Konzervatorsko-restauratorski postupak na monumentalnim vratima palače Sponza
Točno dvije godine
(od travnja 2010. do travnja 2012. godine) trajao je
konzervatorsko-restauratorski postupak
na monumentalnim vratima palače Sponza. Radove su izveli stručnjaci Hrvatskog
restauratorskog zavoda na čelu s restauratoricom Romanom Jagić, a svečanost
vraćanja obnovljenih vrata na pročelje palače, 4. svibnja popraćeno je izložbom
u atriju, kojom je predstavljen cijeli postupak ovog zahtjevnog restauratorskog
posla.
Ravnatelj HRZ-a prof.
Ferdinand Meder koji je u ime ministrice kulture Andree Zlatar Violić, otvorio
izložbu, ovom je prigodom istaknuo: - Kad je HRZ bio pozvan da sagleda
mogućnost konzerviranja i restauriranja vrata Sponze, bile su dvije varijante,
jedna da se izgrade nova kao kopija starih, a da se originalna vrata muzealno
prezentiraju. Druga varijanta da se originalna vrata restauratorski urede i
ostanu u funkciji. Prevladala je druga varijanta odlukom nadležnog
Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. To je bilo iznimno iskustvo. Vrata
su bila dopremljena u restauratorski atelje u Zagreb, gdje su rastavljena na
sastavne dijelove. Ušlo se, rekao bih medicinski, u detaljnu anatomiju svega
što su sačuvala, bilo da se radilo o originalnim elementima, bilo da se radilo
o naknadnim intervencijama na vratima. Prateća izložba koju predstavljamo
pokazuje što je sve obuhvaćeno ovim zahvatom. Dovoljno je reći da je 2000
segmenata ugrađeno u njih s obzirom na različite vrste oštećenja. Prethodno su
napravljene detaljne fizikalno-kemijske analize. Imali smo egzaktnu potvrdu da
je osnovna materija vrata iz 16. stoljeća, dakle da su nastala i postavljena u
vrijeme kada je sama palača sagrađena. Prilikom rada pazilo se na sve izvorno i
da sve bude krajnje funkcionalno. Mislim da je cijela ekipa koja je poslu
pristupila multidisciplinarno ostvarila rezultat kojim se HRZ može podičiti.
Pokušali smo ovom izložbom prezentirali što znači da su originalna vrata koja
su bila stoljećima u funkciji sada
ponovno u izvornoj namjeni, ali u jednom obnovljenom stanju i
istovremeno u maksimalno sačuvanom izvornom izgledu.
– Renesansna palača Sponza, djelo glasovitog
dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića građena od 1520.-1526.g, nakon
Kneževa dvora drugo zdanje od najveće važnosti za Dubrovačku Republiku kao
carinarnica, kovnica novca, kao mjesto gdje su se plemići dubrovački
obrazovali,… u posebnoj namjeni ostala je do danas. U njenim prostorima od
1952. godine sjedište je Državnog arhiva u kojemu se čuva među ostalim najvrjedniji
fond arhiv Dubrovačke Republike. Govoreći i zahvaljujući svim sudionicima na
uspješno obavljenom poslu ravnatelj Arhiva Ivan Venier, podsjetio je na jednu
vizualnu karakteristiku vrata koja po sačuvanom natpisu DOGANA svjedoči o
jednom od njenih povijesnih namjena, te drugu, veliki grb Dubrovačke Republike
koji ih krasi kao simbol palače državnog značaja i, jedinog mjesta gdje se, osim na arhivskim dokumentima
i poveljama može vidjeti. Brojnim posjetiteljima izložbe obratili su se također
restauratorica Romana Jagić, pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća i
Denis Orlić, potpredsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine koje je
financiralo restauraciju. Svečanosti je
doprinio Dubrovački kvartet svojim nastupom.
Osim monumentalnosti trajne karakteristike gotovo pet stoljeća stara
vrata, dragocjenom su obnovom
stekla 'novi život' za stoljeća koja slijede.
S. Seferović
Dubrovački vjesnik