Svečana inauguracija prve hrvatske predsjednice gospodje Kolinde Grabar Kitarović, ponudila je dragocjenu podlogu raznovrsne i obilate kulturne baštine hrvatskoga nacionalnog bića,tradicijom u izrazu i formi koje svjedoče o rasponu značajki mentaliteta hrvatskoga društva,kao široke i slojevite platforme za razinu s koje je gospodja Predsjednica vizionarski ponudila ugodjaje očekivane budućnosti kojoj će svesrdno pripadati svojim zalaganjem i programom mandata koji započinje 19.veljače,2015. s trajanjem pet godina.
Redatelj svečane ceremonije,erudit utjecajnog stvaralačkog iskustva,gospodin Krešimir Dolenčić, svojom je invencijom i kreativnom snagom stvorio programsku umjetničku cjelinu osobita dramaturškog sloga,sa značajkama trostruka pletera, izborom i spregom sadržaja, od kompozicije slavnih povijesnih postrojbi nastajalih tijekom vremena hrvatske povijesti u mnogim dijelovima zemlje, do suptilno biranih i gradjenih blokova glazbenih vrsta, formi i izvedbenih atraktivnih ponuda, najprije kao osobite zvučne kulise u ime nastajanja ugodjaja uoči čina svečane prisege prve hrvatske Predsjednice na svečanom podiju ispred povijesnne crkve Svetoga Marka u središtu gornjogradskoga povijesnoga trga, a potom je Stari Grič odzvanjao raznovrsnim glazbeno-umjetničkim i poetskim duhovnim ponudama kao osobitim zamašnjakom jake osovine bogate povijesti prema poletu naviještene i očekivane budućnosti.
Glazbeno-umjetnički program u velemajstorskoj viziji i realizaciji Krešimira Dolenčića i suglasju s izborom djela i izvodjača, s gospodjeom Kolindom Grabar Kitarović, je bila dokumentarna priča o velikoj i raznovrsnoj hrvatskoj povijesti na koju se prirodno poletno i jakim zamahom tka podloga za novu etapu hrvatske društveno-političke budućnosti.
Svečanost je počela nakon pucnja Gričkog topa u podne, i nakon što su se oglasila zvona Crkve sv. Marka. Do Trga je predsjednica, u pratnji supruga Jakova stigla Uspinjačom, prošla je Ćirilometodskom ulicom kroz špalir građana i povijesnih postrojbi, a inauguraciju je uveličala i Počasno-zaštitna bojna čiji su pripadnici u odorama svih rodova Oružanih snaga
Kroz povijesne postrojbe, alkare, trombunjere, uz zvuk fanfara stiže Kolinda Grabar-Kitarović.
Nakon što je dramski umjetnik Joško Ševo najprije izgovorio tekst himne, intonirana je himna 'Lijepa naša domovino', odana je počast minutom šutnje poginulima u Domovinskome ratu. Međimursku pjesmu 'Dej mi Bože' a capella je otpjevala solistica Renata Sabljak.
Nakon toga je uslijedila prisega. Nakon prisege, nova predsjednica je odala počast državnoj zastavi, a istodobno su s Tuškanca topovi Oružanih snaga ispalili deset počasnih plotuna. Tijekom počasti zastavi izveden je recital 'Himna slobodi' Ivana Gundulića i slavnim Gundulićevim tekstom koji je maestralno kazivao dramski prvak Dragan Despot.
Uslijedio je inauguralni govor prve hrvatske predsjednice nakon kojega se pridružuje auditoriju i sa svima nazočnima na Trgu i milijunskim tv-gledateljstvom,s nadahnućem prati izvodjenje programa tristotinjak glazbenika, pjevača, umjetnika - puhački orkestar HV-a izveo je 'Odu zemlji' Jakova Gotovca iz opere 'Mila Gojsalića', Folklorni ansambl Lado otpjevao tradicionalnu pjesmu 'Lijepo pjeva za lugom djevojka', a Radojka Šverko uz pratnju orkestra HV-a pjesmu 'Ljubim te do bola'. Uslijedila je završnica iz opere 'Ere s onoga svijeta' (praizvedene, 2. studenoga,1935.u HNK Zagreb) Jakova Gotovca, u izvedbi zborova 'Lado', HRT-a, 'Ivan Goran Kovačić'...... Svečana inauguracija završila je uz pjesmu 'Dream for the future' zbora Izvor, a tada su prvoj hrvatskoj predsjednici čestitali domaći i strani uzvanici.
Koncepcija i ostvarenje ukupnoga sadržaja inauguaracije hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ukazali su i dokazali da se vrhunska umjenost, izvedbena ekspresija i visoka politika uvijek prožimaju i u nastajućim spregama postižu dragocjene učinke u duhu široke javnosti kojoj se prirodno i obraćaju, kojoj služe i čiju potporu očekuju svakim svojim korakom i smjerom aktivnosti potencijala stvaralačkih snaga pretvorenih u nove razine životne svakodnevice.
Inauguracija …….
http://vijesti.hrt.hr/video-inauguracija-iz-drugog-kuta
Ova godina će donijeti i nekoliko velikih obljetnica kao nove poticaje za punoću afirmacije slojevitih značajki i vrijednosti mentaliteta nacionalnoga bića Hrvatske, pa treba očekivati prigodne svečanosti i uz četvrt stoljeća konstituiranja Hrvatskoga državnoga Sabora, 30. svibnja, 2015.,dva desetljeća vojno-redarstvene akcije Oluja, 5.kolovoza,2015., 300.obljetnicu povijesne Sinjske Alke, prve nedjelje kolovoza, 2015……..
Na krilima duha inauguracijske svečanosti prve Predsjednice RH, vrijedno je očekivati i niz sadržajnih obljetničkih manifestacija osobita značenja ove izborne godine .
Program svečanosti polaganja prisege
predsjednice Republike Hrvatske
Kolinde Grabar-Kitarović
11:55 - 12:00
DOBRODOŠLICA
ULAZAK SUDACA Ustavnog suda RH
Lijepa naša domovino - Antun Mihanović
Recitira: Joško Ševo, dramski umjetnik
12:00
ZVONA CRKVE SV. MARKA
DOLAZAK PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE
KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ
HIMNA RH: Lijepa naša domovino
MINUTA ŠUTNJE za sve koji su položili život u Domovinskom ratu
Dej mi Bože - tradicionalna iz Međimurja
Izvodi: Renata Sabljak, a cappella
CEREMONIJAL POLAGANJA PRISEGE
PREDSJEDNICA USTAVNOG SUDA Jasna Omejec
čita Odluku o izboru predsjednika Republike Hrvatske i poziva
novoizabranu Predsjednicu da položi predsjedničku prisegu
POLAGANJE PRISEGE
POTPISIVANJE PRISEGE
CEREMONIJAL LENTE
POČAST ZASTAVI
Himna slobodi - Ivan Gundulić / Jakov Gotovac
Izvode: Dragan Despot, recitator; zborovi i Orkestar OSRH
Počasni plotuni
POSLANICA PREDSJEDNICE RH
KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ
UMJETNIČKI PROGRAM
Oda zemlji iz opere Mila Gojsalića - Jakov Gotovac
Izvodi: mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić uz Orkestar OSRH
Lijepo pjeva za lugom djevojka - tradicionalna iz Moslavine
Izvodi: Ansambl LADO
Oproštaj - Tin Ujević
Recitira: Joško Ševo, dramski umjetnik
Sopci: Krčki tanac - tradicionalna s otoka Krka
Izvodi: Ansambl LADO
Ljubim te do bola - Dalibor Paulik / Jakša Fiamengo / Olja Dešić
Izvode: Radojka Šverko uz Orkestar OSRH i zborove
pod vodstvom Alana Bjelinskog
Završni prizor opere Ero s onoga svijeta - Jakov Gotovac
Izvode: Zborovi i Orkestar OSRH
Dream for the future - Igor Geržina
Izvodi: saksofonist Igor Geržina uz Zbor Izvor i zborove te pratnju
instrumentalnog sastava
ZAVRŠETAK SLUŽBENOG PROGRAMA
i odlazak Predsjednice RH i uzvanika prema palači Dverce
Ustavni sud Republike Hrvatske:
prof. dr. sc. JASNA OMEJEC, predsjednica Ustavnog Suda
dr. sc. SNJEŽANA BAGIĆ, zamjenica predsjednice Ustavnog suda
dr. sc. MATO ARLOVIĆ, sudac Ustavnog suda
dr. sc. MARKO BABIĆ, sudac Ustavnog suda
SLAVICA BANIĆ, sutkinja Ustavnog suda
dr. sc. MARIO JELUŠIĆ, sudac Ustavnog suda
akademik DAVOR KRAPAC, sudac Ustavnog suda
dr. sc. IVAN MATIJA, sudac Ustavnog suda
ANTUN PALARIĆ, sudac Ustavnog suda
dr. sc. ALDO RADOLOVIĆ, sudac Ustavnog suda
dr. sc. DUŠKA ŠARIN, sutkinja Ustavnog suda
dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ, sudac Ustavnog suda
U svečanosti sudjeluju Povijesne postrojbe RH:
Gradska straža Bakar / Zrinska garda Čakovec / Križevačka djevojačka straža
Viteško alkarsko društvo / Kliški uskoci / Senjski uskoci
Sveti Grgur - Požeška građanska straža / Trenkovi panduri / Kravat pukovnija
Dubrovački trombunjeri / Sokolska garda / Keglevičeva straža Kostel
Turopoljski banderij / Krapinski Ilirici / Kumpanjija Smokvica
Rapski samostreličari / Serežani Županja / Gospićka garda - Vukovi
Karlovačka građanska garda / Otočki graničari / Frankopanska garda
Varaždinska građanska garda / Šibenska gradska straža
Bjelovarski graničari Husari 1756 / Počasna sokolska garda - Hrvatski sokol Osijek
Domagojevi strijelci / Đurđevački graničari - Đuroki / Udruga Petrovska pištola
Husari Varaždinske županije / Kumpanjija Blato
U izvedbama sudjeluju zborovi:
Zbor Hrvatske radiotelevizije
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Akademski zbor Ivan Goran Kovačić
Zbor mladih Izvor Župe sv. Josipa
Simfonijskim puhačkim orkestrom Oružanih snaga Republike Hrvatske ravna:
Miroslav Vukovojac -Dugan
Okružen ruševinama Cesergrada i kapelom Majke Božje Risvičke, na
ulasku u općinu Kumrovec u Hrvatskom zagorju, smjestio se jedinstveni
spomenik hrvatskoj himni. Predaja kaže da je hrvatski pisac i političar
Antun Mihanović (1796. - 1861.) u tome slikovitom kraju, okružen
šumovitim padinama klanca rijeke Sutle, napisao, a 1835. i objavio znamenite
stihove današnje himne Republike Hrvatske. U tim stihovima koje je 1848.
uglazbio Josip Runjanin, Mihanović je na jedinstveni način opjevao ljepotu
domovine, a Lijepa naša ubrzo je postala omiljena domoljubna popijevka te
simbol nacionalnog ponosa Hrvata koji voli svoju domovinu “dok mu živo
srce bije”.
Iz Hrvatskoga zagorja s pjesmom Dej mi Bože idemo na krajnji sjever
Hrvatske - u lijepo Međimurje. Nepoznati narodni pjesnik moli Boga da
mu podari oštre oči sokolove i snažna krila labudova da preleti široko more i
spoji se ponovno sa svojom ljubavi. “Ti si meni po serdini srca, kak v črljeni
jabuki koščica”, završna je poruka, dirljiva i jednostavna, kojoj jedinstvena
melodija međimurskoga folklora dodaje neku posebnu, snažnu i iskonsku,
bezvremensku kvalitetu.
Na jugu Hrvatske u Dubrovniku u trećem desetljeću XVII. stoljeća hrvatski
barokni pjesnik i dramatičar Ivan Gundulić (1589. - 1638.) stvara
pastirsku igru Dubravka i na njenu završetku piše znamenitu Himnu slobodi.
Godine 1928. hrvatski skladatelj Jakov Gotovac (1895. - 1982.),
čiju 120. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, sklada scensku glazbu
za ovu pastoralu u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Nema
toga blaga na ovome svijetu ravnoga slobodi, poručuje dubrovački bard, a
slavni skladatelj odgovara veličanstvenom glazbenom tapiserijom u kojoj do
punog izražaja dolaze vječni Gundulićevi stihovi: “O lijepa, o draga, o slatka
slobodo”.
O narodnoj heroini iz Zagore, Mili iz roda Gojsalića, nema povijesnih
tragova, ali je njen lik snažno prisutan u narodnoj predaji, kao i u hrvatskoj
umjetnosti. Milu Gojsalića opjevao je hrvatski pjesnik August Šenoa, njezin
lik isklesao je veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović (i danas stoji na litici iznad
ušća rijeke Cetine u Jadransko more kod Omiša), a Jakov Gotovac
posvetio joj je 1951. povijesnu glazbenu dramu snažne izražajnosti. Epska
priča o poljičkoj kneginji koja vlastitim životom spašava svoj narod od
Turaka, zahtijevala je od skladatelja snažan glazbeni odgovor, s arijom glavne
junakinje - Odom zemlji, u kojoj glavna junakinja izražava snažnu dramu
pojedinca spremnog žrtvovati sebe za svoj narod i domovinu:
“O zemljo naša, ljubljena i draga, u teškoj borbi zavoljena žarko”.
Iz Moslavine u središnjoj Hrvatskoj stiže narodni napjev Lijepo pjeva za
lugom djevojka u kolopletu ženskih i muških glasova što veličaju žensku
ljepotu. “Lijepo pjeva za lugom djevojka, lijepo pjeva, daleko se čuje”.
A mladići Ivo i Nikola ne mogu se dogovoriti čija je ona: “Ivo veli: Moja je
djevojka! A Nikola: Nije, nego moja!” Bogata je i raskošna hrvatska folklorna
baština, a ovaj prekrasni napjev samo je jedan biser iz te nepresušne narodne
riznice.
Antologijski Oproštaj iz 1914. hrvatski pjesnik Tin Ujević
(1891. - 1955.) piše u čast “oca hrvatske književnosti” Marka
Marulića (1450. - 1524.), simulirajući Marulićevu čakavštinu i
ortografiju 16. stoljeća. Ovim pjesničkim postupkom mladi pjesnik pokazuje
odnos nove generacije kojoj pripada, prema baštini iz koje izrasta. Ujević
poštuje staroga klasika, ali istodobno jasno poručuje kako njegova “mlada
lađa” mora krenuti vlastitim putem: “Korugva nam ćuhta; gremo mi
puntari!”.
Na najvećem otoku gornjega Jadrana, na Krku, najpopularniji je ples tanac
koji se pleše uz svirku dviju svirala - sopela. Ovaj narodni ples u trodijelnom
ritmu izvodi se u svim svečanim prigodama, u svatovima i o karnevalu, na
trgu i u kući. Capo di ballo, plesač koji započinje ovaj elegantni ples, poziva na
početku svirače da “zasope tanac”, ali uz važnu napomenu: “Ma da bude lip”.
Domoljubnu šansonu Ljubim te do bola skladao je hrvatski skladatelj i
teatrolog Dalibor Paulik (1953. - 2012.) na tekst pjesnika Jakše
Fiamenga . Fiamengovim u jednostavnosti produbljenim domoljubnim
stihovima, skladatelj je podario plemenitu glazbenu pratnju i izražajni
pripjev: “Uvijek si mi ista, dragulj s bezbroj boja, plemenita, čista, domovina
moja”. Pjesma je po prvi puta zaživjela u ozračju stvaranja Republike
Hrvatske u jedinstvenoj izvedbi hrvatske vokalne dive Radojke Šverko.
Komična opera Ero s onoga svijeta bez sumnje je najslavnije ostvarenje
Jakova Gotovca , a nadahnuta glazba iz 1935. godine zaživjela je ne
samo na svim hrvatskim, već i na više od stotinu opernih pozornica diljem
svijeta, dok je libreto preveden na desetak svjetskih jezika. Glazbeni kolorit,
bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije glavne su odlike
ovoga opernog remekdjela, nastalog u uskoj vezi s vrsnim libretom Milana
Begovića. Ero je Gotovčeva operna posveta čovjeku iz naroda, a efektni finale
- pjesma i završno kolo Što na nebu sja visoko - živa je, svečana i snažna oda
zemlji i pučkome načinu života.
I nakon Gotovčeva svečanog finala, vrijeme je za pogled u budućnost. A koji
je bolji način od onog koji nam poručuju jazz saksofonist i skladatelj
Igor Geržina i članovi Zbora Izvor u pjesmi Dream for the future iz
2014. godine. Poruka pjesme poruka je novog optimizma i vjere u bolje sutra
koja na najbolji način zaključuje ovu svečanu inauguraciju.
* * *
Joško Ševo - ugledni hrvatski dramski umjetnik, kroz tridesetak godina
ostvario je niz zapaženih uloga u kazalištu, na radiju i televiziji te filmu.
Godine 1994. po prvi je put izveo monodramu Govorite li hrvatski? u
vlastitoj režiji i izboru tekstova s kojom je obišao čitavu Hrvatsku i nastupao
diljem svijeta, a nakon više stotina izvedbi još uvijek je igra na zadovoljstvo
publike. Nositelj je visokih nagrada i priznanja. Pedagošku aktivnost razvija
na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Renata Sabljak - cijenjena hrvatska glumica i pjevačica, zapaženu karijeru
razvija u matičnom Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, kao i u
drugim kazališnim kućama. Bilježi i brojne pjevačke nastupe na festivalima,
televiziji i dr. Dobitnica je visokih nagrada uključujući nagradu Orlando na
Dubrovačkim ljetnim igrama 2006. i Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju
žensku ulogu u opereti i mjuziklu 2014. godine.
Dragan Despot - dramski prvak Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu,
godinama je prisutan u hrvatskom glumištu nizom uspješnih uloga u
matičnom, kao i u drugim kazalištima širom Hrvatske, na filmu i televiziji.
Monodramu Na rubu pameti prema Miroslavu Krleži, koju je dramaturški
obradio i režirao, izvodi od 2004. godine. Njegova umjetnička dostignuća
potvrđuju i mnoge visoke nagrada i priznanja.
Martina Gojčeta Silić - istaknuta hrvatska mezzosopranistica, “posebna,
markantna i samosvojna”, podjednako hvaljena na opernoj sceni, kao i
na koncertnom podiju. Posebno cijenjena po pomno biranim večerima
popijevke, ali i po brojnim nastupima u remekdjelima oratorijskog
repertoara. Gošća vodećih hrvatskih orkestara i najprestižnijih festivala,
suradnica mnogih svjetski priznatih dirigenata. Pedagošku karijeru razvija na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO - nacionalni
profesionalni folklorni ansambl osnovan sa zadaćom istraživanja,
prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera
bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Vrhunski plesači, koji su
istodobno i izvanredni pjevači, s lakoćom se transformiraju iz plesnog
ansambla u reprezentativni folklorni zbor, a petnaest odličnih glazbenika
svira pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Impozantnim
repertoarom LADO predstavlja hrvatsku baštinu na raskrižju kultura.
Ansambl posjeduje i jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nošnji iznimne
vrijednosti i ljepote, od kojih su neke stare i više od stotinu godina pa ga zato
s pravom nazivaju i “putujućim muzejem”.
Radojka Šverko - velika diva hrvatske glazbe, “božanstvena Šverko”,
poznata po raskošnom volumenu i posebnoj boji glasa, jedinstvenoj scenskoj
pojavi i dojmljivim interpretacijama. Pjevačica niza hrvatskih festivalskih
uspješnica, a krajem 1960.-ih i početkom 1970.-ih stalna gošća i pobjednica
najvećih međunarodnih festivala od Tokija do Rija. Podjednako uspješna
i na kazališnoj sceni u rock-operi i mjuziklu, kao i u izvedbama duhovnog
repertoara od J. S. Bacha do gospela. Vokalna umjetnica koja na pozornici u
svakom trenutku daje sve od sebe, s vjernom publikom koja to uvijek cijeni.
Alan Bjelinski - hrvatski dirigent i skladatelj, spojio je naizgled nespojiva
područja pop i simfonijske glazbe, već godinama s uspjehom prelazeći
stroge granice glazbenih žanrova. Potekao iz obitelji istaknutih glazbenika,
surađivao je s vodećim hrvatskim ansamblima i orkestrima, ali i s najvećim
imenima hrvatske zabavnoglazbene scene. Projekti koji prođu njegove
aranžerske škare dobivaju sasvim novu autorsku dimenziju. Osim
dirigiranjem i aranžiranjem, aktivno se bavi i skladanjem: zapaženi je autor
komorne glazbe, kao i glazbe za film, kazalište i televiziju.
Igor Geržina - nagrađivani hrvatski saksofonist, skladatelj i producent,
predvodnik smooth jazza u hrvatskoj glazbi. Dobitnik više hrvatskih
diskografskih nagrada Porin, kao i stručnih nagrada Status za najboljeg
instrumentalista godine. Klasično obrazovan na Muzičkoj akademiji u
Zagrebu, usavršavao se u jazzu na prestižnom Berklee College of Music u
Bostonu. Autor jazz, pop, filmske i televizijske glazbe. Od 2004. stalni član
Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije. Autor četiri nosača zvuka s kojima je
osvojio publiku ne samo u domovini, nego i u svijetu, zbog čega ga američki
tisak naziva i “senzacijom iz Hrvatske”.
Zbor Hrvatske radiotelevizije utemeljen je četrdesetih godina 20. stoljeća,
a njegov umjetnički identitet oblikovao je niz uglednih hrvatskih glazbenika.
Velik repertoar Zbora obuhvaća skladbe a cappella i vokalno-instrumentalne
skladbe u rasponu od rane renesanse do najnovijih glazbenih djela, a osobita
se pozornost posvećuje njegovanju hrvatske glazbene baštine. Zbor je stekao
ugled na redovitim nastupima diljem Hrvatske, ali i mnogim zapaženim
koncertima u inozemstvu. Održava koncertnu sezonu Sfumato u Muzeju
Mimara u Zagrebu.
Akademski zbor Ivan Goran Kovačić utemeljen je 1948. godine, a njegovu
povijest pisali su ugledni hrvatski glazbenici. Tijekom niza uspješnih
desetljeća Zbor je nastupao pod ravnanjem niza velikih dirigenata i ostvario
mnogobrojna gostovanja u inozemstvu, posjećujući prestižne koncertne
dvorane i međunarodne festivale te nastupajući uz vodeće hrvatske i svjetske
orkestre. Visoke umjetničke dosege potvrdio je nizom nagrada i priznanja
među kojima se ističu Nagrada grada Zagreba i Nagrada Vladimir Nazor.
Zbor mladih Izvor djeluje pri Župi sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevci.
Već 20-ak godina aktivni su u matičnoj župi, gdje redovito nastupaju u
sklopu misnih slavlja. U bogatom repertoaru najvećim dijelom njeguju
duhovne šansone, a s uspjehom izvode i gospel. Surađuju s mnogim vodećim
imenima hrvatske glazbene scene. Godine 2010. nagrađeni su hrvatskom
diskografskom nagradom Porin za najbolji album duhovne glazbe. Posebnu
pozornost izazvali su svojim nastupima te ulaskom u finale nacionalnog
TV-showa Do posljednjeg zbora.
Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske
reprezentativni je orkestar Republike Hrvatske osnovan 1991. godine.
Pored obavljanja protokolarnih zadaća koje predstavljaju okosnicu
djelovanja, orkestar je razvio opsežnu koncertnu djelatnost u Zagrebu i širom
Hrvatske, etabliravši se kao jedan od vodećih hrvatskih orkestralnih sastava.
Na raznolikom repertoaru posebnu pozornost posvećuje djelima hrvatskih
autora i hrvatske glazbene baštine. Bilježi brojne nastupe u najvećim
koncertnim dvoranama i suradnje s vodećim hrvatskim i stranim solistima i
dirigentima.
Miroslav Vukovojac-Dugan - istaknuti hrvatski glazbenik i dirigent, odmah
po završetku studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu preuzima mjesto
prvog klarinetista u Simfonijskom puhačkom orkestru OSRH-a, u kojemu
2003. postaje zapovjednik. Uz redovite zapovjedničke i organizacijske
obveze, razvija i sve zapaženiju djelatnost dirigenta orkestra s kojim bilježi
mnogobrojne koncerte diljem Hrvatske.
Krešimir Dolenčić - jedan od vodećih hrvatskih redatelja danas. Surađuje
s nizom hrvatskih kazališnih kuća i vodećih festivala. Ostvario je pedesetak
opera u sedam zemalja, isto toliko dramskih tekstova te preko stotinu
evenata, koncerata, posebnih svečanosti, velikih sportskih događanja i dr.
Svečanost otvaranja Azijskih igara na pijesku koje je režirao u Muskatu u
Omanu pratila je izravno cijela Azija. Za svoj rad nagrađen je s dvadesetak
prestižnih hrvatskih i inozemnih nagrada. Pedagošku karijeru razvija na
Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.