Autor: admin
Datum objave: 15.12.2019
Share


Zagrebački Nadbiskupi

Zagrebačka nadbiskupija je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj

Zagrebački Nadbiskupi

https://www.youtube.com/watch?v=GiS-tpmVML0


Zagrebačka nadbiskupija je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj. Obuhvaća Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju te veći dio Zagrebačke i Karlovačke županije. Ujedno je i metropolija kojoj su podložne biskupije Varaždinska, Sisačka, Bjelovarsko-križevačka i grkokatolička Križevačka biskupija. Kako je je njeno sjedište u glavnom gradu Republike Hrvatske, obično se smatra i središtem Katoličke crkve u Hrvatskoj, iako su joj u crkvenopravnom smislu ravnopravne Nadbiskupije Riječka, Splitsko-makarska, Zadarska i Đakovačko-osječka. Zadarska je direktno podređena Svetoj Stolici. U Zagrebu je također sjedište Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Vojnog ordinarijata. Zagrebačku biskupiju utemeljio je oko 1094. godine ugarski kralj Ladislav, kako bi učvrstio svoju novostečenu vlast nad Posavskom Hrvatskom. Nova dijeceza je upravno podvrgnuta Nadbiskupiji u Ostrogonu (današnji Esztergom u Mađarskoj), a zatim 1180. godine Kaločkoj nadbiskupiji, pod čijom je upravom ostala sve do 1852. godine. Od 13. stoljeća zagrebački biskupi nastoje da se zagrebačka biskupija podigne na čast nadbiskupije i tako izuzme ispod ugarske crkvene hijerarhije. Do sredine 19. stoljeća sprječavale su to nepovoljne političke okolnosti (provala Tatara, Mletačka Republika i Osmanlije te ugarski crkveni vrh). Višestoljetna problematika uzdignuća zagrebačke biskupije na čast nadbiskupije našla se opet na dnevnom redu u doba intenziviranog procesa hrvatskog narodnog preporoda. Stvar je u svoje ruke uzeo Hrvatski sabor, kojim je predsjedao zagrebački biskup Juraj Haulik u časti banskog namjesnika. Nakon toga, 1850. godine ban Josip Jelačić urgirao je u Beču, u međuvremenu su 1848. prekinuti odnosi kraljevina Hrvatske i Ugarske, i molio da se zagrebačka biskupija uzvisi na čast nadbiskupije i metropolije. Konačno je 12. kolovoza 1850. godine sam kralj Franjo Josip I. potpisao odredbu kojom se zagrebačka biskupija uzvisuje na čast nadbiskupije za hrvatsko-slavonsku crkvenu pokrajinu. Zbog dugotrajnog otpora ostrogonskog i kaločkog nadbiskupa i Sveta je Stolica odgađala konačno rješenje dvije godine. Zahvaljujući ponovnoj urgenciji bana Jelačića i ustrajnom nastojanju bečke vlade te konačnom zauzimanju papinskog nuncija u Beču, nadbiskupa i kardinala Mihalja Viale-Prela, sve je riješio papa Pio IX.. koji je 11. prosinca 1852. objavio svečanu bulu Ubi primum placuit. Tom se papinskom bulom ustanovljuje i određuje da se zagrebačka biskupija podigne na nadbiskupiju, a da grad Zagreb, odnosno crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bude metropolitanskom crkvom nove nadbiskupije i njezinim sjedištem, a njezinom predstavniku nadbiskupu pripao bi palij, križ i sve časti povezane uz taj naslov. Ta se nadbiskupija osniva kao samostalna hrvatsko-slavonska crkvena pokrajina. Novoj metropoliji podređene su biskupije koje su do sada sa zagrebačkom spadale pod kaločku metropoliju. Prema tome, zagrebačkoj su nadbiskupiji podređene bosansko-srijemska biskupija (đakovačka), senjsko-modruška biskupija i križevačka biskupija (grkokatolička). Prema idućoj odredbi Svete Stolice, papinski nuncij kardinal Viale-Prela svečano je 8. svibnja 1853. godine u zagrebačkoj katedrali ustoličio prvoga zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika. Hrvatski se narod u crkvenom pogledu potpuno oslobodio mađarskog utjecaja, a bio je to i korak prema potpunoj samostalnosti Hrvatske i njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti. U 20. stoljeću javilo se pitanje podjele nadbiskupije koja je postala prevelika površinom i brojem vjernika, a time i teška za pastoralno upravljanje. Nadbiskup Stepinac je 1930-ih pokrenuo pitanje osnivanja novih biskupija u Varaždinu i Požegi, ali ni tadašnje političke prilike nisu bile povoljne za Katoličku crkvu. Nove su biskupije utemeljene tek 1997. godine, nakon što je uspostavljena samostalna hrvatska država. U planu je također obnavljanje drevne Sisačke biskupije, te uspostava posebne Slavonske metropolije sa sjedištem u Đakovu koje se ostvarilo na dan 18. lipnja 2008. godine kada je apostolski nuncij u RH Mario Roberto Cassari objavio odluku pape Benedikta XVI. o uspostavljanju Đakovačko-osječke nadbiskupije i obnove Srijemske biskupije. Godine 2010. odvajaju se dvije nove biskupije: Sisačka i Bjelovarsko-križevačka. Do podjele 1997. godine i stvaranja novih biskupija Zagrebačka nadbiskupija bila je jedna od najvećih upravnih jedinice Katoličke crkve u čitavoj Europi, s više od dva milijuna vjernika. No i dalje je bila prevelika i uslijedila su nova odvajanja 2010. godine.

49
Kategorije: Fenomeni
Developed by LELOO. All rights reserved.