Umro akademik Nikica Petrak
http://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-akademik-nikica-petrak/915089.aspx
NA ZAGREBAČKOM groblju Mirogoju u srijedu je ispraćen akademik Nikica Petrak, pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost, koji je preminuo iznenada u subotu, u 77. godini života, priopćeno je u srijedu iz Akademije.
Nikica Petrak rodio se 31. kolovoza 1939. godine u Dugoj Resi. U Zagrebu je diplomirao anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1963. godine. Početkom 1960-ih bio je urednikom kulturne rubrike u Studenstkom listu, zatim na Hrvatskoj radioteleviziji (1967.–77.) te Nakladničkoj kući "Liber" (1978.–89.), savjetnikom u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Hrvatske (1991.–92.) i urednikom u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" (1992.–2004.). Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa "Forum" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Za člana suradnika izabran je 2000. godine, a za redovitog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 2004. godine.
Akademik Petrak bio je član obiju nacionalnih književničkih organizacija, Društva hrvatskih književnika (DHK) i Hrvatskog društva pisaca (HDP).
U književnost je stupio početkom šezedesetih godina.: 1959., kao studentu i dvadesetgodišnjaku objavljen mu je ciklus pjesama Sve ove stvari u dvotjednoj "Književnoj tribini". Od tada objavljivao je pjesme, eseje, feljtone i prijevode u mnogim književnim listovima i revijama. Bio je jedan od istaknutijih pripadnika pjesničkoga naraštaja okupljena oko časopisa Razlog.
Zapaženi prevoditelj
Akademik Petrak bio je i vrstan prevoditelj književnih, filozofskih i povijesnih djela. Prevodio je s engleskog poeziju, pripovijesti i drame (Dylan Thomas, E. A. Poe, Ben Jonson) te važna djela sociologije, politologije, uglavnom kulturologije (H. Arendt, P. Blake, J. Bronowski, E. Burke, E. Friedll, D. Held, L. Mumford, L. Strauss, J. Tomasevich itd.). Za potrebe zagrebačkog kazališta preveo je petnaestak suvremenih dramskih tekstova koja su sva bila i izvedena.
Njegove su knjige dobile niz priznanja, od eminentno književnih do općenitije društvenih.
Za knjigu pjesama Tiha knjiga dobio je Nagradu "Tin Ujević" 1981. i Godišnju nagradu "Vladimir Nazor", za Ispadanje iz povijesti "Goranov vijenac" 1996. i Nagradu Fonda "Miroslav Krleža". Nagradu HAZU za književnost dobio je 1999., a 2013. nagradu "Dragutin Tadijanović".
Umro je u subotu, 20. kolovoza u Dubrvniku. Prema želji akademika Nikice Petraka i njegove obitelji, ispraćen je na zagrebačkom groblju Mirogoju u najužem obiteljskom krugu, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nikica_Petrak
NIkica Petrak,photos
https://www.google.hr/search?q=Nikica+Petrak&client=opera&hs=nhO&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=0ahUKEwij3uX-kdvOAhVMJcAKHREIC64QsAQIJg&biw=1745&bih=856
NIKICA PETRAK (1939. - 2016.)
http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/nikica_petrak.html
Ispadanje iz povijesti
Wer jetzt, irgendwo in der Welt..
Sve što se sad u svijetu zbiva
– bez mene biva,
i onaj, tko sad nekud krene,
lako mu: ide bez mene.
Cijeli mu svemir kao kod kuće:
sebe za sobom još ne vuče.
Na neki novi put će stati,
tko će ga znati.
Vid mu sve širi, kroz zavjese dimne
vjetar mu prši,
a ja, bez zloće, sad sin sljepoće,
ne vidim, slijep sam, lijep sam, hoće
samo još drevni slijepac,
samo još Goethe,
samo još dijete,
svijetu
pjevati himne.