"Voljeti
Vis", Anči Fabijanović
U sklopu Festivala
otoka Vis, u nedjelju, 24. srpnja, predstavljanje je knjige “Voljeti Vis” autorice Anči Fabijanović, naše dopisnice s toga
pučinskog otoka.
Ljetno predstavljanje
knjige u nakladi Viškog ogranka Matice hrvatske počinje u 20.30 sati u
Knjižnici Vis. U programu sudjeluju urednica Dobrila Cvitanović, autor pogovora
Dragutin Lučić Luce, sugovornik Šimun Marasović i autorica Anči Fabijanović, uz
glazbeno iznenađenje.
Anči Fabijanović
(djevojački Tomić) rođena je 18. studenoga 1949. u Splitu, gdje je završila
osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju “Natko Nodilo”. Godine 1968. upisuje
Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer komparativna književnost i talijanski i
diplomira 1972. Postdiplomski studij i novinarstvo prekida zbog rada u
novinama. U “Večernjem listu” počinje raditi 1973., isprva u gradskoj rubrici,
u TV prilogu, a posljednjih deset godina – do odlaska 2001. – radi kao urednica
culture. Osim novinarskih poslova pisala je TV kritike i kolumne (Post
scriptum) s osvrtima na kulturnu scenu i šire.
Nakon odlaska iz
“Večernjeg lista” radial je kao novinar i urednik u “Fokusu”, Zakladi “Dr. Ivan
Šreter”, nakladničkoj kući Slovo M, “Hrvatskom slovu”, “Vijencu”, Ogranku
Matice hrvatske Vis i drugdje. Od 2008., otkako je u prijevremenoj mirovini,
preselila se na Vis gdje radi kao dopisnica Hrvatskog radija – Radio Splita za
grad Vis. Kao urednica i autorica redovito surađuje u “Hrvatskoj zori” glasilu
Ogranka Matice hrvatske Vis.
Pokrenula je
Memorijalni proctor Ranko Marinković na kojem intenzivno radi već niz godina. U
svojoj novinarskoj karijeri Anči Fabijanović obradila je veći niz značajnih
tema, primjerice o Visu (Budućnost Visa je u njegovoj prošlosti). Intervjuirala
je niz značajnih osoba iz culture. Glavna je urednica monografije o Zvonimiru
Gavranoviću “Gaga – ime koje traje”.
Vis viđen razmišljanjima Višana
“… O tom Visu, o svim
raznovrsnim i bogatim supstratima njegove prošlosti i sadašnjosti, o otoku za
koji će mnogi njegovi žitelji rezignirano reći, da više ne postoji i da je
davno izgubljen, da ga je progutalo nesklono mu vrijeme bezobzirnog
konzumerističkog svijeta što se pretvara u robu, govori Anči Fabijanović, u
formi razgovora s Višanima, onim znamenitim i manje znaenitim koji o otoku
imaju što reći i koji u njegovoj prebogatoj baštini prepoznaju i njegovu
budućnost” – ističe u pogovoru "Iz baštine - u budućnost" prof. Katja
Tresić – Pavičić.
Anči je u svojoj
knjizi sabrala 24 razgovora (intervjua) s zanimljivim Višanima, te nam na taj
način odgovara na pitnje: “Što je Vis nama… i
što smo mi njemu?”
O Visu, o sebi, o
svom suodnosu s otokom, u ovoj knjizi govore: viški župnik don Paulin Bjažević,
voditelji i glumci Amaterskog kazališta “Ranko Marinković” Lenko i Lina
Blažević, književnica i ravnateljica viške Osnovne škole Anela Borčić,
književnik Joško Božanić, ribar i kapetan gajete falkuše Tonko Božanić Gruje,
muzejska savjetnica u mirovini Vesna Bučić, ugostitelj i vlasnik konobe “Vatrica”
Petar Cvitanović Vatro, viši kustos Arheološke zbirke i lokaliteta “Issa” Boris
Čargo, povjesničarka umjetnosti i poduzetnica Katica Dilk, književnik Jakša
Fiamengo, sveučilišna profesorica Ljiljana Kaliterna Lipovčan, ribar Damir
Karuza Kalambera, samouki glazbenik Dinko Karuza Moki, profesorica i
dugogodišnja voditeljica Ogranka Matice hrvatske Vis Ana Linčir, vinogradar,
vinar i profesor religijske kulture i filozofije Šimun Marasović, profesor
glazbe Jose-Dario Martinis Bepica, vlasnik Poljoprivrednog obrta “Brojne” i
predsjednik Udruženja obrtnika otoka Visa Velimir Mratinić, vinogradar i
glazbenik Marko Poduje Veli, viški gradonačelnik Ivo Radica, profesorica i
dugogodišnja montažerka na HTV-u Vesna Sulejmanpašić, komunikolog i redatelj
Nikša Sviličić, liječnik Nikola Tomić, braća glazbenici i profesori Ivo i Stipe
Vojković te doktor veterine Pave Zaninović.
Dakle, riječ je o
sugovornicima različitih životnih iskustava i interesa, svjetonazora i
političkih uvjerenja, ali uvijek su to Višani koji su svojim radom ostavili
traga u toj sredini, a neki i daleko izvan nje. Čitateljima, s jedne strane,
mogu biti zanimljive njihove životne priče, u onoj mjeri u kojoj se otvaraju
javnosti, često ispričane lokalnim viškim govorom. S druge strane, tek iz ovog
mnoštva različitih, kadšto i sasvim suprotnih mišljenja okupljenih sada unutar
korica jedne knjige može se složiti mozaik, cjelovitija slika o prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti stanovnika toga „pučinskog otoka“, otoka s gotovo 2500
godina urbane povijesti i kulture. U mnogim od ovih razgovora mogu se naći i
neki zanimljivi i vrlo poticajni podaci. Književnik i profesor na splitskom
Filozofskom fakultetu Joško Božanić, koji projekt falkuše drži svojim životnim
projektom, podsjeća tako da je Martin Bogdanović s otoka Biševa prvi čovjek u
povijesti koji je za konzervaciju ribe upotrijebio led, da je Komižanin Jakov
Kuljiš izmitelj kabridnog ferala za noćni ribolov, da je Vis 1952. godine imao
veći proizvod nego Crna Gora, da je na otoku najstariji arboretum s cijelom
šumom jedinstvene vrste rogača u svijetu, i da je kulturni turizam jedina šansa
otoka. „Vis je prebogat otok, ali on to još ne zna“, kaže Božanić. „Lokalna
vlast mora pokrenuti projekte koji će privući mlade ljude. Nema više tko za nas
misliti…“ - zapisao je o knjizi Strahimir Primorac.
Vis se promiče prije i iznad svega kulturom
http://www.mojotokvis.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1234:vis-se-promie-prije-i-iznad-svega-kulturom&catid=34:aktualno&Itemid=81
Tekst i foto: Nives
Gajdobranski
21. 03. 2012.
Akademija-Art