Autor: admin
Datum objave: 23.04.2019
Share


Kosta Spaić ( Zagreb,21.siječnja,1923. – Zagreb,23.travnja,1994.)

Četvrt stoljeća 2019.

Kosta Spaić

Četvrt stoljeća 2019.

Kosta Spaić ( Zagreb,21.siječnja,1923. – Zagreb,23.travnja,1994.)

http://www.eho.com.hr/news/kosta-spaic/6481.aspx

Kosta Spaić, hrvatski redatelj rođen u Zagrebu, 21. siječnja 1923. Diplomirao na Filozofskom fakultetu i Muzičkoj akademiji, smjer violina, u Zagrebu. Kazalištem se počeo baviti u dramskoj družini Francuskog instituta te u Družini mladih. Od 1943. bio je violinist na Radio Zagrebu, a 1948. postao asistent režije u Dramskom studiju HNK. Prve samostalne režije ostvario je početkom 1950-ih u zagrebačkom HNK-u (F. García Lorca: "Dom Bernarde Albe", G. Verdi: "Traviata"), gdje je režirao i neke od svojih antologijskih dramskih i opernih predstava (N. A. Rimski-Korsakov, Sadko; G. Verdi, Falstaff; S. S. Prokofjev, Vjenčanje u samostanu, Rat i mir i Zaljubljen u tri naranče; W. Shakespeare, Mjera za mjeru; D. D. Šostakovič, Katarina Izmailova; I. Malec, Victor Hugo - jedan protiv svih; R. Marinković, Kiklop; I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski), (I. Brešan, Potopljena zvona). God. 1954. prešao je u Dramsko kazalište "Gavella" i ondje se istaknuo nizom inovativnih režija, napose u suvremenom repertoaru (J. Kaštelan: "Pijesak i pjena"; E. Ionesco: "Stolice"; J. Anouilh: "Antigona"; F. García Lorca: "Krvava svadba" i "Ljubav don Perlimplina"; J. Giraudoux: "Apolon iz Bellaca"). Surađivao je i s drugim hrvatskim kazalištima (Satiričko kazalište Kerempuh, Teatar &TD, Histrioni, HNK Split, HNK Osijek, HNK Rijeka, Kazalište Marina Držića) te s kazalištima u inozemstvu (Velika Britanija, Finska, SAD, Njemačka, Švicarska, Italija, Austrija), a neke od najuspješnijih predstava režirao je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara (W. Shakespeare: "Oluja"; M. Držić: "Skup" i "Dundo Maroje"; I. Vojnović: "Dubrovačka trilogija"). Za njegov redateljski opus karakteristično je oslanjanje na dramsku riječ, istraživanje suodnosa predloška i različitih scenskih prostora te njegovanje scenskoga govora. Bio je direktor Dubrovačkih ljetnih igara, intendant zagrebačkoga HNK i umjetnički voditelj Dramskoga kazališta "Gavella", a istaknuo se i pedagoškim radom na Akademiji dramske umjetnosti kao asistent te profesor (rektor 1962-70). Preveo je niz dramskih tekstova i opernih libreta s francuskog, engleskog i tal. jezika (J. Anouilh, Colombe i Pokus ili kažnjena ljubav; A. Miller, Vještice iz Salema, Sjećanje na dva ponedjeljka i Pogled s mosta; H. Ibsen, Neprijatelj naroda; G. Verdi, Traviata). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. God. 2004. tiskana je monografija Kosta Spaić - život i djelo. Umro je u Zagrebu, 23. travnja 1994.

 http://www.dubrovnik-festival.hr/default.aspx?t=13&art=14159&sec=0

Kosta Spaić smjelim je redateljskim istraživanjima označio čitavo jedno razdoblje suvremenoga hrvatskog kazališta. Povezan s njegovim povijesnom naslijeđem, taj je istinski poštovatelj zasada svoga učitelja Branka Gavelle redateljski usredotočen na književni predložak, ali i na kreativni dijalog s glumcima, kao nositeljima trajnih vrjednota scenske umjetnosti. Zahvaljujući zavidnoj književnoj i glazbenoj naobrazbi, stečenoj na Filozofskom fakultetu i Muzičkoj akademiji, on je oblikovatelj kazališne cjeline u kojoj su svi elementi sjedinjeni u mrežu kompozicijski pomno složenih međuovisnosti. Sklad glazbe, kao vrhovnoga načela reda, presudna je za Spaićevu redateljsku maštu i kreativnost, ostvarujući se u njegovim režijama kao dubinsko pronicanje u estetske sastavnice samoga teksta, dakle govora, prostora (mjesta), glumčeva tijela, maske, kostima, kretanja i zvuka.

Veliki redatelj

ZAGREB - U povodu desete obljetnice smrti Koste Spaića (1923.—1994.), u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavella u petak je, pred mnogobrojnim okupljenima, otkriveno poprsje i predstavljena monografija o životu toga velikog hrvatskog redatelja koji je svojim smjelim umjetničkim istraživanjima obilježio drugu polovicu 20. stoljeća.

Govoreći o svom učitelju i prijatelju, Zlatko Vitez, jedan od glavnih "krivaca" za objavljivanje monografije i postavljanje poprsja, podsjetio je kako je Kosta Spaić bio jedan od utemeljitelja kazališta Gavella te izniman redatelj i pedagog, izvanredan estet, sjajan glazbenik, poliglot i erudit. "No ono što je najvažnije jest da je bio veliki humanist, moralan čovjek koji je na svojim predavanjima podučavao ne samo o glumi i režiji nego i o mnogim životnim pitanjima", istaknuo je Vitez. Prema riječima teatrologa Nikole Batušića, Kosta Spaić je bio iznimna osoba koja je animirala zagrebački i hrvatski kazališni život, ali i autor značajan u europskim okvirima. Govoreći o njegovu radu na operama, muzikologinja Jagoda Martinčević je naglasila kako su za sve uspjehe koje je postigao na tom području zaslužni njegova muzikalnost i prkos.

 O svim tim, ali i mnogim drugim aspektima Spaićeva života i stvaralaštva, u monografiji, osim spomenutih, pišu i kazališna kritičarka Marija Grgičević, scenograf Hans Georg Schäffer i urednica Antonija Bogner-Šaban, te Josip Bobi Marotti, Georgij Paro, Milka Podrug-Kokotović, Špiro Guberina, Zoran Mužić, Goran Grgić, Rade Šerbedžija i Kosovka Kužet-Spaić. Monografiju je objavio zagrebački nakladnik Kaptol, a poprsje, koje se nalazi u predvorju Gavelle, izradio je akademski kipar Stjepan Gračan.

http://ulupuh.blogspot.com/2009/12/100-godina-hrvatske-scenografije-i.html


http://www.mbz.hr/hrv/arhiv/1961/

Početkom 60-ih godina nakon smrti dr. Branka Gavelle vodstvo akademije preuzima Kosta Spaić.

Uz Spaića nastavu glume vode kao stalni ili pak honorarni nastavnici Joško Juvančić, Georgij Paro i Božidar Violić. Juvančić je stalni nastavnik od 1960. godine, Violić od 1971. godine, a Paro od 1986. godine. Krajem 60-ih odnosno početkom 70-ih godina kao nastavnici glume dolaze Tomislav Durbešić, Izet Hajdarhodžić, Božidar Violić i Drago Krča, a kao asistent Angel Palašev. Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina dolaze kao nastavnici glume Tomislav Radić, Rade Šerbedžija, a kao asistenti Damir Munitić i Maja Freundlich. Krajem 80-ih za nastavnika na glumi dolaze Matko Sršen i Neva Rošić, a kao asistent Krešimir Dolenčić. Šerbedžija i Dolenčić su samo kraće vrijeme bili stalni nastavnici na akademiji. Sredinom 90-ih godina za nastavnike na glumi dolaze Joško Ševo, Koraljka Hrs i Želimir Mesarić, a zatim i Helena Buljan.

Na Scenskom govoru nastavnici su Mila Turić, Zlatko Crnković i Antun Lonza. Lonza i Crnković dolaze na akademiju kao stalni nastavnici tek početkom odnosno krajem 80-ih godina. Uz Tomislava Rališa koji je na Akademiji prvotno angažiran kao asistent, a zatim i nastavnik, početkom 2000-ih za nastavnika na Scenskom govoru dolazi Suzana Nikolić, a za asistenta Ivana Buljan.

Scensko kretanje od 70-ih godina vodi Ivica Boban, a za pojedine discipline bili su tijekom godina angažirani vanjski nastavnici kao na pr. Milko Šparnblek, Tihana Škrinjarić, Mare Sesardić, Antun Marinić, Ivan Ivančan i dr. Krajem 90-ih mare Sesardić dolazi za stalnog nastavnika.

Od 60-ih godina kao vanjski suradnici su angažirani dr. Ante Peterlić s područja filma i Nada Šoljan, Engleski jezik, koje predaju i danas. Kraće vrijeme na akademiji je radio kao nastavnik scenograf Miše Račić.

Nastavnik glazbe na svim akademijinim studijima je Bogdan Gagić od 1964. godine, a početkom 2000-ih tu nastavu preuzima Neven Frangeš.

http://www.snimanje.adu.hr/stivo/tekst04-2.htm

Dana 2. studenoga 1950. godine Uredbom o osnivanju (N. N. 56/1950) osnovana je Akademija za kazališnu umjetnost, a studij su uspostavili Branko Gavella, Drago Ivanišević i Ranko Marinković. Prvi prijamni ispiti održani su 1. prosinca 1950., a Akademija je radila u prostorima bivše Zemaljske glumačke škole (Bogovićeva 7), odakle se 1952. premjestila u zgradu Kola(Trg maršala Tita 5), gdje djeluje i danas. Prvi rektor Akademije bio je Josip Škavić, kojega je poslije smrti 1954. naslijedio Branko Gavella. Gavelline su metode pedagoškoga rada presudno odredile duže razdoblje u djelovanju škole, što je nastavljeno i poslije njegove smrti 1962.,

kada je rektorom postao Kosta Spaić.

Akademija je nekoliko puta mijenjala ime (Akademija za kazališnu umjetnost, 1950., Akademija kazališne i filmske umjetnosti, 1967., Akademija za kazalište, film i televiziju, 1977.), a današnji naziv ima od 1985. U sastav Sveučilišta u Zagrebu ušla je 1979.

U početku su pri Akademiji djelovala tri odsjeka: za kazališnu režiju, glumu i scenografiju. Nastava filma, kao pomoćnoga predmeta, uvodi se 1967., a potom se osnivaju odsjeci za filmsku i televizijsku režiju, snimanje i montažu. Danas na Akademiji postoje sljedeći studiji: Studij glume, Studij kazališne režije i radiofonije, Studij filmske i televizijske režije, Studij snimanja, Studij montaže, Studij dramaturgije, Studij produkcije.

Prema odluci Akademijskog vijeća, Dan Akademije obilježava se 3. svibnja, u sjećanje na 3. svibnja 1995. kada je u raketnom napadu na Zagreb zgrada Akademije pretrpjela znatna oštećenja, a pri čemu se ranjena i dva zaposlenika te četiri studenta, od kojih je student Filmske i TV režije I. godine Luka Skračić preminuo od tada zadobivenih rana.1641

 Kategorije: Kazalište


Kosta Spaić i glazba

http://www.eho.com.hr/news/kosta-spaic-i-glazba-izmedu-prve-profesije-i-metafore-izvrsnosti-s-naglaskom-na-operne-rezije/14123.aspx


Kosta Spaić i kazališna likovnost

http://www.eho.com.hr/news/kosta-spaic-i-kazalisna-likovnost/14122.aspx

113
Kategorije: Kazalište
Developed by LELOO. All rights reserved.