Ukidanje retrospektive – Josip Vaništa
„Tražio sam pravo na pogrešku, na kontra¬dikciju, na
metamorfozu. Na prazninu koju slikar treba preobraziti u živi prostor. Živi
prostor prava je narav sli¬karstva.“ zapisao je akademik Josip Vaništa, jedan
od najvećih hrvatskih umjetnika svih vremena i jedan je od posljednjih velikih
aktivnih umjetnika neoavangarde. Taj je enigmatični umjetnik, u našoj sredini
ostavio utjecaj koji bi se mogao uspoređivati s onime Marcela Duchampa u
svjetskim razmjerima. No, Vaništa nije samo crtač, slikar, likovni radnik –
kako je sam volio reći, nego i pisac, mislilac, duhovni otac kultne umjetničke
grupe Gorgona.
Naslov knjige, UKIDANJE RETROSPEKTIVE, referira se
ponajprije na naslov Vaniština objekta-stola „Ukidanje perspektive“, koji se
lako može protegnuti i na druge njegove radove, osobito crteže. Odnosi se
istodobno i na Vaništino simboličko ukidanje vremenske i prostorne perspektive,
pa time i retrospektive kao općeprihvaćenog medija predstavljanja umjetničkih
opusa. U težnji za jednostavnijim slikanjem, u težnji da se „učini malo. ne
piše suviše. ne čini previše...“ Vaništa je dosegnuo stupanj kondenziranog vremena
bez perspektive, bez protjecanja, bez pogleda unaprijed i bez pogleda unazad,
kako bi u njega konačno mogla stupiti praznina.
Jedinstvena
publikacija svojevrsna je „knjiga umjetnika“ u kojoj je predstavljen
jedinstveni rukopis Josipa Vanište, crtača, slikara, pisca... Bljeskoviti
uvidi, fragmentarnost, oštrina pogleda, fokusiranje jednog naizgled nebitnog
detalja, podjednako su prisutni u crtežu, slici, literarnom zapisu ili kronici.
Vaništa je minimalist i u svojoj memoaristici i u portretima i u crtežu
krajolika.
Na 340 stranica, sa
stotinjak ilustracija, tekstovi su domaćih i inozemnih likovnih i književnih
kritičara, povjesničara umjetnosti, pisaca, redatelja, kustosa, umjetnika,
filozofa, arhitekata, među kojima su Dunja Blažević, Ješa Denegri, Ivan Čižmek,
Marija Gattin, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Boris Groys, Radmila Iva
Janković, Miljenko Jergović, Stanko Lasić, Tonko Maroević, Matko Meštrović,
Georgije Paro, Christian Rattemeyer, Ljerka Schiffler, Đuro Seder, Branka
Stipančić, Žarko Vijatović, Igor Zidić i Nada Beroš.