam premijer. Kada se pokrenulo
pitanje demokratske procedure, izabrani predsjednik je objasnio kako je to
normalna pojava u zapadnim demokracijama, pa nas počeo podučavati da zbog
ostvarenih ciljeva u pravilu nema protukandidata. Usput je napomenuo da ni
Obama, Merkel, Blair i Schröder nisu imali protukandidata, pa zašto bi onda
imao i on. A ipak nam je zaboravio objasniti kako je spomenuta politička elita
imala potpuno drugačije okolnosti nego on, te zbog toga nije bilo protukandidata.
Kada se
u studenom ove godine budu održavali 57. američki predsjednički izbori, na
kojima će biti izabran 45. predsjednik SAD-a, još ništa nije poznato. Ovoga
trenutka znamo da je sadašnji američki predsjednik, Barack Obama siguran u
utrci za još jedan četverogodišnji mandat koji ponizno traži od američkih
građana. Tko će biti njegov protivnik i možda budući stanar Bijele kuće još
nije sigurno. Za sada je sigurno samo jedno: da bez obzira tko bude izabran za
američkog predsjednika, njegova je uloga važna za cijeli svijet. Zato je velika
šteta što američkog predsjednika mogu birati samo amerikanci, a ne i ostatak
svijeta kojem se kroji sudbinu, a na to ne mogu utjecati.