HRVATSKA
AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
ima čast pozvati
Vas na predstavljanje knjige
Borivoj Popovčak,
prof.:
Vilim Svečnjak - Donacije
gradu Zagrebu
(Izdavač:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2013.)
Na predstavljanju
govore:
akademik
Zvonko Kusić,
predsjednik Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti
akademik Tonko
Maroević, recenzent
prof. dr. sc. Zvonko Maković, član suradnik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, recenzent
Borivoj
Popovčak,
prof., upravitelj Strossmayerove galerije starihmajstora HAZU, autor
u dvorani
Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb,
Strossmayerov trg 14.
četvrtak 20. veljače 2014. u 18 sati,
Najljepše Vam
zahvaljujemo na dolasku!
Vilim Svečnjak je
rođen u Zagrebu 12. srpnja 1906. godine. Prvu slikarsku naobrazbu dobio je od
Zlatka Šulentića na zagrebačkoj Realnoj gimnaziji. Upisao je Akademiju likovnih
umjetnosti, kiparstvo kod Rudolfa Valdeca i Frana Kršinića, ali je diplomirao
na slikarstvu kod prefesora Maksimilijana Vanke, Vladimira Becića, Tomislava
Krizmana i Ljube Babića. Za vrijeme stipendijskog boravka u Parizu 1934. godine
sudjeluje s grupom Zemlja na izložbama u Zagrebu i Sofiji. Sve do u godine
Svjetskog rata Svečnjakovo stvaralaštvo karakterizira izrazita socijalna i
društvenokritička nota ostvarena ekspresionističkim vokabularom virtuoznog
crteža i temperamentnog senzibiliteta prema bojama. Već u tim godinama možemo
definirati bit Svečnjakovog opusa koji će se razvijati kroz vrijeme u
preplitanju, ulančavanju zasebnih, cjelovitih ciklusa. Početkom tridesetih
godina to je ciklus iz Mitrovice, kasnije iz Braile na Crnom moru, pa slijede
Balade Petrice Kerempuha, a početkom četrdesetih godina, s angažiranim
ekspresionizmom preklapa se intimizam bonarovskog kolorizma. Kraj rata dočekao
je u Rijeci, gdje će 1949. godine osnovati današnju Modernu galeriju, a od
1951. godine ponovno živi u Zagrebu. Opću posljeratnu, likovnu nedoumicu Vilim
je Svečnjak riješio vraćanjem ekspresionističkim korjenima u makedonskom
ciklusu 1948. godine, a desetljeće potom eksperimentira s elementima neokubizma
i ruoizma. Šesdesetih godina slikarstvo Vilima Svečnjaka akceptira recentnosti
nepredmetnog stvaralaštva, posebno oslobađanjem i individualizacijom rukopisa i
palete na pejzažnim prospektima. Tu možemo jednu cijelu seriju slika označiti
pristajanjem na poetiku nadrealizma, ali i prepoznati definitivno Svečnjakovo
opredjeljenje za pejzažno slikarstvo.
Kontinuirano je
samosatlno i skupno izlagao od 1934. godine do kraja života. Sudjelovao je na
više od tristo skupnih izložbi. 1990. Darovnim ugovorom Marta i Vilim Svečnjak
darovali su Gradu Zagrebu 842 djela.
Vilim Svečnjak
umro je 3. lipnja 1993. u Zagrebu.
photos
https://www.google.hr/search?q=vilim+sve%C4%8Dnjak&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=LNz9Uu7hAoP8ywOwm4KoCQ&ved=0CCsQsAQ&biw=1024&bih=623
Galerija Divila
http://www.galerijadivila.hr/hr/autori.html
http://www.galerijadivila.hr/hr/pretraga-tagova.html?tags=Sve%C4%8Dnjak%20Vilim