Vladimir Stipetić
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Stipetić
Vladimir Stipetić (Zagreb, 27. siječnja 1928. - Zagreb, 23. srpnja 2017.), hrvatski ekonomist i akademik.
Završio je Ekonomski fakultet (1951.), gdje je i doktorirao (1956.). Postdoktorski studij završio je 1957/8. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952/3), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953/5.), u Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955/60), Ekonomskom fakultetu (1960/93) i Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988-1995). Bio je gostujući profesor 1967/8. na Sveučilištima u SAD (Ames, Iova; Yale; Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveučilištima i institucijama. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu (1986/9.) i član Izvršnog vijeća Sabora (1971/4.), te zastupnik u Saboru i Skupštini SFRJ (1974/8). Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO (1973/82.), te potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN (1978/81.) i njegov stalni član (1976/85.). Izabran je za dopisnog člana JAZU 1961. godine, a od 1973. godine redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
akademik Vladimir Stipetić
http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/vladimir_stipetic
photos Vladimir Stipetić
https://www.google.hr/search?q=Vladimir+Stipetić&client=opera&hs=Bfk&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=0ahUKEwj_lP25vanVAhVDPhQKHX8xCmIQsAQIPg&biw=1733&bih=834
Preminuo bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu akademik Vladimir Stipetić
http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/preminuo-bivsi-rektor-sveucilista-u-zagrebu-akademik-vladimir-stipetic/
Akademik Vladimir Stipetić, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i istaknuti hrvatski ekonomist umro je u nedjelju 23. srpnja u Zagrebu u 90. godini života. Rodio se 27. siječnja 1928. u Zagrebu gdje je 1951. završio Ekonomski fakultet i 1956. doktorirao. Postdoktorski studij završio je 1958. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952.–1953.), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953.–1955.), u Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955.–1960.), na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1960.–1993.) i na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988.–1995.). Od 1967. do 1968. bio je gostujući profesor na Sveučilištima u SAD-u (Ames, Yale, Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveučilištima i institucijama.
Od 1986. do 1989. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971. do 1974. bio je član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske te od 1974. do 1978. zastupnik u Saboru i Skupštini Jugoslavije. Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO od 1973. do 1982. te od 1978. do 1981. potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN-a i njegov stalni član od 1976. do 1985.
Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s najdužim stažem bio je 56 godina. Za dopisnoga člana izabran je 1961., a za redovitoga člana 1973. Od 1978. do smrti bio je voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Kao glavni i odgovorni urednik Anala Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku od 1978. do 2006. uredio je 26 knjiga.
Akademik Vladimir Stipetić bavio se istraživačkim radom na području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno ekonomske poljoprivrede.
Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane jezike (uključujući japanski i kineski). Najznačajnije djelo mu je Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.) koje je Hrvatska akademija objavila 2012., a objavio je i knjige Kretanje i povijest hrvatske ekonomske misli, 1298-1847. (2001.) te Povijesna demografija Hrvatske (2004., suautor akademik Nenad Vekarić). Zadnje djelo, Sport u vremenu globalizacije (sport i kapital) akademik Stipetić je objavio 2016. u suautorstvu s dr. sc. Damirom Škarom.
Sveučilište u Zagrebu izražava najdublju sućut obitelji Stipetić.