Autor: admin
Datum objave: 25.05.2019
Share


U Zagrebu preminula glumica Vesna Starčević Smiljanić

ZVIJEZDA GAVELLE

U Zagrebu preminula glumica Vesna Starčević Smiljanić

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/u-zagrebu-preminula-glumica-vesna-starcevic-smiljanic-20190508

Dramska umjetnica Vesna Starčević Smiljanić, dugogodišnja članica kazališta 'Gavella', preminula je u 95. godini života u Zagrebu

Vesna Starčević Smiljanić rođena je 1924. u Sarajevu, a studij glume upisala je 1950., u prvoj generaciji polaznika Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

Tijekom cijele glumačke karijere bila je vezana uz Zagrebačko dramsko kazalište, današnje Gradsko dramsko kazalište 'Gavella'.

Nekoliko godina radila je i kao nastavnica scenskog govora na Akademiji dramske umjetnosti, gdje ju je, kao svoju asistenticu, doveo njezin omiljeni profesor dr. Branko Gavella.

Kako ističu iz Gavelle, Vesna Starčević Smiljanić svojom je glumačkom osobnošću od 1955. do 1991. činila neizostavni dio toga kazališta igrajući i u nekima od nezaobilaznih naslova u njegovoj povijesti.


Posljednji ispraćaj Vesne Starčević Smiljanić je u petak, 10. svibnja u 16.20 sati na Krematoriju u Zagrebu, a komemoracija u kazalištu 'Gavella' u četvrtak, 23. svibnja u 11 sati.


Kod mame na kavi... sjećanja...

https://blog.dnevnik.hr/dinajina-sjecanja/oznaka/vesna-starevi-smiljani

Premijera Anouilh- ove Antigone... Zagrebačko dramsko kazalište Gavella, 1956... Antigona, Vesna Starčević... Kreont, Sven Lasta

Diže se zavjesa i na pozornici velikog svjetskog teatra hodaju stoje i sjede ljudi. Neki igraju karte, a tišina užasna i duga tišina se širi prostorom. Nekom slučajnom promtraču ove sličice iz života se pričinja da se sve zrcali u nekom nevidljivom ogledalu. U pozadini dubine, tamo iza ogledala su troja vrata. Iznenada iz tame izlazi čovjek i i progovora metalnim glasom:

"Dakle dobro, ove spodobe ovdje će vam ispričati priču o Antigoni. Antigona je ona mala mršava, ona što tamo sjedi i šuti. Gleda pred sebe. Razmišlja. Razmišlja o tome da će vam uskoro odigrati Antigonu, da više neće biti najmlađa kćer, najmanja sestra koju nitko nije shvaćao ozbiljno. Razmišlja o tome da kako će se odjednom suprostaviti svijetu i Kreontu, ujaku i kralju. Ona razmišlja o smrti i o svojoj mladosti koju je željela sretno odživjeti. Ali tu se ne da ništa mjenjati. Ona je Antigona i mora odigrati svoju ulogu do kraja. Zavjesa je podignuta i ona osjeća strah i svoje udaljavanje od sestre Ismene, one koja tamo u uglu radosno šapuće s onim mladićem. Mala Antigona će se večeras oprostiti i od svih nas, od nas koji večeras ne moramo umrijeti."

Da je Talija znala...

Polutama razbijena zrakom sunca koja pada na otvorene ladice stola iz neke od garderoba nekog od kazališta. Na stolu paleta boja koje skrivaju ili naglašavaju sve impresije prošlih godina. U pepeljari zapaljena cigareta, a pored vaza sa ogromnim buketom ruža. U ogledalu se vidi dim i profil žene koja sjedi u rasklimanoj fotelji. Može joj biti trideset, pedeset ili sedamdeset godina. Na njoj neuredno ispeglana izbljedjela haljina sa znakom Chanelove elegancije. Kosa podignuta na zatiljku ističe ljepotu danas umornog lica. Cipele s visokim potpeticama u istom tonu boje umirućeg sunca, kao i haljina. U ruci kristalna čaša, na stolu otvorena boca šampanjca.

Prisjećala se početka i glasa starog profesora, koji je prilično bučno ušao u njenu garderobu:

" Znaš kaj mala. Razmišljal sam o sljedećoj premijeri koju ćemo raditi. Odlučil sam se za Anouilh- ovu Antigonu. Ti ćeš biti moja nova Antigona."

Premjera je bila uspjeh. Stajala je na rampi novog života i karijere. Talija u njoj se smješila srećom. Buket ruža boje zalazećeg sunca i ceduljica sa znakom pitanja ju je čekao u garderobi. Njena boginja je slavila s njom. Otvorila joj je ponovo vrata sreće i ona u tom trenu prekorači rampu prošlosti, izađe iz mraka obasjana svjetlom slave. To stanje nije dugo trajalo. Strahovi zatomljeni u srcu koje je žalilo ljubav i sanjalo zemlju iz koje pisma više ne dolaze pređoše ponovo u demone prošlosti.

Veta u velikom gradu, daleko od velikog kristalnog ogledala i u njemu skrivenih snova, krijući porijeklo i ideale, živeći na rubu između sna i jave, poče svoje srce hraniti nepovjerenjem u izgovorene riječi. Buketi cvijeća i pisamca sa znakom upitnika su stizala, ona ih je pospremala u ladici svog toaletnog stola u teatru.

Ona prilazi korpi s pupoljcima. Gleda ceduljicu i prepoznaje znak upitnika. Osmijeh nestaje s njenog lica. Kucanje na vratima. Ona uzima čašu i otpije gutljaj. Prilazi ogledalu i popravlja šminku.

"Dragi moj nepoznati prijatelju danas je kasno, kasno za sve, a ja sam tako malo željela"

Buket cvijeća i pismo sa znakom upitnika je vrati na početak. Osluškujući glas pred garderobom odjednom osjeti uzbuđenje. Ljubav, koju je godinama sanjala, je dotaknu sjećanjem na dan kada je on, čovjek iza upitnika, otišao u zemlju iz koje pisma više nisu stizala.

Dijana Jelčić


Preminula glumica Vesna Starčević Smiljanić

Dramska umjetnica Vesna Starčević Smiljanić, dugogodišnja članica kazališta “Gavella”, preminula je u 95. godini u srijedu, 8. svibnja u Zagrebu. Vesna Starčević Smiljanić rođena je 1924. u Sarajevu, a studij glume upisala je 1950., u prvoj generaciji polaznika Akademije dramske umjetnosti

https://www.nacional.hr/tag/vesna-starcevic-smiljanic/


Sjećanje na davna jutra poezije...

https://blog.dnevnik.hr/dinajina-sjecanja/2017/02/1632069800/sjecanje-na-davna-jutra-poezije.html



Stoljeće od rodjenja Pere Budaka (21.lipnja,1917.)dramskoga umjetnika,književnika,urednika,managera, društvenoga djelatnika iznimno širokoga utjecajna i učinkovita spektra……Volumen iskustvenosti i plodonosnih postignuća gospodina Pere Budaka,prigodno uz puno stoljeće od rodjenja,zaustavimo na Gradskom Dramskom kazalištu,danas kazalištu Gavella u Frankopanskoj, čijim je prvim ravnateljem bio,od osnivanja teatra odlukom Gradske uprave Zagreba, 29.svibnja,1953. punih petnaest godina, u kontinuitetu.

Izbor Pere Budaka za prvoga ravnatelja novoga zagrebačkog kazališta,bio je osobito priznanje čovjeku obrazovanom,duhovitom,lijepom,elegantnom,ukusnom i plemenitom,čime je bio izdvojen iz mnoštva tadašnjih intelektualaca i umjetnika, kojima je Zagreb toga doba obilovao.

Iz mnoštva vrlih bio je izabran Pero Budak,iako nikada nije bio članom partije ili nekog političkoga foruma..

A to se pokazalo osobitim dobitkom. Pero Budak je bio majstor komunikacije i vrijednih organizacijskih modela u najranijim danima života i razvitka kazališta. Dr Branko Gavellla je oblikovao kazalište izborom repertoirea,a Pero Budak, s kolegicom iz dramske škole gospodjom Vlastom Balen kao tajnicom ravnatelja, je osiguravao nastajanje, razvitak i uzlazni smijer rasta dramskoga ansambla.

Bila je to i Budakova osobna 'avantura',poći u – ništaTek osmišljavati vrijednosti,animirati umjetnike i formirati koherentan umjetnički ansambl za ambiciozan vizionarski rad.

Kazalištu su odmah s Dr Gavellom prišli Zvonimir Rogoz,Viktor Beck, Ivona Petri,Pero Kvrgić,Josip Bobi Marotti,Vesna Starčević-Smiljanić,Ivo Rogulja, Mirko Vojković,Inge Appelt, Nada Subotić, Zvonimir Ferenčić, Mato Ergović, Ljubica Mikuličić,Drago Krča,Ljubica Jović, Zorko Rajčić,Ante Dulčić, Emil Glad, Krešimir Zidarić,Neva Rošić,Tonko Lonza,Marija Kohn,Ceco Zamurović,Zdenka Heršak,Duka Tadić,Boris Miholjević,Nela Eržišnik,Stevo Krnjajić, Zdenka Anušić,Mladen Šerment, Semka Sokolović Bertok,Ljubica Dragić-Stipanović,Mia Oremović,Vjera Žagar Nardelli,Fahro Konjhodžić,Ivo Fici,Ljubomir Kapor,Drago Mitrović,Sven Lasta,Boris Buzančić,Zlatko Madunić,Žuža Egrengy,Miše Račić,scenograf,Edo Kovačević, Jasna Novak Šubić,kostimograf,Kosta Spaić, Mladen Škiljan,Dino Radojević,Boško Violić,Vanča Kljaković,redatelji zaslužni za tadašnju recentnu europsku dramsku književnost na sceni Zagrebačkog Dramskog kazališta.

I tek izvedena nova djela S.Becketta i E.Ionesca,na velikim europskim scenama, su našla mjesto u repertoireu ZDK-a  učinivši Zagreb tada europskom metropolom dramsko- umjetničkoga života,čemu je i na sceni HNK pridonosio svojim velikim umjetničkim projektima Bojan i Mira Stupica, s ansamblom Drame HNK


Vesna Starčević Smiljanić je igrala u predstavama "Kako vam drago", "Macbeth", "Henry IV." i "Richard III." W. Shakespearea, "Takva ljubav" P. Kohouta, "Skup" i "Tirena" M. Držića, "Odmor za umorne jahače ili Don Juanov osmijeh" I. Ivanca, "Divota prašine" V. Kaleba, "Galeb" A. P. Čehova, "Bobo" V. Kljakovića, "Završna trka" P. Ustinova, "Gospođa ministarka" i "Narodni poslanik" B. Nušića, "Hinkemann" E. Tollera, "Šest lica traže autora" L. Pirandella, "Zmaj" E. Švarca, "Veliki val" M. Matić-Halle, "Neprijatelj naroda" H. Ibsena, "Ptice bez jata" D. Roksandića, "Matoš i mi" T. Ladana, "Heretik" I. Supeka, "Dantonova smrt" G. Büchnera i "Glorija" R. Marinkovića,

Igrala je i u legendarnom "Kraljevu" Miroslava Krleže, koje je u režiji Dine Radojevića od 1970. do 1982. odigrano 173 puta, kao i u "Samoubojici" i "Mandatu" N. Erdmana, "Klupku" P. Budaka, "Höderlinu" P. Weissa, "U guštari velegrada" i "Švejku u Drugom svjetskom ratu" B. Brechta, "Pričama iz Bečke šume" Ő. von Horvátha, koje su u režiji K. Spaića igrale više od 100 puta, te u predstavama "U pozadini" M. Feldmana, "Maškarate ispod kuplja" I. Vojnovića, "Povratak" S. Tucića, "Surove kazališne priče ili priče iz naše šume" D. Jelačića Bužimskog, "Pustolov pred vratima" M. Begovića. Tu su i Krležini "Gospoda Glembajevi" u režiji Petra Večeka odigrani 160 puta, kao i "U agoniji", "Maske na paragrafima" J. Kosora te "Hrvatski slavuj" B. Vujčića.

33
Kategorije: Kazalište
Developed by LELOO. All rights reserved.