WWW – World Wide Web, ono
nešto bez čega se više ne može
Suvremenom čovjeku gotovo stalno
zatreba poneka vrlo važna informacija, nešto važno što mu je neophodno pri radu, kontaktima u društvu ili
makar neki podatak vezan uz, primjerice, korištenje slobodnog vremena. Upravo
na tom polju spas se uvijek može potražiti na nekom od preglednika na vašem
osobnom računalu ili malo boljem mobitelu. No, mnogi od bezbrojnih korisnika
niti ne znaju kako je sve počelo!
A sve je počelo još
1989. godine...
Naime, u znamenitoj europskoj
organizaciji za nuklearna istraživanja CERN
u Ženevi, zaista se te godine rodila jedna sjajna ideja! Fizičar Tim
Berners-Lee napisao je prijedlog kako bi se uz pomoć interneta i hiperteksta
moglo obaviti kretanje i pretraživanje kroz dokumente tražeći određenu informaciju.
Njemu se sljedeće godine pridružio kolega, sistem inženjer Robert Cailliau.
Ideja je bila da se spoje internet i hipertekst sa osobnim računalima – i time
omoguće CERN-ovim fizičarima i
ostalim kolegama da sve informacije pohranjene u laboratoriju postanu dostupne
kolegama-korisnicima. Tada su koristili
NeXT računala.
Tim Berners-Lee slijedio je svoju
ideju o boljem, lakšem i efikasnijem komuniciranju putem računala, a to ga je i
dovelo do World Wide Web sustava! Tu je CERN
bio i ostao prvi! Tako je ispisana prva stranica povijesti koja se zove Web.
Mora se naglasiti da je prva adresa na svijetu, prvi web site uopće, glasila:
http://info.cern.ch/hypertext/WWW/TheProject.html
Posjetitelji su
mogli dobiti sve informacije o projektu WWW,
hipertekstu, pojašnjenja i tehničke detalje o otvaranju osobne web stranice.
Zaista zanimljivi detalji, bili su to
povijesni koraci na tom polju. A NeXT računala zasluženo nose svoju
slavu: bili su mnogo ispred svog vremena. Na onom koji je koristio izumitelj
Web-a Tim Berners-Lee, rukom je on sam ispisao naljepnicu-upozorenje: OVAJ
KOMPJUTER JE SERVER, NE ISKLJUČIVATI!
U toku 1991. godine mnoge su
institucije širom Europe započele s korištenjima servera, a prvi je server u
SAD instaliran na SLAC – u (Stanford Linear Accelerator Center).
Danas postoji preko 80 milijuna web
adresa i mnogo više kompjutora spojenih na njih putem interneta sa stotinama
milijuna korisnika. Količina korisnih informacija koje se razmjenjuju stalno
raste.
Kad se u CERN-u
prije tri godine proslavljao 20. rođendan Web-a, bio je prisutan i njegov
izumitelj Tim Berners-Lee koji je izjavio: «Bilo je zadovoljstvo vratiti se
danas u CERN, prijeđen je dug put
od 1989. ali će korijeni WWW-a uvijek
biti ovdje!»
Istom je prilikom generalni direktor
CERN-a Rolf Heuer naglasio: «Kada CERN-ov znanstvenik naiđe na tehnološku prepreku na
putu svojih ambicija, on ima namjeru da je riješi. Drago mi je kazati, da je
inventivni duh omogućio da Tim Berners-Lee izmisli Web u CERN-u, da ga njeguje do danas».
Ove godine WWW
slavi svojih 23 godine postojanja i zaista je danas nezamislivo živjeti bez tog
korisnog alata.
CERN, europski laboratorij za fiziku čestica
najveći je istraživački laboratorij na svijetu. Osnovalo ga je 1954. godine
Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (Conseil Europeean pour la Recherche
Nucleaire), a nalazi se zapadno od Ženeve, na francusko-švicarskoj granici. Zapošljava oko 2500 ljudi, a njegovim se
uređajima koristi oko 800 znanstvenika iz 580 institucija. Hrvatska je
uspostavila suradnju s CERN-om
netom nakon što je stekla neovisnost. I danas je hrvatska znanstvena zajednica aktivna u suradnji s CERN-om,
primjerice na programima ALICE, CMS,
OPERA i CAST. Glavnu ulogu tu ima institut «Ruđer Bošković» koji koordinira
aktivnosti, a vrlo aktivna je grupa fizičara u Splitu. Zagrebački Končar je od CERN-a za kvalitetno obavljen posao primio nagradu
za kvalitetu - The CMS Gold Award of the year 2006.