https://hr.wikipedia.org/wiki/Zdravko_Tomac
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), hrvatski političar i pisac.
Zdravko Tomac rodio se u Garčinu 1937. godine. Diplomirao je na Ekonomskom, a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U doba SFRJ je bio u redu uglednijih političkih teoretičara jugoslavenskoga oblika socijalizma i protagonistom reformističkih snaga, a kao takav je sudjelovao u izradbi posljednjega jugoslavenskog ustava, onoga iz 1974. godine, kojim se decentralizacijom pokušala spasiti Jugoslavija od sukoba i raspada nakon smrti Josipa Broza Tita.
Nakon što je diplomirao ekonomiju, na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, zapošljava se u Slavonskom Brodu; odakle zahvaljujući političkom angažmanu u "Socijalističkom savezu radnog naroda" (jedna od poltičkih transmisija Saveza komunista, očekivalo se da svaki građanin svojim članstvom u toj organizaciji očituje privrženost idejama marksizma i "diktature radnog naroda") dolazi u Zagreb, na mjesto direktora Nogometnog kluba "Dinamo" (1967.-1971.). Kasnije radi u školi za političke kadrove u Kumrovcu, te, nakon što je 1976. godine doktorirao u oblasti politologije, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ondje je od 1986. godine u statusu redovitog profesora.
Iako se nije izravno angažirao u javnosti tijekom agonije SFRJ i razmaha velikosrpskoga pokreta predvođenoga Slobodanom Miloševićem, priklonio se antidogmatskoj struji u SKH i sudjelovao u osnutku SDP-a (Socijaldemokratske partije Hrvatske).
U doba Domovinskoga rata Tomac obnaša dužnost potpredsjednika Vlade demokratskog jedinstva (1991.-1992.), a kasnije je zastupnik u Hrvatskom saboru (1993.-2003.) i potpredsjednik Sabora (2000.-2003.)Na predsjedničkim izborima 1997. godine bio je kandidat SDP-a za predsjednika Republike Hrvatske.[ Nakon trećesiječanjskih izbora, 2000. godine, Tomac je opet na vlasti i u vladi, no zbog svojih sve izraženijih rodoljubnih stavova i želje za reafirmacijom hrvatske samostalnosti i suverenosti dolazi u sukob s većinom članstva svoje stranke, kao i vodstvom koje je optuživao za neoboljševizam, služenje protuhrvatskim inozemnim središtima moći i demoralizaciju cijele zemlje, praćenu potiranjem hrvatskoga identiteta i servilnošću prema eurokratima. Osnovne točke prijepora bile su status hrvatskog Domovinskog rata, odnos prema Međunarodnom sudu u Haagu i položaj Hrvata u post-Daytonskoj Bosni i Hercegovini.
Ujesen 2003. godine Tomac napušta SDP, a 2004. godine utemeljuje, zajedno s Jerkom Zovakom, stranku Hrvatski socijaldemokrati (HSD)[4]; političku stranku lijevoga opredjeljenja, izrazito nacionalne orijentacije i egalitarnoga socijalnoga programa. Iako su povijesne analogije osjetljiva stvar, HSD je u mnogim rješidbama blizak sada skoro zaboravljenima austromarksistima, najkreativnijem i najslobodoumnijem pokretu koji je djelovao unutar europske ljevice pred Prvi svjetski rat.
Na predsjedničkim izborima 2009.-10. u prvom krugu podržao je dr. Miroslava Tuđmana, a u drugom Milana Bandića. Za parlamentarne izbore 2011. godine prilazi HDZ-u.
U privatnom životu, prošao je - kako sam svjedoči - transformaciju od vjerski solidno odgojenog dječaka, preko mladog čovjeka duboko involviranog u ateistički marksistički svjetonazar, do čovjeka koji je opet na duboki način prepoznao katoličku vjeru u kojoj je izvorno bio odgojen
Umro Zdravko Tomac
https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-zdravko-tomac/2145164.aspx
PREMINUO je Zdravko Tomac.
Umro je u 83. godini nakon teške bolesti.
Preminuo je jutros u 9 sati u zagrebačkoj bolnici Dubrava nakon kratke i teške bolesti, javio je SBplus.
Tomac je hrvatski političar, nekoć istaknuti član SDP-a čiji je bio saborski zastupnik. Bio je i potpredsjednik sabora te potpredsjednik ratne vlade demokratskog jedinstva.
Počeo od Komunističke partije, bio istaknuti SDP-ovac, a posljednjih petnaestak godina bio je blizak krajnjoj desnici
Rođen je 24. svibnja 1937. godine u Garčinu nedaleko od Slavonskog Broda.
Nakon što je diplomirao ekonomiju na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, zapošljava se u Slavonskom Brodu, a poslije toga dolazi u Zagreb na mjesto direktora Nogometnog kluba Dinamo (1967.-1971.). Kasnije radi u školi za političke kadrove u Kumrovcu, a nakon što je 1976. godine doktorirao na području politologije, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ondje je od 1986. godine u statusu redovitog profesora.
Politički je počeo djelovati u Komunističkoj partiji, a od 90-ih je član SDP-a. Od samostalnosti Republike Hrvatske bio je potpredsjednik vlade, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i predsjednik Županijske skupštine Grada Zagreba, kandidat za predsjednika Republike Hrvatske na izborima 1997. i potpredsjednik SDP-a. Iste je godine bio i SDP-ov kandidat za predsjednika Hrvatske. Kao saborski zastupnik SDP-a Hrvatske obnašao je dužnost potpredsjednika sabora od 2000. do 2003. godine.
U jesen 2003. godine napustio je SDP i pristupio Forumu hrvatske sloge nakon razmimoilaženja s politikom vodstva SDP-a. U studenome iste godine kandidirao se na parlamentarnim izborima na vlastitoj nezavisnoj listi. 2004. godine je s Jerkom Zovkom osnovao stranku Hrvatski socijaldemokrati (HSD).
Posljednjih desetak godina je djelovao unutar krajnje desnog političkog spektra pa je tako bio član opskurnih organizacija poput Hrvatskog etičkog sudišta, a bio je i viđeni gost u HDZ-ovim izbornim stožerima.
I pisao o svom političko-vjerskom obraćenju
Bavio se i publicizmom, a pisao je knjige političke i povijesne tematike. U njima je opisao i svoje političko-vjersko preobraćenje.
Neke od knjiga koje je objavio tako su "Obraćenje: (od komunista do vjernika)", "Crveni Predsjednik", "Moj obračun s KGB-om: Komunizmom. Globalizmom. Bezboštvom: Tomac protiv Tomca", "Peta haaška kolona i njezine žrtve".
Tomac je objavio više od 20 knjiga, među kojima dominiraju - manevri i potezi prve hrvatske višestranačke vlade u kojoj je sudjelovao (1991.-1992.); makinacije svjetske politike u ratovima od 1991.; velikosrpski projekt, njegova sadašnjost i budućnost; položaj Hrvata u ratnoj i poratnoj Bosni i Hercegovini, a napose u zemlji Tomčevih predaka Bosanskoj Posavini te uloga dr. Franje Tuđmana u novijoj hrvatskoj povijesti.
Preminuo je Zdravko Tomac, istaknuti hrvatski političar...
https://www.24sata.hr/news/preminuo-je-zdravko-tomac-istaknuti-hrvatski-politicar-668578
Tomac je prvi javno vrisnuo: je li danas u Hrvatskoj opasno kazati da si Hrvat?
https://www.vecernji.hr/vijesti/tomac-je-prvi-javno-vrisnuo-je-li-danas-u-hrvatskoj-opasno-kazati-da-si-hrvat-1370415
UMRO ZDRAVKO TOMAC Otišao nekadašnji istaknuti član SDP-a i bivši potpredsjednik ratne Vlade nacionalnog jedinstva
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-zdravko-tomac-otisao-nekadasnji-istaknuti-clan-sdp-a-i-bivsi-potpredsjednik-ratne-vlade-nacionalnog-jedinstva/9818536/
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937.), hrvatski političar i pisac.
https://hr.wikiquote.org/wiki/Zdravko_Tomac
- Dok sam se bavio politikom, nisam želio ni na koji način govoriti o mojem obraćenju i vjeri jer bi se to moglo pogrešno protumačiti. Pogotovo nisam to htio 90-ih godina, kad su neki “preko noći” od komunista postali “veliki Hrvati”, a od ateista veliki vjernici zbog karijerističkih ili nekih drugih razloga.
- Račan je bio duhovan čovjek, ali agnostik. U njemu se borila sumnja, ali nije išao dalje. Nije bio borbeni ateist i dopuštao je, čak i smatrao, da čovjek mora tražiti svoj odnos prema smrti.
- I ako ukinemo Boga kao ljubav, kao dobro, kao ljepotu, nema više kriterija. Onda postoji samo egoizam, onda više nema kriterija po kojima bi svi ljudi mjerili što je dobro, što je humano. .
- Ja sam i dalje socijaldemokrat, i u sukobu kapitala i rada ja sam na strani rada i radnika.
- Kršćanstvo je vrlo slično suvremenoj socijaldemokraciji. Razlikuju se u odnosu prema Bogu te u sustavu vrijednosti. Kršćanska crkva se bori i zalaže da vlasnici kapitala i sredstava za proizvodnju omoguće radnicima dostojan život, što je vrlo blisko socijaldemokraciji. Ja sam stalno u strahu da od Isusa ne napravim savršenog socijaldemokrata, umjesto savršenog Boga.
- Moj idol bio je švedski socijaldemokrat Olaf Palme i švedska socijaldemokracija.
- Najviše što političar za života može učiniti je da stvori i obrani državu, Tuđman je to učinio i to mu nitko ne može osporiti.
- Postoje dvije razine procesa: prvo, čovjeku se mora dogoditi milost, mora mu se rasvijetliti um, i drugo, čovjek u umu mora pobijediti ateizam da bi prihvatio tu milost (o obraćenju).
- Put stvaranja moderne hrvatske nije bio lak i dr. Tuđman je često morao praviti kompromise i ponekad, kratkoročno gledano, štetne ugovore, a sve s ciljem da dobije na vremenu kako bi stvorio hrvatsku vojsku koja će osloboditi zemlju.
- Tito je imao povijesne zasluge i bio je velika povijesna ličnost, ali to su bili i Staljin i Hitler. Hrvatsko društvo se mora suočiti s istinom.
- Uskrs i Božić ostali su mi još od djetinjstva kao nešto što je čisto, lijepo, obiteljski, kao dio identiteta našeg naroda i kao nešto što pročišćava ljude. U tom smislu i korizmu prije Uskrsa doživljavam kao nastojanje ljudi da budu bolji.
- Uvijek u životu težio sam smislu, ljubavi, te borbi za bolji svijet i slobodu hrvatskog naroda, no pogriješio sam vjerujući u komunizam. U nekim razdobljima bio sam kukavica, nedovoljno hrabar da se do kraja zauzmem za promjenu strukture i odnosa snaga u državi, kao i za vlastiti identitet. Priznajem da za to snosim svoj dio krivice.
- U knjizi pišem kako je pogrešno Isusa zvati 'prvim komunistom', čak i ako izgleda da su im ciljevi slični, jer komunisti za te ciljeve žrtvuju druge, a Isus je žrtvovao sebe.
- Za mene je Isus ljubav, potreba čovjeka za ljepotom, harmonijom, širenjem dobra, dokaz da postoji Bog! .