Vremeplov istražuje
svetokriški dvorac, Glas Zagorja br. 111, 2013
Petar Orlić, vješt crtač
intimnih susreta i slikar metafizičkih vizija na podlozi malog formata, moderan
i drugačiji od svojih suvremenika, negda novost za kritiku, danas tema za
vremeplov
Petar Orlić hrvatski slikar,
rođen 1893. godine u Krapju na Savi, nakon završenpg studija slikarstva na
Umjetničkoj akademiji u Zagrebu 1917. godine bio je upućen u Osijek da kao nastavnik
crtanja nadomjesti premilog profesora Dragana Melkusa. Orlić se odmah uključio
u umjetnički život Osijeka. Godine 1920. sudjeluje na skupnoj izložbi osječkih
umjetnika, Impresivnim opusom zagasitih boja i neobičnih tema privukao je veliku
pozornost javnosti i kritike. Nadahnut mitološkim i biblijskim motivima Orlić marljivo stvara slike malog
formata koje 1924. godine izlaže u društvu osječkih slikara G. Antolkovića i R.
Turkovića. Tematikom i slobodom rukopisa posve drugačiji od svojih kolega bio
je novost u onovremenim likovnim krugovima. Kritika suvremenika (K. Rac, I.
Kršnjavi, V. Lunaček) pozitivno ocjenjuje njegovo djelo. U likovnom životu
Osijeka Orlić je bio samo prolaznik. Već 1925. godine mladi nastavnik crtanja premješten
je u Zagreb. Za Orlića je premještaj bio prigoda da se odmah po dolasku zagrebačkoj
sredini predstavi samostalnom izložbom. Uz pedagoški rad bavio se grafikom i
ilustracijama, crtežom je bilježio svoje susrete, slikao za svoje
zadovoljstvo, a postupno i za sve brojnije naručitelje. Godine 1929. priređuje novu
samostalnu izložbu. Povučen i gotovo zaboravljen u poratnim desetljećima
umro je u Zagrebu 1965, godine.
Orlić je oslikao
crkvu u Gornjoj Reki (1939). Njegova freska Navještenje
krasi apsidu župne crkve Sv.Barbare u Carevdaru. Zaokupljen temom Navještenja slikao je i oltar u kapeli Sjemeništa na
zagrebačkoj Šalati. Orlićevo djelo odraz je snažne i uzbudljive
imaginacije. Njegovo tonsko slikarstvo malih figura u velikim prostranstvima
svjedoči duhovni naboj i zanatsku perfekciju. Ono otkriva senzibilnu,
meditatitvnu i introvertnu umjetnikovu narav. Prošlo je 120 godina od Orlićeva
rođenja i možda bi nestao u hrvatskoj provaliji zaborava da znatiželjni « Vremeplov »
lutajući svetokriškim dvorcem nije otkrio da je Petar Orlić mnogo svojih slika i
crteža darovao dragom prijatelju profesoru Maksu Melkusu, pa njegovo djelo štovano
živi u obiteljskom Muzeju baštinjene kulture i sjećanja. (Orlićeve slike, danas izložene u dvorcu, povijesničar umjetnosti i
kustos Petar Stošić bio je posudio za retorpektivnu izložbu koju je 1987. godine
priredio Orliću na spomen u Zagrebu.)
1. Seljačka kuća, crtež olovkom, 23,5x28,5 cm
2. Motiv
iz Demetrove, crtež olovkom, 20x27 cm
3. Stari
bor, crtež olovkom, 21,5x31,5 cm
4. Akt,
crtež tuš, 35x50 cm
5. Stari
grad, ulje na platnu, 18x16 cm
6. Bijeg
u Egipat 1., ulje na platnu, 20x24 cm
7. Trški
vrh, ulje na platnu, 20x24 cm
8. Soba,
ulje na platnu, 16x20 cm
9. Adonis
i Afrodita, ulje na platnu, 18x17 cm,
10. Jedrnjak
u luci, ulje na platnu,15x12 cm
11. Bijeg
u Egipat 2, ulje na platnu, 15x12 cm
12. Susret
s Kentaurom, ulje na platnu, 30x21,5cm
13. Seljanka,
studija olovkom, 13x28,5 cm
14. Slavonska
žena, tuš, 33x46 cm
15. Vizija,
tuš, 18x18 cm