Zagreb [1926.]
https://www.youtube.com/watch?v=P26rjQrMG9U
Značajno zanimanje i važna kategorija u društvu postaje novinarstvo. Najčitanije novine u Zagrebu bile su dnevnik Jutarnji list, polumjesečnik za kulturu Kulisa i legendarna ženska mjesečna revija Svijet, koja će zadržati svoj kultni status do raspada Jugoslavije potkraj stoljeća. Na prvom novinarskom balu, održanom 1928. plesala je čitava zagrebačka cremme della cremme. Ista manifestacija održava se i danas, ali baš kao i čitava profesija u nas, izgubio je stari prestiž, sjaj i glamur. Osim balova, novinari organiziraju brojne gradske evente, a najpopularniji su natječaji ljepote. Prvi izbor za miss Kraljevine SHS održan je 1927. u Hotelu Esplanade, a misicom je proglašena zagrebačka konobarica iz Slavonske Požege, 17-godišnja Štefica Vidačić. Koketna brineta velikih zelenih očiju iste je godine osvojila titulu misice Europe. Štefa je tih dana mutila pamet cijelom Zagrebu, a mediji su pozorno pratili svaki njezin korak. Slikar Robert Auer (koji je Krleži poslužio za lik ljigava, netalentirana slikara u “Ledi“), napravio je njezin erotizirani poluakt koji je objavljen na stranicama mnogih novina. Štefin omiljeni hobi bilo je slamanje muških srca, a zabilježeni su i slučajevi samoubojstava zbog njezine neuzvraćene ljubavi. Legenda kaže kako se cirkuski akrobat Miškec, kultna faca iz grada, propio zbog nje te napustio posao i nastanio u kotlovnici Kina Europa. Po njemu je prolaz pored kina nazvan Miškecov i većina Zagrepčana ga tako zove, iako on službeno nosi ime antifašističkih sestara Baković. Zagreb ‘20-ih u velikom stilu nastavlja i svoju okultnu tradiciju koja seže duboko u povijest. Otkopavanje Tutankamonove grobnice (1922.) potaknulo je zanimanje za stari Egipat i proučavanje njihovih tajanstvenih bogova. Nekromanti, grabancijaši i vidovnjaci u Zagrebu nikad nisu bili rijetka pojava, a u ovom razdoblju dobivaju na popularnosti, a svoju djelatnost komercijaliziraju oglašavajući se u tiskovinama. Također, ‘20-ih u Zagrebu djeluje više desetaka raznovrsnih masonskih i paramasonskih loža, a najpoznatije su bile loža Pravednost, Prometej te Perun. Razlog raznolikosti loža u ovom razdoblju leži i u političkoj napetosti između Zagreba i Beograda koja se preselila i u masonske redove. I tako dolazimo do najneglamuroznijeg segmenta dvadesetih, a to je dnevnopolitička situacija. Ipak, kada je usporedimo s današnjom, dobiju se dva zaključka. Prvi je da se nije mnogo toga promijenilo - policija i tajne službe i dalje nadziru građane, a primitivna bulumenta nesposobnih i dalje sjedi kako u Saboru, tako i u Skupštini poput kandidata kakvog poremećenog realittya. Drugi je da je tada bilo prave političke borbe između najraznovrsnijih političkih opcija, i to svim sredstvima, od svakojakih igara prijestolja, nepredvidivih političkih paktova i koalicija ljutih oponenata, do terorizma i šaketanja neistomišljenika. Danas je politički proces mnogo dosadnijin - sveden na inertno, mehanično zaokruživanje iste opcije nekompetentnih političara bez ikakve vizije osim one sebe samih u skupom autu i finoj fotelji. Iz art deco razdoblja. I tako, kada se sve zbroji i oduzme, Zagreb je između dva rata imao svoj ugled i bio je poželjna kulturna destinacija u koju su dolazile svjetske zvijezde. Međutim, simptomatičan je i Krležin citat iz eseja o “Malograđanskoj ljubavi spram hrvatstva“ kojim Milana Vuković-Runjić otvara svoju knjigu: “To je ta Europa, o kojoj piše malograđanska štampa da je velegradska i zapadnjačka, zagrebačka Europa. Međutim sve to samo je esplanadska kulisa. Dođite, molim vas, sa mnom prijeko na drugu stranu kolodvora, iza Podvožnjaka, ni dvjesto metara od gradskog centra, slika je zakulisno kobna, kao što je sve fatalno što je zakulisno: trnjanske petrolejke, blato do gležnja, prizemnice s trulim tarabama, seoske bašte, kudravi psi bez marke, krave na melankoličnom povratku iz Vrbika, u predvečerje, selendra bez građevinskog reda, bez plana, sve gnjile kolibe s vlažnom horizontalom vodene razine od posljednje katastrofalne poplave (…).“ Ispod blještavila zagrebačkog neona, prava slika Hrvatske i Zagreba ostala je nepromijenjena. Osim što počinje dvadesetak kilometara južnije i istočnije od hotela Esplanade.
Zagreb, veliko gradilište tridesetih godina
https://www.youtube.com/watch?v=g0JMwZqEyl0
1929. Zagreb postaje sjedište novoosnovane Savske banovine koja je obuhvaćala najveći dio istočne, sjeverne i zapadne Hrvatske. Na Jelačićevu trgu otvoren je hotel "Milinov", današnji "Dubrovnik". Između Vlaške i Martićeve ulice izgrađen je velik stambeni blok, najveći u Zagrebu do gradnje velikih stambenih zgrada u Novom Zagrebu. 1930. Otvorena je nova gradska tržnica na Dolcu. Izgrađen je dalekovod od HE Ozalj preko Karlovca do Zagreba, čime je poboljšana opskrba Zagreba električnom energijom. 1930.-1935. Gradi se nekoliko željezničkih nadvožnjaka na Savskoj cesti radi poboljšanja protoka gradskog prometa prema jugu. 1931. U Zagrebu je popisan 185 581 stanovnik; od 1921. broj žitelja se povećao za 70%, što je najveći demografski porast u povijesti Zagreba do danas. Srušena je stara bolnica na početku Ilice, gdje je 1934-36. izgrađen novi blok zgrada (Marinkovićeva, Gajeva i Bogoviceva ulica). 1931. Dovršen je kompleks škola u Križanićevoj ulici. 1933. U Masarykovoj ulici izgrađen je prvi zagrebački "neboder". 1935. Dovršen je Tomislavov dom na Sljemenu. 1936. Izgrađeno je novo spremište tramvaja (remiza) na Trešnjevci, a tramvajska je pruga produžena Ozaljskom ulicom. Sajamske priredbe sele se iz Martićeve ulice u Savsku cestu, kod današnjeg Studentskog centra. Osnovana je tvornica električnih žarulja (TEŽ).
Zagreb 1941
https://www.youtube.com/watch?v=c2Itzls9CX8
Die historische Filmaufnahmen wurden gedreht von einem Wehrmachtsoldaten bei seiner Reise über den Balkan. Zu sehen ist ein Rundgang durch das besetzte Zagreb. Unique historic footage, filmed by a german soldier during the "Balkan Feldzug". Shown is a city roundtrip through the occupied city of Zagreb. Lizenzanfragen: archiv@koelnprogramm.de Mehr Filmaufnahmen in unseren Playlists oder bei www.weltfilmerbe.de More historic footage in our playlist "worldfilmheritage". Feel also free to ask for more unique historic footage from the whole balkan region during wwII: www.worldfilmheritage.com
Šetnja Gradom Zagrebom Kroz Vrijeme
https://www.youtube.com/watch?v=fQ8z8mrap68