Za pola stoljeća,"Rat i mir"u HNK ,od opere do drame...
Dramatizacija Tolstojeva romana”Rat i mir”, na sceni HNK, Zagreb,14.X.
Lav Nikolajevič Tolstoj (1828.-1910.),književnik, kolos po snazi uma i
bogatstvu duševnih izvora,autor je i najslavnijega romana u povijesti te
književnoumjetničke vrste, Rat i mir (1864. - 1869.)
Galerijom likova, psihološki velemajstorskih portreta i
socijalno-psihološkim značajkama u prikazu situacija, individualnih i grupnih
reakcija , ovisno o društvenoj grupi, klasi ili staležu kojemu se pripada, s
osjetljivošću na izraz obrazovnog volumena, temperamenta i odgoja, kućnog i
društvenoga, kao stava prema sebi i svijetu uokolo,u godinama previranja života
carističke Rusije koja se suočava s opasnošću snažne ekspanzije Napoleona I. u
osvajačkoj vatri i poletu da se nametne tadašnjoj Europi i osvoji što veći
teritorij, s ambicijom i prema ogromnoj Rusiji.........Tolstoj nas vodi od
ljeta, srpanjskog predvečerja, 1805. do 1814.,.......kroz obilate izazove
života i iskustava kao osobitoj „školi života“ i čovjekova slojevitog susretanja
sa samim sobom i svijetom koji ga ,kao osobiti izazov „brusi“ .......
To remek - djelo svjetske umjetničke književne klasike, izabire za
scenu zagrebačkog HNK slovenski redatelj Tomaž Pandur,u dramatizaciji Darka
Lukića i Livije Pandur, s najjačim umjetničkim snagama Drame HNK u
protagonističkim i svim ostalim važnim ulogama, koje su nositelji okosnice i
glavnih pobočnica matičnoga zbivanja.
U glumačkoj eliti Drame HNK, ulogu Nikolaja Bolkonskog,starog uglednog
kneza slavne aristokratske carističke ruske obitelji, tumači nestor hrvatskoga
glumišta Pero Kvrgić.
U kraćem spomenu te najnovije uloge u velikom djelu, koja će zacijelo
kvalitetno obogatiti grandiozni opus Pere Kvrgića,istaknuti umjetnik kaže:
”Igram tog starog kneza koji je
i svojeglav i kapriciozan i pomalo senilan i časovito životno mudar i tašt, pa
djetinjast, u svim tim rasponima koje nosi. Čak pomišlja i da se u tim godinama
u kojima je – ženi. Redatelj Pandur razvija život i odnose dvaju glavnih
obitelji, Rostovih i Bolkonskih u rasponu vremena i sudbina, u uvjetima mira i
rata, s posljedicama koje svaki od protagonista nosi.”
Mnogo izražajnosti i mnogo
raznovrsnih osobina u temeljima raspoloženja i stanja Nikolaja Bolkonskog ima
.To je bogati splet vrijednosti lika koji ćete zacijelo maestralno oblikovati s
obiljem nijansi kao velemajstorkih “prijelaza” iz “plohe” na ”plohu” toga
suptilno gradjenog lika.
A, dopustite reći, tehnologija
Vašeg glumačkog procesa, jamči da će se spektar osobina koje čine složeni
karakter staroga kneza Nikolaja Bolkonskog, Vašim stvaralačkim pristupom,
odražavati spektrom koji će, poput loma svjetlosti kroz kristalnu prizmu,
zračiti prostorom, situacijama i interakcijom s ostalim likovima, svake
situacije u kojoj se Nikolaj Bolkonski javlja i iskazuje u scenskom zbivanju.
Kćer kneza Nikolaja Bolkonskog,
Mariju, tumači Alma Prica, Andrej Bolkonski je Milan Pleština, Lisa Bolkonska
je Lana Barić, Amelie Bourienne Dora Lipovčan.
Grofica Rostova je Milena
Zupančič,Nikolaj je Ivan Glowatzky, Nataša Rostova je Zrinka Cvitešić, Sonja je
Nera Stipčević, Pierre Bezuhov Goran Grgić, Knez Vasilij Kuragin Franjo Kuhar,
Helena njegova kćer je Iva Mihalić,sin Anatol Kuragin je Luka Dragić,u ulozi
Denisova je Nikša Kušelj, Dolohov je Dušan Bućan, carevi, ruski Aleksandar ,
Damir Markovina, francuski Napoleon Bonaparte je Bojan Navojec, Kutuzova tumači
Siniša Popović, u kostimima koje kreira Danica Dedijer.
Vrijedno je podsjetiti da je
praizvedba dramatizacije Tolstojeva romana “Rat i mir” na zagrebačkoj sceni HNK
,14. listopada, na dan kada je 1895. austrougarski vladar Franjo Josip bio u
Zagrebu da bi osobno otvorio novu (današnju) zgradu HNK, u 14 sati, s
balustrade pročelja ove arhitektonske zagrebačke “ljepotice”.
Tolstojevo remek - djelo je
nadahnjivalo ne samo inventivne dramaturge da ga priredjuju za scenske izvedbe,
nego i skladatelje, pa je Sergej Prokofjev u svoj bogati opus uvrstio i svoju
operu “Rat i mir”. Prokofjeva opera “Rat i mir” bila je u Zagrebu izvedena
20.studenoga,1961.,u režiji Prof. Koste Spaića, s tadašnjom studenticom Muzičke
akademije Ružom Pospiš u ulozi Muratova adjutanta, što je bio debut mlade
pjevačice na opernoj sceni. Spomenut ćemo i Mirku Klarić u ulozi Nataše
Rostove, Branku Stilinović, Janju Hanžek, Franju Paulika kao Anatola Kuragina,
Bademu Sokolović u ulozi Elene Kuragine Bezuhove, te Tatjanu Slastjenko, Nonija
Žuneca, i niz tada istaknutih zagrebačkih opernih umjetnika.
Za pola stoljeća ,slavno
djelo,od opere do drame…na sceni HNK